Mobilni mamograf postavljen je na parkingu Doma zdravlja u Lučanima, gde će se pregledi obavljati svakodnevno, uključujući vikend, od 9 do 18 časova. Namenjen je ženama od 45 do 69 godina, kao i mlađima sa pozitivnom porodičnom anamnezom.
Svaki dan u Srbiji više od stotinu ljudi sazna da ima rak. Svake godine gotovo 20.000 izgubi bitku sa ovom bolešću. Iako medicina napreduje, bolest se i dalje otkriva kasno, često tek kada su šanse za izlečenje male.
Na osnovu rezultata novog istraživanja ispostavilo se da novi test krvi za otkrivanje raka može da identifikuje i širok spektar karcinoma za koje ne postoji program skrininga.
Više od 7.000 ljudi svake godine u Srbiji oboli od raka pluća, a oko 5.000 njih umre. Ipak, rak pluća ne mora da bude smrtonosan, jer rano otkrivanje i savremeno lečenje omogućavaju dug i kvalitetan život.
U Institutu za onkologiju i radiologiju, gde se godišnje leči oko 40.000 pacijenata, svakog dana se ozrači skoro 400 pacijenata, oko 250 ih primi hemioterapiju, dok se dvadesetak operiše. Stručnjaci naglašavaju da je bitna prevencija jer je 40 odsto slučajeva oboljevanja od maligniteta izlečivo.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je, povodom Evropske nedelje prevencije raka grlića materice koja se obeležava od 20. do 26. januara, da se u proseku u Srbiji svake godine registruju 1.163 novoobolele žene, a život izgubi 459.
Na skriningu za rano otkrivanje raka pluća, koji se od 7. novembra sprovodi u Klinici za pulmologiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije (UKCS), pregledano je oko 700 Beograđana, a kod više od tri odsto otkrivene su promene, rekao je rukovodilac te klinike, pulmolog dr Mihailo Stjepanović.
Direktor Klinike za pulmologiju u Beogradu dr Mihailo Stjepanović rekao je da je u toj ustanovi već zakazano oko 600 pregleda u okviru skrininga za rano otkrivanje raka pluća, koji je pokrenut početkom novembra.
Počeo je skrining za rano otkrivanje karcinoma pluća, a radiće se u Klinici za pulmoligiju Univerzitetskog kliničkog centra Srbije(UKCS), svakim radnim danom posle 14 časova, rekao je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Nekada je televizija okupljala porodicu oko jednog ekrana. Danas imamo stotine dostupnih kanala, platformi i sadržaja. Ali je pitanje ko odlučuje šta gledamo? Da li je televizijska kritika izgubila moć? i kako se snaći u svetu beskrajnog izbora? Odgovore tražimo od televizijske kritičarke Branislave Džunov.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
"Procena globalnih pretnji za 2026" navodi da "svet ulazi u fazu duboke i dugotrajne nestabilnosti u kojoj se granice između rata i mira sve više brišu, a ključni akteri koriste kombinaciju vojne sile, ekonomskog pritiska, tehnoloških inovacija i informacionih operacija kako bi ostvarili ciljeve".
Čim su počele izraelske i američke bombe da padaju na teritoriju Irana, nije se dugo čekalo na odgovor. Teheran realizuje svoje pretnje da će uzvratiti gađajući ciljeve u Izraelu, kao i američke vojne baze u svom susedstvu.
Doktorka Vesna Jovanović izjavila je na suđenju Marku Pavloviću koji je osumnjičen za pokušaj ubistva studentkinje Sonje Ponjavić, da je ta studentkinja dobila teške telesne povrede koje su ostavile trajne posledice, ali nisu bile takve da su opasne po život.
Grupa od šest ili sedam osoba izvela je veliku pljačku u fabrici Prade u mestu Dolo, nedaleko od Venecije. Prema dostupnim informacijama, lopovi su odneli stotine pari dizajnerske obuće, čija se ukupna vrednost procenjuje na nekoliko stotina hiljada evra.
Cena nafte Brent porasla je u četvrtak na više od 114 dolara po barelu, a evropske cene gasa skočile za 30 odsto na trogodišnji maksimum nakon što je Iran pokrenuo napade na ključnu energetsku infrastrukturu širom Bliskog istoka.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
"Veoma je verovatno da će licenca NIS biti produžena na kratko, kako bi kompanija mogla nesmetano da nastavi rad dok se donosi odluka o odobrenju ugovora", rekao je broker Nenad Gujaničić, ističući da kupoprodaja ruskog paketa i dalje ostaje neizvesna.
Zaječar je najlošiji grad za život u Srbiji, pokazuju preliminarna istraživanja percepcije građana koje je radio Ekonomski fakultet u Nišu. Grad se našao na zadnjem mestu na osnovu više kategorija, poput obrazovanja, digitalne pismenosti, životne sredine i klime, ali i loših ekonomskih parametara.