Međunarodna agencija za energiju: Mali broj Evropljana koristi klima-uređaje uprkos rekordnim vrućinama
Foto: Envato
Uprkos velikim vrućinama koje trenutno pogađaju Evropu, broj klima-uređaja u objektima je značajno niži u poređenju sa SAD zbog istorijskih navika, visokih troškova energije i arhitektonskih barijera.
Izvor: Tanjug
05.07.2025. 20:24
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Skoro 90 odsto domova u SAD ima klima-uređaj, u poređenju sa oko 20 odsto u Evropi, gde u Velikoj Britaniji pet odsto domova ima sistem za hlađenje, dok u Nemačkoj samo tri procenta.
Istovremeno, u Turskoj je stopa korišćenja klima-uređaja u domovima prešla 32 odsto, a na radnim mestima prešla 50, prenosi Hurijet.
"Nemamo tradiciju klimatizacije u Evropi jer to nije bila velika potreba do relativno nedavno", kaže Brajan Madervej, šef Kancelarije za energetsku efikasnost i inkluzivne tranzicije pri Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
Zbog toga se klima-uređaj tradicionalno smatra luksuzom, jer instalacija i rad mogu biti skupi, dok su troškovi energije viši u mnogim evropskim zemljama gde su prihodi generalno niži nego u Sjedinjenim Državama.
Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada objekata javne namene koji se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara, odnosno u zaštićenoj okolini kulturnih dobara je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva Dušan Radonjić.
Na vrhuncu epidemije tuberkuloze u 19. veku, lekari su počeli da savetuju ljude da izlaze napolje kako bi pobegli od „lošeg vazduha“ u svojim domovima. Nasuprot tome, klima uređaji su danas postali široko rasprostranjeni što je povećalo privlačnost boravka u zatvorenom prostoru.
Prema izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene 2023. godine, uklanjanje spoljnih jedinica klima-uređaja sa fasada postaje zakonska obaveza u Srbiji. Cilj ovih izmena je unapređenje estetskog izgleda urbanih sredina i povećanje energetske efikasnosti objekata.
Cene energije su dodatno porasle otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a EU preduzima korake da postepeno ukine zavisnost od ruske nafte i gasa.
Iako su se cene stabilizovale od prve energetske krize 2022. godine, troškovi rada klima-uređaja ostaju nedostupni za mnoge Evropljane. Neke zgrade u južnoj Evropi su građene sa dobrom izolacijom imajući u vidu toplotu - sa debelim zidovima, malim prozorima za blokiranje sunca i dizajnom za maksimiziranje protoka vazduha.
Foto: Envato
Ovo je pomoglo da zgrade budu hladnije i smanjilo potrebu za veštačkim hlađenjem, ali kuće u drugim delovima Evrope nisu projektovane tako da dobro izoluju toplotu.
"Nismo navikli da razmišljamo o tome kako da se rashladimo leti. Ovo je zaista relativno nova pojava", kaže Madervej.
Izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazao je da će broj klima-uređaja u EU verovatno porasti na 275 miliona do 2050. godine, što je više nego dvostruko više nego 2019. godine.
"Potražnja za klima-uređajima je više nego utrostručila potražnju u domaćinstvima u poslednjih pet godina", rekao je Jetunde Abdul, direktor Saveta za zelenu gradnju Ujedinjenog Kraljevstva.
"Zagađenje koje zagreva planetu"
"Upotreba klima uređaja na fosilna goriva povećava zagađenje koje zagreva planetu, što zauzvrat povećava temperaturu, hraneći "začarani krug koji pogoršava klimatske promene", rekla je Radhika Hosla, vanredna profesorka na Univerzitetu u Oksfordu.
Mišljenja o klimatizaciji će se nesumnjivo promeniti u Evropi kako se ekstremne vrućine i njihov uticaj na zdravlje budu povećavali, kaže Madervej, dodajući da je izazov osigurati strogu regulaciju efikasnosti sistema za hlađenje kako bi se smanjili potencijalno ogromni uticaji na klimu.
"Zato što svaki klima-uređaj koji se danas prodaje zaključava potrošnju energije i emisije za narednu deceniju ili dve, zato je važno da ovo uradimo kako treba od samog početka", dodaje Madervej.
Hoće li se opozija i vlast usaglasiti o mogućim izmenama pravosudnih zakona koje su pod lupom EU? Gosti jutra biće narodni poslanici Uglješa Marković i Branko Pavlović? Sa kakvim se izazovima susreću žene koje su u procesu vantelesne oplodnje? Da li je automobilska indistruje i u kojoj meri osetila posledice sukoba na Bliskom istoku?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
U vaskršnjim danima okupljamo se u veri, radosti i nadi, vraćamo se suštini hrišćanske poruke i njenom mestu u savremenom životu. Koliko danas razumemo smisao Vaskrsenja i na koji način ga zaista živimo? Može li nas vera danas zaista držati na okupu – ili smo se od te snage udaljili više nego što želimo da priznamo? Gost Stava dana sveštenik Crkve Svetih cara Konstantina i carice Jelene na Voždovcu, otac Gligorije Marković.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Pad vlade mađarskog premijera Viktora Orbana će svakako imati implikacije na zapadnom Balkanu, gde Mađarska dugi niz godina ima ekonomske i političke interese. Da li će one biti negativne kako tvrdi makedonska opozicija, ili možda čak i pozitivne, da li se time preseca navodna veza sa Rusijom Vladimira Putina i kako će se nastaviti strateško partnerstvo Budimpešte sa Skopljem, objašnjava Zoran Dimitrovski, zamenik ministra spoljnih poslova u makedonskoj vladi.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
U kragujevačkom naselju Korićani preminula je beba tokom transporta vozilom Hitne pomoći iz Čačka do Univerzitetskog kliničkog centra Kragujevac, nezavanično saznaje Newsmax Balkans.
Lider stranke Tisa Peter Mađar izjavio je da bi Mađarska morala da uhapsi izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ukoliko uđe na njenu teritoriju, s obzirom na to da je za njim raspisana poternica Međunarodnog krivičnog suda (ICC).
U Berlinu se pred Okružnim sudom vodi postupak protiv dvojice muškaraca osumnjičenih da su se lažno predstavljali kao policajci i na prevaru opljačkali starije građane za oko 580.000 evra.
Najmanje jedna osoba poginula je u pucnjavi na arheološkom lokalitetu Teotivakan nedaleko od Meksiko Sitija, a više osoba je ranjeno, dok je napadač izvršio samoubistvo, saopštile su lokalne vlasti.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da će novi sporazum sa Iranom biti, kako je naveo, znatno bolji od nuklearnog dogovora iz 2015. godine, ocenjujući prethodni sporazum kao štetan po bezbednost SAD.
Praktično živimo u dezinformativnom poretku, ocenjuje u emisiji Sinteza sociolog, novinar i profesor Slobodan Reljić, ističući da mediji sve češće oblikuju stvarnost kroz interpretacije velikih sila, dok se globalni sukobi vode paralelno na terenu i u informacionom prostoru.
Masovno ubistvo koje je potreslo Sjedinjene Američke Države dogodilo se u Šrivportu, gde je ubijeno osmoro dece, uzrasta od jedne do 14 godina. Prema policijskim podacima, napadač je muškarac (31) koji je ubio sedmoro svoje dece, dok jedno dete nije bilo njegovo.
Tegle hrane za bebe kompanije HiPP, zatrovane otrovom za pacove u tri evropske zemlje, deo su pokušaja iznude. Pet proizvoda je povučeno, ali jedna kontaminirana tegla i dalje nije pronađena, upozorava policija.
Komentari (0)