Međunarodna agencija za energiju: Mali broj Evropljana koristi klima-uređaje uprkos rekordnim vrućinama
Foto: Envato
Uprkos velikim vrućinama koje trenutno pogađaju Evropu, broj klima-uređaja u objektima je značajno niži u poređenju sa SAD zbog istorijskih navika, visokih troškova energije i arhitektonskih barijera.
Izvor: Tanjug
05.07.2025. 20:24
Skoro 90 odsto domova u SAD ima klima-uređaj, u poređenju sa oko 20 odsto u Evropi, gde u Velikoj Britaniji pet odsto domova ima sistem za hlađenje, dok u Nemačkoj samo tri procenta.
Istovremeno, u Turskoj je stopa korišćenja klima-uređaja u domovima prešla 32 odsto, a na radnim mestima prešla 50, prenosi Hurijet.
"Nemamo tradiciju klimatizacije u Evropi jer to nije bila velika potreba do relativno nedavno", kaže Brajan Madervej, šef Kancelarije za energetsku efikasnost i inkluzivne tranzicije pri Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
Zbog toga se klima-uređaj tradicionalno smatra luksuzom, jer instalacija i rad mogu biti skupi, dok su troškovi energije viši u mnogim evropskim zemljama gde su prihodi generalno niži nego u Sjedinjenim Državama.
Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada objekata javne namene koji se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara, odnosno u zaštićenoj okolini kulturnih dobara je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva Dušan Radonjić.
Na vrhuncu epidemije tuberkuloze u 19. veku, lekari su počeli da savetuju ljude da izlaze napolje kako bi pobegli od „lošeg vazduha“ u svojim domovima. Nasuprot tome, klima uređaji su danas postali široko rasprostranjeni što je povećalo privlačnost boravka u zatvorenom prostoru.
Prema izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene 2023. godine, uklanjanje spoljnih jedinica klima-uređaja sa fasada postaje zakonska obaveza u Srbiji. Cilj ovih izmena je unapređenje estetskog izgleda urbanih sredina i povećanje energetske efikasnosti objekata.
Cene energije su dodatno porasle otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a EU preduzima korake da postepeno ukine zavisnost od ruske nafte i gasa.
Iako su se cene stabilizovale od prve energetske krize 2022. godine, troškovi rada klima-uređaja ostaju nedostupni za mnoge Evropljane. Neke zgrade u južnoj Evropi su građene sa dobrom izolacijom imajući u vidu toplotu - sa debelim zidovima, malim prozorima za blokiranje sunca i dizajnom za maksimiziranje protoka vazduha.
Foto: Envato
Ovo je pomoglo da zgrade budu hladnije i smanjilo potrebu za veštačkim hlađenjem, ali kuće u drugim delovima Evrope nisu projektovane tako da dobro izoluju toplotu.
"Nismo navikli da razmišljamo o tome kako da se rashladimo leti. Ovo je zaista relativno nova pojava", kaže Madervej.
Izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazao je da će broj klima-uređaja u EU verovatno porasti na 275 miliona do 2050. godine, što je više nego dvostruko više nego 2019. godine.
"Potražnja za klima-uređajima je više nego utrostručila potražnju u domaćinstvima u poslednjih pet godina", rekao je Jetunde Abdul, direktor Saveta za zelenu gradnju Ujedinjenog Kraljevstva.
"Zagađenje koje zagreva planetu"
"Upotreba klima uređaja na fosilna goriva povećava zagađenje koje zagreva planetu, što zauzvrat povećava temperaturu, hraneći "začarani krug koji pogoršava klimatske promene", rekla je Radhika Hosla, vanredna profesorka na Univerzitetu u Oksfordu.
Mišljenja o klimatizaciji će se nesumnjivo promeniti u Evropi kako se ekstremne vrućine i njihov uticaj na zdravlje budu povećavali, kaže Madervej, dodajući da je izazov osigurati strogu regulaciju efikasnosti sistema za hlađenje kako bi se smanjili potencijalno ogromni uticaji na klimu.
"Zato što svaki klima-uređaj koji se danas prodaje zaključava potrošnju energije i emisije za narednu deceniju ili dve, zato je važno da ovo uradimo kako treba od samog početka", dodaje Madervej.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Naoružani muškarac ubijen nakon što je otvorio vatru u blizini bezbednosnog punkta Bele kuće u Vašingtonu. Ko stoji iza napada? Koje su poruke studentskog protesta na Slaviji koji se završio sukobom sa policijom? Da li je na Slaviji bio politički ili građanski skup? Gosti jutra biće Ibro Ibrahimović i Vladan Glišić Na koji način popularizovati nastavničke smerove na fakultetima? Šta budući brucoši mogu da očekuju?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-TITO I ČAUŠESKU-PAD KOMUNIZMA
Gvozdena zavesa koja je razdvajala dva pakta bila je, uz Berlinski zid, najbrutalnija na liniji razdvajanja Jugoslavije i Rumunije. Sa jedne strane je bio Tito, a sa druge Čaušesku. Jugosloveni su okusili Zapad, a Rumuni su o njemu maštali kroz kontakte sa Srbima koji su živeli u Banatu koji je povezivao obe zemlje. Koliko je šareni svet zabave koji se emitovao sa Radio Beograda čak do Temišvara bio okidač za revoluciju i pad komunizma u toj zemlji? Jugoslovenski novinari i snimatelji bili su prvi koji su u svet poslali sliku o rumunskoj pobuni. Nova epizoda DEKADA otkriva kako je došlo do opšteg nezadovoljstva Rumuna koji su decenijama unazad bežali od diktature preplivavajući Dunav ili nestajali u njegovim virovima.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
Stručni timovi alpinista uklonili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Izbor novog tuša nije samo pitanje izgleda kupatila, već i prilika da tuširanje prilagodite sopstvenim navikama i potrebama. Bilo da želite osećaj luksuznog spa centra, efekat letnje kiše ili vam je najvažniji kvalitet vode, postoji veliki broj modela koji mogu da odgovore različitim zahtevima.
Srpska pravoslavna crkva obeležava jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika - dan Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.
"Ako neko bude uzrok da se nečiji život spasi, kao da je svim ljudima život sačuvao" - ovom rečenicom iz Kurana vodila se Misala Rizović iz Novog Pazara (45) kad je odlučila da donira bubreg devojci Emini Sinanović (21).
Predsednik Irana Masud Pezeškijan poslao je pismo vrhovnom vođi Modžtabi Hamneiju, kojim ga je obavestio da podnosu ostavku, objavio je antiiranski medijski portal Iran Internašenal sa sedištem u Londonu. Iranska novinska agencija Tasnim je objavila da se radi o lažnoj vesti.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da njegova vlada ima dokaze da Rusija kidnapuje ukrajinsku decu i da ih obučava za borbu protiv Ukrajinaca.
Mladić star 25 godina preminuo je od posledica povreda koje je zadobio u sudaru na vodenom toboganu u akvaparku Miramar u Vajnhajmu, na jugoistoku Nemačke.
Najmanje 46 osoba, uključujući šestoro dece, poginulo je u eksploziji u zgradi na severoistoku Mjanmara, a najmanje 74 su povređene, saopštili su spasioci.
Rastuća trka za dominaciju u niskoj Zemljinoj orbiti između kompanija SpaceX i Amazon donosi revoluciju u globalnim komunikacijama i pristupu internetu, ali istovremeno otvara i ozbiljna pitanja o budućnosti astronomskih istraživanja.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Loran Nunjez izjavio je da je policija tokom noći posle pobede fudbalskog kluba Pari Sen Žermen u Ligi šampiona uhapsila oko 780 osoba, što je za 32 odsto više nego prošle godine za isti događaj.
Američki predsednik Donald Tramp (79) saopštio je da su rezultati njegovog sistematskog pregleda, "izuzetno dobri", navodeći da je na kognitivnom testu postigao maksimalan rezultat od 30 od 30 poena, što je opisao kao pokazatelj "ekstremne inteligencije".
Komentari (0)