Međunarodna agencija za energiju: Mali broj Evropljana koristi klima-uređaje uprkos rekordnim vrućinama
Uprkos velikim vrućinama koje trenutno pogađaju Evropu, broj klima-uređaja u objektima je značajno niži u poređenju sa SAD zbog istorijskih navika, visokih troškova energije i arhitektonskih barijera.
Skoro 90 odsto domova u SAD ima klima-uređaj, u poređenju sa oko 20 odsto u Evropi, gde u Velikoj Britaniji pet odsto domova ima sistem za hlađenje, dok u Nemačkoj samo tri procenta.
Istovremeno, u Turskoj je stopa korišćenja klima-uređaja u domovima prešla 32 odsto, a na radnim mestima prešla 50, prenosi Hurijet.
"Nemamo tradiciju klimatizacije u Evropi jer to nije bila velika potreba do relativno nedavno", kaže Brajan Madervej, šef Kancelarije za energetsku efikasnost i inkluzivne tranzicije pri Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
Zbog toga se klima-uređaj tradicionalno smatra luksuzom, jer instalacija i rad mogu biti skupi, dok su troškovi energije viši u mnogim evropskim zemljama gde su prihodi generalno niži nego u Sjedinjenim Državama.
Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada objekata javne namene koji se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara, odnosno u zaštićenoj okolini kulturnih dobara je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva Dušan Radonjić.
Na vrhuncu epidemije tuberkuloze u 19. veku, lekari su počeli da savetuju ljude da izlaze napolje kako bi pobegli od „lošeg vazduha“ u svojim domovima. Nasuprot tome, klima uređaji su danas postali široko rasprostranjeni što je povećalo privlačnost boravka u zatvorenom prostoru.
Prema izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene 2023. godine, uklanjanje spoljnih jedinica klima-uređaja sa fasada postaje zakonska obaveza u Srbiji. Cilj ovih izmena je unapređenje estetskog izgleda urbanih sredina i povećanje energetske efikasnosti objekata.
Cene energije su dodatno porasle otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a EU preduzima korake da postepeno ukine zavisnost od ruske nafte i gasa.
Iako su se cene stabilizovale od prve energetske krize 2022. godine, troškovi rada klima-uređaja ostaju nedostupni za mnoge Evropljane. Neke zgrade u južnoj Evropi su građene sa dobrom izolacijom imajući u vidu toplotu - sa debelim zidovima, malim prozorima za blokiranje sunca i dizajnom za maksimiziranje protoka vazduha.
Foto: Envato
Ovo je pomoglo da zgrade budu hladnije i smanjilo potrebu za veštačkim hlađenjem, ali kuće u drugim delovima Evrope nisu projektovane tako da dobro izoluju toplotu.
"Nismo navikli da razmišljamo o tome kako da se rashladimo leti. Ovo je zaista relativno nova pojava", kaže Madervej.
Izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazao je da će broj klima-uređaja u EU verovatno porasti na 275 miliona do 2050. godine, što je više nego dvostruko više nego 2019. godine.
"Potražnja za klima-uređajima je više nego utrostručila potražnju u domaćinstvima u poslednjih pet godina", rekao je Jetunde Abdul, direktor Saveta za zelenu gradnju Ujedinjenog Kraljevstva.
"Zagađenje koje zagreva planetu"
"Upotreba klima uređaja na fosilna goriva povećava zagađenje koje zagreva planetu, što zauzvrat povećava temperaturu, hraneći "začarani krug koji pogoršava klimatske promene", rekla je Radhika Hosla, vanredna profesorka na Univerzitetu u Oksfordu.
Mišljenja o klimatizaciji će se nesumnjivo promeniti u Evropi kako se ekstremne vrućine i njihov uticaj na zdravlje budu povećavali, kaže Madervej, dodajući da je izazov osigurati strogu regulaciju efikasnosti sistema za hlađenje kako bi se smanjili potencijalno ogromni uticaji na klimu.
"Zato što svaki klima-uređaj koji se danas prodaje zaključava potrošnju energije i emisije za narednu deceniju ili dve, zato je važno da ovo uradimo kako treba od samog početka", dodaje Madervej.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-KOSIDBA NA RAJCU (R)
Pre pojave poljoprivrednih mašina od svih radova u polju kosidba trave bila je najteža pošto je podrazumevala veštinu rukovanja kosom. Zato je svaka kuća nekada imala kosu, a tajna uspešnog košenja se prenosila sa kolena na koleno. Seljaci su uvek jedni drugima pomagali tokom takvih poslova. Dokumentaran emisija Dekade donosi priču o kosidba na Rajcu, koja čuva tu tradiciju poznatu po nacionalnom okupljanju kosača iz cele bivše Jugoslavije. Oni otkrivaju tajnu tog posla verujući da je kosidba ostala elegantni ples u polju u kome kosa postaje partner u kreativnoj borbi sa visokom travom.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
Koje teme su privukle pažnju NewsMax Balkansa u prethodnoj nedelji? Početak školske godine, u Srbiji i regionu. Zbog čega sve češće roditelji đaka iz seoskih sredina upisuju decu u gradske škole i da li je ovo trend, pomodarstvo ili realna odluka roditelja. Na području Moravičkog okruga u svih 53 škola u novu školsku godinu krenulo je 20.600 učenika. Od toga samo u Čačku njih više od 12 hiljada. Od naredne godine i lekari u privatnim zdravstvenim ustanovama će moći da izdaju E-recepte na isti način kao i u državnom sistemu. Da li će to doprineti boljoj kontroli lekova? Pričaćemo i o čedomorstvu. Šta se krije iza tih postupaka?
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Posle višečasovne drame na gradilištu u selu Banja kraj Aranđelovca, kada je turski državljanin pretio skokom sa krana, za Newsmax Balkans se oglasio investitor projekta "Bekatown", građevinska firma "Bekament", koja optužuje turskog podizvođača za neisplaćene zarade.
U blizini zgrade Radio-televizije Srbije (RTS) u Takovskoj ulici je postavljeno više belih šatora, slični onima koji se nalaze ispred Doma Narodne skupštine.
Građani EU i Srbije od kraja 2025. godine mogli bi da imaju ličnu kartu, vozačku dozvolu i zdravstvenu knjižicu u svom telefonu. Novi sistem digitalnih identiteta uvodi se usklađivanjem sa evropskom uredbom "Eidas 2.0".
Mlada cirkuska umetnica pala je sa trapeza i poginula pred očima više od 80 gledalaca, među kojima je bilo mnogo porodica sa decom, tokom predstave "Circkusa Pol Buš" u Baucenu, u nemačkoj saveznoj državi Saksonija.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da će odgovor na eventualno obaranje ruskih ili beloruskih aviona, kojim preti NATO, uslediti odmah.
Najmanje 66.005 Palestinaca ubijeno je u izraelskim napadima na Pojas Gaze od oktobra 2023. godine, saopštilo je Ministarstvo zdravlja i navelo da je broj Palestinaca koji su umrli od gladi i pothranjenosti porastao na 455, među kojima je 164 dece.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da postoji velika šansa da se "nešto veliko" konačno uradi na Biskom istoku, ali nije precizirao o čemu je reč.
Dansko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su ponovo, drugu noć zaredom, primećeni dronovi na više lokacija iznad Danske, i da je nakon toga raspoređeno "nekoliko kapaciteta".
Na protestu protiv femicida u Buenos Ajresu učestvovalo je hiljade ljudi, koji su od vlasti tražili pravdu za devojčicu i dve mlade žene koje su, kako se veruje, mučili i ubili pripadnici kriminalne grupe koja se bavi trgovinom drogom.
Bivši kineski ministar poljoprivrede i ruralnih poslova Tang Renđijan osuđen je na smrt uslovno zbog primanja mita, prvostepenom presudom na sudu u provinciji Đilin, prenosi danas agencija Sinhua.
Ministar spoljnih poslova San Marina Luka Bekari je tokom svog obraćanja na 80. zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku izjavio da San Marino priznaje Državu Palestinu.
Komentari (0)