Međunarodna agencija za energiju: Mali broj Evropljana koristi klima-uređaje uprkos rekordnim vrućinama
Uprkos velikim vrućinama koje trenutno pogađaju Evropu, broj klima-uređaja u objektima je značajno niži u poređenju sa SAD zbog istorijskih navika, visokih troškova energije i arhitektonskih barijera.
Izvor: Tanjug
05.07.2025. 20:24
Foto: Envato
Skoro 90 odsto domova u SAD ima klima-uređaj, u poređenju sa oko 20 odsto u Evropi, gde u Velikoj Britaniji pet odsto domova ima sistem za hlađenje, dok u Nemačkoj samo tri procenta.
Istovremeno, u Turskoj je stopa korišćenja klima-uređaja u domovima prešla 32 odsto, a na radnim mestima prešla 50, prenosi Hurijet.
"Nemamo tradiciju klimatizacije u Evropi jer to nije bila velika potreba do relativno nedavno", kaže Brajan Madervej, šef Kancelarije za energetsku efikasnost i inkluzivne tranzicije pri Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
Zbog toga se klima-uređaj tradicionalno smatra luksuzom, jer instalacija i rad mogu biti skupi, dok su troškovi energije viši u mnogim evropskim zemljama gde su prihodi generalno niži nego u Sjedinjenim Državama.
Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada objekata javne namene koji se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara, odnosno u zaštićenoj okolini kulturnih dobara je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva Dušan Radonjić.
Na vrhuncu epidemije tuberkuloze u 19. veku, lekari su počeli da savetuju ljude da izlaze napolje kako bi pobegli od „lošeg vazduha“ u svojim domovima. Nasuprot tome, klima uređaji su danas postali široko rasprostranjeni što je povećalo privlačnost boravka u zatvorenom prostoru.
Prema izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene 2023. godine, uklanjanje spoljnih jedinica klima-uređaja sa fasada postaje zakonska obaveza u Srbiji. Cilj ovih izmena je unapređenje estetskog izgleda urbanih sredina i povećanje energetske efikasnosti objekata.
Cene energije su dodatno porasle otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a EU preduzima korake da postepeno ukine zavisnost od ruske nafte i gasa.
Iako su se cene stabilizovale od prve energetske krize 2022. godine, troškovi rada klima-uređaja ostaju nedostupni za mnoge Evropljane. Neke zgrade u južnoj Evropi su građene sa dobrom izolacijom imajući u vidu toplotu - sa debelim zidovima, malim prozorima za blokiranje sunca i dizajnom za maksimiziranje protoka vazduha.
Foto: Envato
Ovo je pomoglo da zgrade budu hladnije i smanjilo potrebu za veštačkim hlađenjem, ali kuće u drugim delovima Evrope nisu projektovane tako da dobro izoluju toplotu.
"Nismo navikli da razmišljamo o tome kako da se rashladimo leti. Ovo je zaista relativno nova pojava", kaže Madervej.
Izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazao je da će broj klima-uređaja u EU verovatno porasti na 275 miliona do 2050. godine, što je više nego dvostruko više nego 2019. godine.
"Potražnja za klima-uređajima je više nego utrostručila potražnju u domaćinstvima u poslednjih pet godina", rekao je Jetunde Abdul, direktor Saveta za zelenu gradnju Ujedinjenog Kraljevstva.
"Zagađenje koje zagreva planetu"
"Upotreba klima uređaja na fosilna goriva povećava zagađenje koje zagreva planetu, što zauzvrat povećava temperaturu, hraneći "začarani krug koji pogoršava klimatske promene", rekla je Radhika Hosla, vanredna profesorka na Univerzitetu u Oksfordu.
Mišljenja o klimatizaciji će se nesumnjivo promeniti u Evropi kako se ekstremne vrućine i njihov uticaj na zdravlje budu povećavali, kaže Madervej, dodajući da je izazov osigurati strogu regulaciju efikasnosti sistema za hlađenje kako bi se smanjili potencijalno ogromni uticaji na klimu.
"Zato što svaki klima-uređaj koji se danas prodaje zaključava potrošnju energije i emisije za narednu deceniju ili dve, zato je važno da ovo uradimo kako treba od samog početka", dodaje Madervej.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV NEDELJE
Da li strani centri moći kontrolišu pravosuđe u Srbiji? Zašto su kritike na rad tužilaca danas oštrije nego ikad? Šta je bila suštinska poruka štrajka glađu koji je uzburkao javnost? Gost „Stava nedelje“ predsednik skupštinskog Odbora za pravosuđe, državnu upravu i lokalnu samoupravu dr Uglješa Mrdić.
specijal
02:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako žive osobe sa promenama koje utiču na njihov izgled? Šta je vitiligo i da li je nasledan? Kako vitiligo utiče na živote obolelih i da li je istina da je stres glavni okidač? Koje bolesti kože su i dalje među nama, iako se smatra da su odavno iskorenjene? Za emisiju „Tražim reč” govore dr Jasmina Kozarev, Milica Obrstar majka devojčice koja se bori sa vitiligom, Bojana Marković i Anđela Đurić koje „žive“ vitiligo i Slobodanka Mijatović osnivačica online zajednice “Hello Viti” - Vitiligo Srbija.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
Svi znamo one portrete koji liče na osobu po kojoj su rađeni, ali su… malo drugačiji. Crte lica su preuveličane, a na licu se oslikavaju i karakterne osobine. Da, danas snimamo proces kako nastaje karikatura i razgovaramo o tome koje su to veštine potrebne jednom dobrom karikaturisti, od oštrog oka do poznavanja psihologije. Potom, posećujemo vrhunskog majstora za izradu sečiva i gledamo kako nastaju sekire. Naš sagovornik je usavršio rad sa oštrim čelikom, kao i način spajanja oštrica sa drvetom i tako stvorio svoj prepoznatljiv stil, jednako korišćen kao ukras i kao lovačko oruđe. Od varničenja i pečenja u peći do brušenja i finih radova, gledamo kako od nule nastaje jedna ovakva sekira. Poslednji prilog u ovoj epizodi je nežnije i intelektualne prirode. Gledamo kako nastaju rokovnici, čija je ideja unikatnost i dizajn s dušom, što se ne može pronaći u tržnim centrima. Pažljiv odnos naše sagovornice prema papiru, kartonu i žici odiše pedantnošću i kao takav, buduće vlasnike ovih rokovnika čini organizovanijim i spremnijim za rad.
U pucnjavi koja se u četvrtak uveče dogodila u naselju Sitnice u Međimurju, u Hrvatskoj, jedna od dve teško ranjene žene je, nažalost, preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici. Osumnjičeni muškarac je još u begu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su B. B. (60) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnih lica za pornografiju.
Učenik šestog razreda napao je vršnjaka šrafcigerom u blizini Osnovne škole "Vojvoda Mišić" u Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Druga masovna grobnica novorođenčadi pronađena je na mestu bivšeg doma za majke i decu irskom gradu Čumu, nakon što je prva otkrivena sredinom prošle decenije.
Upozorenje na sneg i mećave izdato je za oko 19 miliona stanovnika u više američkih saveznih država širom zapadnih i srednjezapadnih delova te zemlje, dok kroz ove regione prolazi snažno snežno i olujno nevreme.
Mađarski premijer Viktor Orban istakao je važnost očuvanja suvereniteta te zemlje, ističući da nije u pitanju samo čast, već i ekonomija i naveo da će Evropa biti neprepoznatljiva za 20 godina ili manje ako se trenutni trendovi ne promene.
Žena (48) preminula je u Madridu nakon što je pala iz stana na desetom spratu solitera sa svoje dvoje trogodišnje dece, koja su preživela pad, ali su teško povređena.
Penzionisani britanski državni službenik Derek Riči (63) suočava se sa prinudnim povraćajem 28.640 evra preplaćenih penzijskih davanja, koja je primao u prethodnih 11 godina na osnovu pogrešnog obračuna iz 2014. godine, saopštile su nadležne službe.
Šefica Evropske unije za spoljnu politiku Kaja Kalas izjavila je da Sjedinjene Američke Države ostaju najveći saveznik Evrope, ističući potrebu za većim samopouzdanjem evropskih zemalja u odnosu na Rusiju.
Vašington je ove nedelje bio u znaku umetnosti, tradicije i prestiža. U Kennedy Center, simbol američke kulture, održava se 48. izdanje čuvenih Honors nagrada – priznanja koja se dodeljuju umetnicima čiji je doprinos ostavio dubok i trajan trag na američku i svetsku kulturu.
Komentari (0)