Međunarodna agencija za energiju: Mali broj Evropljana koristi klima-uređaje uprkos rekordnim vrućinama
Uprkos velikim vrućinama koje trenutno pogađaju Evropu, broj klima-uređaja u objektima je značajno niži u poređenju sa SAD zbog istorijskih navika, visokih troškova energije i arhitektonskih barijera.
Izvor: Tanjug
05.07.2025. 20:24
Foto: Envato
Skoro 90 odsto domova u SAD ima klima-uređaj, u poređenju sa oko 20 odsto u Evropi, gde u Velikoj Britaniji pet odsto domova ima sistem za hlađenje, dok u Nemačkoj samo tri procenta.
Istovremeno, u Turskoj je stopa korišćenja klima-uređaja u domovima prešla 32 odsto, a na radnim mestima prešla 50, prenosi Hurijet.
"Nemamo tradiciju klimatizacije u Evropi jer to nije bila velika potreba do relativno nedavno", kaže Brajan Madervej, šef Kancelarije za energetsku efikasnost i inkluzivne tranzicije pri Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
Zbog toga se klima-uređaj tradicionalno smatra luksuzom, jer instalacija i rad mogu biti skupi, dok su troškovi energije viši u mnogim evropskim zemljama gde su prihodi generalno niži nego u Sjedinjenim Državama.
Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada objekata javne namene koji se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara, odnosno u zaštićenoj okolini kulturnih dobara je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva Dušan Radonjić.
Na vrhuncu epidemije tuberkuloze u 19. veku, lekari su počeli da savetuju ljude da izlaze napolje kako bi pobegli od „lošeg vazduha“ u svojim domovima. Nasuprot tome, klima uređaji su danas postali široko rasprostranjeni što je povećalo privlačnost boravka u zatvorenom prostoru.
Prema izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene 2023. godine, uklanjanje spoljnih jedinica klima-uređaja sa fasada postaje zakonska obaveza u Srbiji. Cilj ovih izmena je unapređenje estetskog izgleda urbanih sredina i povećanje energetske efikasnosti objekata.
Cene energije su dodatno porasle otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a EU preduzima korake da postepeno ukine zavisnost od ruske nafte i gasa.
Iako su se cene stabilizovale od prve energetske krize 2022. godine, troškovi rada klima-uređaja ostaju nedostupni za mnoge Evropljane. Neke zgrade u južnoj Evropi su građene sa dobrom izolacijom imajući u vidu toplotu - sa debelim zidovima, malim prozorima za blokiranje sunca i dizajnom za maksimiziranje protoka vazduha.
Foto: Envato
Ovo je pomoglo da zgrade budu hladnije i smanjilo potrebu za veštačkim hlađenjem, ali kuće u drugim delovima Evrope nisu projektovane tako da dobro izoluju toplotu.
"Nismo navikli da razmišljamo o tome kako da se rashladimo leti. Ovo je zaista relativno nova pojava", kaže Madervej.
Izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazao je da će broj klima-uređaja u EU verovatno porasti na 275 miliona do 2050. godine, što je više nego dvostruko više nego 2019. godine.
"Potražnja za klima-uređajima je više nego utrostručila potražnju u domaćinstvima u poslednjih pet godina", rekao je Jetunde Abdul, direktor Saveta za zelenu gradnju Ujedinjenog Kraljevstva.
"Zagađenje koje zagreva planetu"
"Upotreba klima uređaja na fosilna goriva povećava zagađenje koje zagreva planetu, što zauzvrat povećava temperaturu, hraneći "začarani krug koji pogoršava klimatske promene", rekla je Radhika Hosla, vanredna profesorka na Univerzitetu u Oksfordu.
Mišljenja o klimatizaciji će se nesumnjivo promeniti u Evropi kako se ekstremne vrućine i njihov uticaj na zdravlje budu povećavali, kaže Madervej, dodajući da je izazov osigurati strogu regulaciju efikasnosti sistema za hlađenje kako bi se smanjili potencijalno ogromni uticaji na klimu.
"Zato što svaki klima-uređaj koji se danas prodaje zaključava potrošnju energije i emisije za narednu deceniju ili dve, zato je važno da ovo uradimo kako treba od samog početka", dodaje Madervej.
1. Velika železnička nesreća u Španiji. Najmanje 39 ljudi poginulo, povređeno više od 150. Kako je došlo do nesreće, ko je zakazao i mogu li se takve stvari sprečiti? 2. Ko se i koliko užurbano priprema za predstojeće izbore? Da li je priča o izbornim uslovima nestala iz fokusa, i šta je zapravo fokus vlasti, a šta opozicije? Za jutranji program govore Zoran Đorđević, bivši ministar odbrane i Naim Leo Beširi, direktor Instituta za evropske poslove. 3. Zašto ponovo govorimo o lustraciji? Šta se desilo sa Zakonom o odgovornosti za kršenje ljudskih prava i zašto je on ostao samo mrtvo slovo na papiru? Gost emisije ''Otvori oči'', Čedomir Jovanović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Godina dana od Trampovog povratka u Belu kuću- jednogodišnji mandat koji ne liči ni na jedan prethodni. Drugačiji povratak u odnosu na onaj iz 2016.- ne toliko euforičan, ali itekako glasan i optimističan prvenstveno po pitanju nacionalne strategije i po pitanju postizanja opšteg mira u svetu. Ali, da li je sve tako i u praksi, na terenu? Gosti Stava dana: istoričar Saša Adamović i Petar Ivić iz Pupin inicijative.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Analiziramo aktuelne događaje, komentarišemo teme koje su ispod radara, posmatramo iz svih uglova. Različita mišljenja, jedno mesto za razgovor. Autor i voditelj Dragan Milosavljević.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U zgradi Specijalnog suda u Ustaničkoj ulici u Beogradu izbio je požar, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans. Svi iz zgrade su evakuisani, povređenih osoba nije bilo, potvrđeno je iz MUP Srbije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su D. Ž. (18) iz Zrenjanina, jer su u stanu u kom je boravio pronašli oko 120 grama kokaina.
Vlasnik škole glume Miroslav Mika Aleksić, protiv koga se vodio krivični postupak zbog sumnje na silovanje i seksualno uznemiravanje, preminuo je u Beogradu u 74. godini.
Broj žrtava železničke nesreće u Adamuzu u Kordobi povećao se na 40, dok je 41 osoba hospitalizovana, od kojih je 12 na intenzivnoj nezi, saopštile su andaluzijske službe za hitne slučajeve.
Arheolozi u jugozapadnoj Turskoj otkrili su jedan od najubedljivijih primera arhitektonskog kontinuiteta u istočnom Mediteranu, rimsku bolnicu koja je kasnije pretvorena u vizantijsku crkvu unutar drevnog grada Kaunosa.
Plaže na severu Sidneja su zatvorene nakon što je ajkula napala i teško povredila jednog mladića, što je treći napad ajkule na plažama u tom australijskom gradu za dva dana.
Japanska kompanija "Tokyo Electric Power Company Holdings" (TEPCO) saopštila je da odlaže restart svog nuklearnog reaktora na severozapadu Tokija, prvog od 2011. godine i katastrofe u Fukušimi, zbog kvara alarma kontrolnih šipki.
Rastuće tenzije između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država prešle su u nedelju na sportsku arenu kada je neko iz publike uzviknuo “Ostavite Grenland na miru“ dok se pevala američka himna tokom NBA utakmice.
Evropski parlament u Strazburu je, na početku svoje prve plenarne sednice u ovoj godini, minutom ćutanja odao poštu žrtvama železničke nesreće koja se dogodila u Španiji, kada je poginulo najmanje 40 osoba.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je norveškom premijeru Jonasu Garu Stereu da „više ne oseća obavezu da razmišlja isključivo o miru“, nakon što mu Norveški Nobelov komitet nije dodelio Nobelovu nagradu za mir.
Grok AI, model veštačke inteligencije koju koristi društvena mreža Iks, a iza kojih stoji najbogatiji čovek sveta Ilom Mask, poslednjih par meseci našla se u središtu brojnih kontroverzi
Američki predsednik Donald Tramp odbio je da otkrije planove i detalje u vezi sa eventualnim preuzimanjem kontrole nad Grenlandom, dodajući da će "100 odsto" uvesti carine evropskim zemljama ukoliko ne dođe do dogovora oko ostrva u sastavu Danske.
Komentari (0)