Međunarodna agencija za energiju: Mali broj Evropljana koristi klima-uređaje uprkos rekordnim vrućinama
Uprkos velikim vrućinama koje trenutno pogađaju Evropu, broj klima-uređaja u objektima je značajno niži u poređenju sa SAD zbog istorijskih navika, visokih troškova energije i arhitektonskih barijera.
Izvor: Tanjug
05.07.2025. 20:24
Foto: Envato
Skoro 90 odsto domova u SAD ima klima-uređaj, u poređenju sa oko 20 odsto u Evropi, gde u Velikoj Britaniji pet odsto domova ima sistem za hlađenje, dok u Nemačkoj samo tri procenta.
Istovremeno, u Turskoj je stopa korišćenja klima-uređaja u domovima prešla 32 odsto, a na radnim mestima prešla 50, prenosi Hurijet.
"Nemamo tradiciju klimatizacije u Evropi jer to nije bila velika potreba do relativno nedavno", kaže Brajan Madervej, šef Kancelarije za energetsku efikasnost i inkluzivne tranzicije pri Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA).
Zbog toga se klima-uređaj tradicionalno smatra luksuzom, jer instalacija i rad mogu biti skupi, dok su troškovi energije viši u mnogim evropskim zemljama gde su prihodi generalno niži nego u Sjedinjenim Državama.
Rok za uklanjanje spoljnih jedinica klima uređaja sa uličnih strana fasada objekata javne namene koji se nalaze u granicama nepokretnih kulturnih dobara, odnosno u zaštićenoj okolini kulturnih dobara je 4. avgust ove godine, izjavio je pomoćnik ministra građevinarstva Dušan Radonjić.
Na vrhuncu epidemije tuberkuloze u 19. veku, lekari su počeli da savetuju ljude da izlaze napolje kako bi pobegli od „lošeg vazduha“ u svojim domovima. Nasuprot tome, klima uređaji su danas postali široko rasprostranjeni što je povećalo privlačnost boravka u zatvorenom prostoru.
Prema izmenama Zakona o planiranju i izgradnji, koje su usvojene 2023. godine, uklanjanje spoljnih jedinica klima-uređaja sa fasada postaje zakonska obaveza u Srbiji. Cilj ovih izmena je unapređenje estetskog izgleda urbanih sredina i povećanje energetske efikasnosti objekata.
Cene energije su dodatno porasle otkako je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 2022. godine, a EU preduzima korake da postepeno ukine zavisnost od ruske nafte i gasa.
Iako su se cene stabilizovale od prve energetske krize 2022. godine, troškovi rada klima-uređaja ostaju nedostupni za mnoge Evropljane. Neke zgrade u južnoj Evropi su građene sa dobrom izolacijom imajući u vidu toplotu - sa debelim zidovima, malim prozorima za blokiranje sunca i dizajnom za maksimiziranje protoka vazduha.
Foto: Envato
Ovo je pomoglo da zgrade budu hladnije i smanjilo potrebu za veštačkim hlađenjem, ali kuće u drugim delovima Evrope nisu projektovane tako da dobro izoluju toplotu.
"Nismo navikli da razmišljamo o tome kako da se rashladimo leti. Ovo je zaista relativno nova pojava", kaže Madervej.
Izveštaj Međunarodne agencije za energiju (IEA) pokazao je da će broj klima-uređaja u EU verovatno porasti na 275 miliona do 2050. godine, što je više nego dvostruko više nego 2019. godine.
"Potražnja za klima-uređajima je više nego utrostručila potražnju u domaćinstvima u poslednjih pet godina", rekao je Jetunde Abdul, direktor Saveta za zelenu gradnju Ujedinjenog Kraljevstva.
"Zagađenje koje zagreva planetu"
"Upotreba klima uređaja na fosilna goriva povećava zagađenje koje zagreva planetu, što zauzvrat povećava temperaturu, hraneći "začarani krug koji pogoršava klimatske promene", rekla je Radhika Hosla, vanredna profesorka na Univerzitetu u Oksfordu.
Mišljenja o klimatizaciji će se nesumnjivo promeniti u Evropi kako se ekstremne vrućine i njihov uticaj na zdravlje budu povećavali, kaže Madervej, dodajući da je izazov osigurati strogu regulaciju efikasnosti sistema za hlađenje kako bi se smanjili potencijalno ogromni uticaji na klimu.
"Zato što svaki klima-uređaj koji se danas prodaje zaključava potrošnju energije i emisije za narednu deceniju ili dve, zato je važno da ovo uradimo kako treba od samog početka", dodaje Madervej.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-VULKANIZER, OSLIKAVANJE CEGERA, DŽEMPER ZA PSA
Vozači, sigurno znate koliko je važno voditi računa o točkovima vašeg četvorotočkaša, posebno kada je u pitanju sezonska promena i samo stanje guma. U prilogu koji sledi pratimo kako se u vulkanizerskoj radnji odvija proces promene guma i slušamo savete koji su jako važni za bezbedno učestovanje u saobraćaju. Drugi prilog je umetničkog karaktera i pokazuje nam kako svaki komad tkanine može poslužiti kao slikarsko platno, koje priča različite priče, nosi poruke važne za osobu koja je nosi i kroz slike zagovara aktivizam, kao što su ekologija i zaštita životinja. Saznajemo i kako je tehnologija omogućila bezbedne boje, koje kada se nanesu na tkaninu, traju čak i duže od fabričkih printova. I treći prilog je priča o dve ljubavi, a to su pletenje i životinje. Kada to spojimo, dobijamo ove slatke džemperčiće za male kuce, jer je jako važno da im ne bude hladno tokom zime. Pratimo proces kako nastaje džemperčić za psa do pet kilograma, koji je primetićete, pažljivo dizajniran da pokrije duguljasto telo naših četvoronožnih ljubimaca.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova uhapsili su T. K. (44) zbog postojanja osnova sumnje da je 27. decembra u jednoj zgradi na Novom Beogradu pokušao da liši života ženu (67) i tom prilikom joj oteo tašnu.
Gotovo svako se barem jednom zapitao da li su ostaci od jučerašnjeg ručka još sigurni za jelo ili je vreme da završe u kanti za smeće. Odgovor zapravo zavisi od vrste jela i načina čuvanja.
Google je krajem godine započeo postepeno uvođenje nove opcije koja korisnicima po prvi put omogućava da promene svoju primarnu Gmail adresu elektronske pošte, što predstavlja veliku promenu u načinu na koji uopšte funkcionišu Google nalozi.
Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nove fotografije na kojima se vidi muškarac bez brade i kose, a koji je u subotu, kako se sumnja, opljačkao i napao nožem ženu s detetom u haustoru na Novom Beogradu.
Nemačkoj trenutno nedostaje najmanje 120.000 vozača kamiona, a mnoge transportne kompanije sve više otkazuju isporuke jer nemaju dovoljno vozača, izjavio je portparol federalnog Udruženja drumskih prevoznika Dirk Engelhart.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je dekret o regrutaciji za služenje vojnog roka od januara do 31. decembra 2026, koji će obuhvatiti 261.000 ruskih državljana, prenosi agencija Interfax.
Ukrajinska vojska pokušala je da napadne rezidenciju ruskog predsednika Vladimira Putina pomoću 91 drona, ali su ruski PVO sistemi uništili dronove, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov. Predsednik Ukrajine, pak, demantuje te navode. O svemu je obavešten i Donald Tramp.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da nacrt mirovnog okvira za okončanje rata Rusije protiv Ukrajine predviđa američke bezbednosne garancije za Ukrajinu u trajanju od 15 godina, ali da je od predsednika SAD Donalda Trampa tražio garancije bezbednosti u trajanju do 50 godina.
Ahmed al Ahmed, koji je proglašen herojem nakon terorističkog napada tokom obeležavanja Hanuke na plaži Bondi u Sidneju jer je savladao jednog od napadača, izjavio je da je potrčao ka jednom od napadača i oteo mu oružje kako bi zaštitio nevine ljude.
Osamdeset godina nakon završetka Drugog svetskog rata, globalna nestabilnost je u porastu. Posle decenija relativnog mira, broj oružanih sukoba raste, a odnosi među velikim silama se zaoštravaju.
Komentari (0)