Međunarodna agencija za energiju: Mali broj Evropljana koristi klima-uređaje uprkos rekordnim vrućinama
Uprkos velikim vrućinama koje trenutno pogađaju Evropu, broj klima-uređaja u objektima je značajno niži u poređenju sa SAD zbog istorijskih navika, visokih troškova energije i arhitektonskih barijera.
Izvor: Tanjug
05.07.2025. 20:24
Foto: Envato
Skoro 90 odsto domova u SAD ima klima-uređaj, u poređenju sa oko 20 odsto u Evropi, gde u Velikoj Britaniji pet odsto domova ima sistem za hlađenje, dok u Nemačkoj samo tri procenta.
Istovremeno, u Turskoj je stopa korišćenja klima-uređaja u domovima prešla 32 odsto, a na radnim mestima prešla 50, prenosi Hurijet.
"Nemamo tradiciju klimatizacije u Evropi jer to nije bila velika potreba do relativno nedavno", kaže Brajan Madervej, šef Kancelarije za energetsku efikasnost i inkluzivne tranzicije pri Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
Zbog toga se klima-uređaj tradicionalno smatra luksuzom, jer instalacija i rad mogu biti skupi, dok su troškovi energije viši u mnogim evropskim zemljama gde su prihodi generalno niži nego u Sjedinjenim Državama.
Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada objekata javne namene koji se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara, odnosno u zaštićenoj okolini kulturnih dobara je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva Dušan Radonjić.
Na vrhuncu epidemije tuberkuloze u 19. veku, lekari su počeli da savetuju ljude da izlaze napolje kako bi pobegli od „lošeg vazduha“ u svojim domovima. Nasuprot tome, klima uređaji su danas postali široko rasprostranjeni što je povećalo privlačnost boravka u zatvorenom prostoru.
Prema izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene 2023. godine, uklanjanje spoljnih jedinica klima-uređaja sa fasada postaje zakonska obaveza u Srbiji. Cilj ovih izmena je unapređenje estetskog izgleda urbanih sredina i povećanje energetske efikasnosti objekata.
Cene energije su dodatno porasle otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a EU preduzima korake da postepeno ukine zavisnost od ruske nafte i gasa.
Iako su se cene stabilizovale od prve energetske krize 2022. godine, troškovi rada klima-uređaja ostaju nedostupni za mnoge Evropljane. Neke zgrade u južnoj Evropi su građene sa dobrom izolacijom imajući u vidu toplotu - sa debelim zidovima, malim prozorima za blokiranje sunca i dizajnom za maksimiziranje protoka vazduha.
Foto: Envato
Ovo je pomoglo da zgrade budu hladnije i smanjilo potrebu za veštačkim hlađenjem, ali kuće u drugim delovima Evrope nisu projektovane tako da dobro izoluju toplotu.
"Nismo navikli da razmišljamo o tome kako da se rashladimo leti. Ovo je zaista relativno nova pojava", kaže Madervej.
Izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazao je da će broj klima-uređaja u EU verovatno porasti na 275 miliona do 2050. godine, što je više nego dvostruko više nego 2019. godine.
"Potražnja za klima-uređajima je više nego utrostručila potražnju u domaćinstvima u poslednjih pet godina", rekao je Jetunde Abdul, direktor Saveta za zelenu gradnju Ujedinjenog Kraljevstva.
"Zagađenje koje zagreva planetu"
"Upotreba klima uređaja na fosilna goriva povećava zagađenje koje zagreva planetu, što zauzvrat povećava temperaturu, hraneći "začarani krug koji pogoršava klimatske promene", rekla je Radhika Hosla, vanredna profesorka na Univerzitetu u Oksfordu.
Mišljenja o klimatizaciji će se nesumnjivo promeniti u Evropi kako se ekstremne vrućine i njihov uticaj na zdravlje budu povećavali, kaže Madervej, dodajući da je izazov osigurati strogu regulaciju efikasnosti sistema za hlađenje kako bi se smanjili potencijalno ogromni uticaji na klimu.
"Zato što svaki klima-uređaj koji se danas prodaje zaključava potrošnju energije i emisije za narednu deceniju ili dve, zato je važno da ovo uradimo kako treba od samog početka", dodaje Madervej.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Tragedija na Filozofskom fakultetu u Beogradu i smrt 25-godišnje devojke otvorila niz ozbiljnih pitanja o bezbednosti u visokim, ali i srednjim i osnovnim obrazovnim ustanovama. Kako je moguće da se ovakva tragedija dogodi baš u instituciji koja bi morala da bude jedno od najbezbednijih mesta u društvu i ko je zakazao u sistemu koji bi morao da garantuje sigurnost svih studenata i zaposlenih? Gosti Stava dana: Zoranom Dragišićem, profesor na Fakultetu za bezbednost i Dejan Milutinović stručnjak za bezbednost.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Na mostu preko reke Dunav između Kovin i Smedereva je došlo do teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba izgubila život, nezvanično saznaje Newsmax Balkaks.
U Aranđelovcu, Bajinoj Bašti, Boru, Kladovu, Knjaževcu, Kuli, Lučanima, Majdanpeku, Sevojnu i Smederevskoj Palanci održani su redovni izbori za odbornike lokalnih skupština, koji su prošli u znaku visoke izlaznosti, a u više mesta zabeleženi su i incidenti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevskoj Palanci, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u Velikoj Plani, brzim operativnim radom rasvetlili su prijavljeni napad u mestu Ratari kod Smederevske Palanke.
Novinar magazina Revolt Lazar Dinić, koji je pretučen u Boru gde je pratio lokalne izbore, ima kontuziono žarište na malom mozgu, izjavio je za portal Newsmax Balkans advokat Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Veljko Milić.
Iz Bele kuće stižu poruke koje dodatno pojačavaju neizvesnost oko krize sa Iranom. Američki predsednik Donald Tramp tvrdi da su pregovori sa Teheranom "veoma blizu dogovora", ali poručuje i da Sjedinjene Države nisu odustale ni od jedne opcije, uključujući i dodatne vojne operacije u regionu.
Balistička raketa, za koju je utvrđeno da je lansirana iz Irana i da je ušla u vazdušni prostor Turske, oborena je dejstvom NATO snaga protivvazdušne i protivraketne odbrane raspoređenih u istočnom Mediteranu, saopštilo je tursko Ministarstvo odbrane.
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa zahteva promene na Kubi, piše The New York Times uz ocenu da se za to vreme na kubanskoj političkoj sceni iznenada pojavljuju članovi porodice Kastro.
Sedamnaestogodišnji mladić iz Peskare uhapšen je u Peruđi, pokrajina Umbrija u centralnoj Italiji, zbog sumnje da je planirao izvršenje masakra u školi, a sedmorica maloletnika su pod istražnim merama policije, preneli su italijanski mediji.
Španija je zatvorila svoj vazdušni prostor za letove uključene u operaciju "Epski bes", koju su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli protiv Irana, piše list El Pais.
Kristof Bartes iz ekstremno desničarske stranke Nacionalno okupljanje (FN) uklonio je nakon što je izabran za gradonačelnika Karkasona na jugu Francuske, zastavu Evropske unije ispred zgrade gradske uprave.
Predsednik SAD Donald Trump izjavio je da razmatra mogućnost vojne akcije u Iranu, uključujući preuzimanje obogaćenog uranijuma i strateških lokacija za naftu, dok istovremeno podržava diplomatsko rešavanje sukoba, prenosi The Wall Street Journal.
Komentari (0)