Međunarodna agencija za energiju: Mali broj Evropljana koristi klima-uređaje uprkos rekordnim vrućinama
Uprkos velikim vrućinama koje trenutno pogađaju Evropu, broj klima-uređaja u objektima je značajno niži u poređenju sa SAD zbog istorijskih navika, visokih troškova energije i arhitektonskih barijera.
Izvor: Tanjug
05.07.2025. 20:24
Foto: Envato
Skoro 90 odsto domova u SAD ima klima-uređaj, u poređenju sa oko 20 odsto u Evropi, gde u Velikoj Britaniji pet odsto domova ima sistem za hlađenje, dok u Nemačkoj samo tri procenta.
Istovremeno, u Turskoj je stopa korišćenja klima-uređaja u domovima prešla 32 odsto, a na radnim mestima prešla 50, prenosi Hurijet.
"Nemamo tradiciju klimatizacije u Evropi jer to nije bila velika potreba do relativno nedavno", kaže Brajan Madervej, šef Kancelarije za energetsku efikasnost i inkluzivne tranzicije pri Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
Zbog toga se klima-uređaj tradicionalno smatra luksuzom, jer instalacija i rad mogu biti skupi, dok su troškovi energije viši u mnogim evropskim zemljama gde su prihodi generalno niži nego u Sjedinjenim Državama.
Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada objekata javne namene koji se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara, odnosno u zaštićenoj okolini kulturnih dobara je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva Dušan Radonjić.
Na vrhuncu epidemije tuberkuloze u 19. veku, lekari su počeli da savetuju ljude da izlaze napolje kako bi pobegli od „lošeg vazduha“ u svojim domovima. Nasuprot tome, klima uređaji su danas postali široko rasprostranjeni što je povećalo privlačnost boravka u zatvorenom prostoru.
Prema izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene 2023. godine, uklanjanje spoljnih jedinica klima-uređaja sa fasada postaje zakonska obaveza u Srbiji. Cilj ovih izmena je unapređenje estetskog izgleda urbanih sredina i povećanje energetske efikasnosti objekata.
Cene energije su dodatno porasle otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a EU preduzima korake da postepeno ukine zavisnost od ruske nafte i gasa.
Iako su se cene stabilizovale od prve energetske krize 2022. godine, troškovi rada klima-uređaja ostaju nedostupni za mnoge Evropljane. Neke zgrade u južnoj Evropi su građene sa dobrom izolacijom imajući u vidu toplotu - sa debelim zidovima, malim prozorima za blokiranje sunca i dizajnom za maksimiziranje protoka vazduha.
Foto: Envato
Ovo je pomoglo da zgrade budu hladnije i smanjilo potrebu za veštačkim hlađenjem, ali kuće u drugim delovima Evrope nisu projektovane tako da dobro izoluju toplotu.
"Nismo navikli da razmišljamo o tome kako da se rashladimo leti. Ovo je zaista relativno nova pojava", kaže Madervej.
Izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazao je da će broj klima-uređaja u EU verovatno porasti na 275 miliona do 2050. godine, što je više nego dvostruko više nego 2019. godine.
"Potražnja za klima-uređajima je više nego utrostručila potražnju u domaćinstvima u poslednjih pet godina", rekao je Jetunde Abdul, direktor Saveta za zelenu gradnju Ujedinjenog Kraljevstva.
"Zagađenje koje zagreva planetu"
"Upotreba klima uređaja na fosilna goriva povećava zagađenje koje zagreva planetu, što zauzvrat povećava temperaturu, hraneći "začarani krug koji pogoršava klimatske promene", rekla je Radhika Hosla, vanredna profesorka na Univerzitetu u Oksfordu.
Mišljenja o klimatizaciji će se nesumnjivo promeniti u Evropi kako se ekstremne vrućine i njihov uticaj na zdravlje budu povećavali, kaže Madervej, dodajući da je izazov osigurati strogu regulaciju efikasnosti sistema za hlađenje kako bi se smanjili potencijalno ogromni uticaji na klimu.
"Zato što svaki klima-uređaj koji se danas prodaje zaključava potrošnju energije i emisije za narednu deceniju ili dve, zato je važno da ovo uradimo kako treba od samog početka", dodaje Madervej.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Zašto su „hvala“ i „izvini“ postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta je danas prava mera pristojnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, savetnica za komunikaciju Tanja Luković, bonton mentor Jelena Bukovčić i event organizator Ivana Marinković.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U toku je peti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Kako navodi izraelska vojska, gađani su ciljevi Hezbolaha u Bejrutu, dok je Iran krenuo sa napadima na mete u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić najavio je nove blokade graničnih prelaza 14. aprila, zbog nerešenog problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengen sporazuma.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Izborna komisija u Knjaževcu po treći put je proglasila izbornu listu "Aleksandar Vučić - Knjaževac, naša porodica", nakon što je prva lista poništena zbog nedostataka, dok je drugo rešenje o proglašenju odbio Viši sud u Zaječaru, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Generalni sekretar NATO Mark Rute izjavio je za Newsmax da među saveznicima postoji "široka podrška" kampanji predsednika SAD Donalda Trampa usmerenoj na iranske nuklearne i raketne kapacitete, iako su pojedini evropski lideri javno kritikovali tu operaciju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je telefonom sa predsednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim o aktuelnoj situaciji na Bliskom istoku ističući da su smirivanje tenzija, odgovornost i dijalog neophodni kako bi se sačuvala stabilnost u širem regionu.
Tužba, koju su protiv pevača Hulija Iglesijasa podnele dve bivše radnice za seksualno i psihičko uznemiravanje, odbačena je jer je sud u Španiji ocenio da nije nadležan da ispituje pevača.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da vršilac dužnosti predsednice Venecuele Delsi Rodrigez "radi odličan posao" i da "nafta ponovo teče" iz te zemlje.
Evropska komisija potvrdila je da je primila žalbu od MOL i Slovnafta, koji su se žalili da hrvatski Jadranski naftovod (JANAF) zloupotrebljava svoj monopolski položaj i dodala da će žalbu proceniti po uobičajenoj proceduri.
Kancelar Fridrih Merc vodi Nemačku ka znatno odlučnijoj ulozi u Evropi, predstavljajući Berlin kao politički i bezbednosni stub kontinenta i zaštitnika Ukrajine. Da li je reč o novoj eri nemačke spoljne politike i kakve posledice takav zaokret može imati po ravnotežu snaga u Evropi?
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Komentari (0)