SZO za Newsmax Balkans: Bliskom istoku preti širenje zaraze, bolnice pretrpane, ljudi bez hrane, vode i lekova
Foto: AP/Hassan Ammar
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) poslala je hitan apel zbog sve veće zdravstvene krize na Bliskom istoku, da pacijentima koji se leče u improvizovanim podrumima ispod zemlje preti opasnost od širenja zaraze, da su ljudi bez hrane, vode i lekova.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Uzimajući u obzir da su tenzije na Bliskom istoku sve veća i da su napadi sve češći, u tom regionu je nastala velika zdravstvena kriza. Svetska zdravstvena organizacija apeluje da se prekinu svi napadi jer bi moglo da dođe do ozbiljnih posledica po zdravstveno stanje stanovnika.
Potreba za medicinskim osobljem, adekvatnom opremom, lekovima za hronične bolesnike, ali i medikamentima je sve veća. Povećava se broj ljudi okruženih napadima, a time i broj osnovnih potrepština. Osim potrebe za odećom i medicinskom opremom i lekovima, problem još dublje zadire u elementarno ljudsko preživljavanje, problem sa hranom i vodom.
Foto: AP/Lefteris Pitarakis
U medijima se malo ili gotovo uopšte ne izveštava o sve većoj zdravstvenoj krizi, koja prevazilazi mogućnost podmirivanja potreba. Upravo zbog problematike koja je prisutna već godinu dana na Bliskom istoku, redakcija Newsmax Balkans kontaktirala je Svetsku zdravstvenu organizaciju, kako bi proverila detalje o pružanju pomoći najugroženijima.
Oni su poslali dopis našoj redakciji u kom su odgovorili na ključna pitanja koja smo im uputili.
Primarna bezbednost svih zdravstvenih radnika
U zvaničnom dopisu navode da su u Gazi, godinu dana kasnije, zdravstveni i humanitarni radnici, uključujući SZO i partnersko osoblje, uradili izuzetno hrabar posao u izuzetno teškim, u često opasnim uslovima i često sa minimalnim medicinskim potrepštinama, nedostatkom specijalizovanih negovatelja, nedostatkom goriva i mnogim drugim problemima.
Bezbednost i sigurnost svih zdravstvenih i humanitarnih radnika, primarna je, bilo gde da se nalaze.
SZO ističe da je funkcionalnost zdravstvenih ustanova u Gazi ugrožena fizičkim oštećenjima, nedostatkom goriva, ograničenim medicinskim zalihama i gubitkom osoblja.
Foto: AP/Rahmat Gul
"Pružamo medicinske zalihe bolnicama, uključujući gorivo i pomoć međunarodnim timovima hitne medicinske pomoći, pomoći u premeštanju pacijenata unutar i van Gaze radi specijalizovane nege i podržavamo bolnice da nastave sa radom nakon razornih eksplozija i razaranja", navodi SZO.
Bolnice prepune ranjenih i onih kojima je potrebna pomoć
Slika zdravstvene krize se razlikuje od regiona do regiona, pa su u Libanu bolnice preplavljene velikim brojem povređenih, zdravstveni radnici su prezaposleni, a iznad svega su i sami žrtve napada, ili su povređeni ili su ostali bez doma.
"Zdravstveni sistem nosi ogroman teret pokušavajući da se izbori sa prilivom povreda, zatvaranja i napada na svoje osoblje i objekte, dok radi sa ograničenim ljudskim i resursnim kapacitetima", navodi se u saopštenju SZO.
Sukobi u Pojasu Gaze biće prekinuti da bi se omogućio drugi krug vakcinacije protiv dečje paralize kojom će biti obuhvaćeno 590.000 mališana mlađih od 10 godina, objavila je direktorka agencije UNICEF Ketrin Rasel.
Kriza na Bliskom istoku ne jenjava, zorom se čula eksplozija u Bejrutu, u južnom predgrađu glavnog grada Libana. Prethodno je izraelska vojska izdala dva upozorenja za stanovnike tog područja da se evakuišu. Hezbolah gađao sever Izraela, UAE poslali medicinsku pomoć Libanu.
"Rizik od izbijanja i širenja bolesti raste, jer se procenjuje da je oko milion ljudi sada interno raseljeno zbog teškog bombardovanja širom zemlje, ali uglavnom na jugu. Uz smeštaj i hranu, zdravstvena zaštita je spas za milion raseljenih. SZO je duboko zabrinuta zbog rastućih napada na zdravstvene radnike i ustanove u Libanu i zalaže se za zaštitu civila i zdravstvenih radnika", ističu iz SZO.
SZO duboko zabrinuta zbog eskalacije sukoba u Izraelu
Protekla godina, posebno eskalacija tokom proteklih nekoliko nedelja, bila je traumatizirajuća za narod Izraela.
Postoji hitna potreba za brzim povećanjem mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške kako bi se pomoglo ljudima, posebno deci, da se nose sa stvarima koje su videli i čuli (kao što su raketni napad, nasilje, smrt, raseljavanje i druge situacije).
Foto: AP/Lefteris Pitarakis
Svetska zdravstvena organizacija je potvrdila da je u toku prošle godine registrovano 1.240 "napada" na zdravlje ljudi u Gazi, Izraelu i Libanu.
"Velika većina njih je potvrđena na okupiranoj palestinskoj teritoriji (1.140 napada). Ovi napadi nastavljaju da ubijaju i sakate zdravstvene radnike i pacijente i uskraćuju ljudima kritične zdravstvene usluge i medicinsku negu koja im je očajnički potrebna. Napadi na zdravlje su jasno i neosporno kršenje međunarodnog humanitarnog prava, gde god da se dese. Odgovorni moraju da odgovaraju", naglašava SZO u saopštenju.
Od 7. oktobra 2023. godine, eskalirajuća kriza u Izraelu i okupiranoj palestinskoj teritoriji, a od 16. septembra 2024. u Libanu, izazvala je veliki broj smrtnih slučajeva i povreda civila.
Foto: AP/Lefteris Pitarakis
Prijavljeni su mnogobrojni slučajevi direktnog uticaja na zdravlje ljudi u Izraelu, okupiranoj palestinskoj teritoriji i Libanu, u kojima su poginuli i ranjeni i zdravstveni radnici i pacijenti, te oštećene zdravstvene ustanove i ambulantna vozila.
SZO apeluje na sve strane da zaštite zdravlje i obezbede siguran pristup zdravstvenoj zaštiti za svoje stanovništvo.
SZO traži hitan prekid vatre
Zbog opasnosti koja preti od šire regionalne eskalacije, SZO obnavlja zahtev za hitnim prekidom vatre u Libanu, Izraelu i Gazi.
"Ovo je jedini način da se zaustavi eskalirajuće nasilje, obezbedi da spasonosna pomoć stigne do onih kojima je očajnički potrebna i da se okonča užasna ljudska patnja. Ne možemo da govorimo samo o zdravlju. Nema zdravlja bez mira, a nema mira bez zdravlja. Mir je najbolji lek i jedino rešenje za narod Izraela, Palestine, Libana i šireg regiona", navodi SZO.
U Pojasu Gaze, vazdušni napadi i nedostatak sanitetskog materijala, hrane, vode i goriva su praktično iscrpili zdravstveni sistem koji već pati od nedostatka resursa. Bolnice rade daleko iznad kapaciteta zbog sve većeg broja pacijenata, kao i raseljenih civila koji traže sklonište.
Pružanje osnovnih zdravstvenih usluga, od nege majki i novorođenčadi do lečenja hroničnih stanja, ozbiljno je ugroženo, što potvrđuju iz Svetske zdravstvene organizacije.
Foto: AP/Hassan Ammar
Zdravstveni sistem u Gazi je izuzetno patio od ponovljenih napada i stalnog nedostatka zaliha, lekova, goriva i osoblja.
Samo polovina bolnica u Gazi je delimično operativna (17/36), dok je samo 43 odsto centara primarne zdravstvene zaštite funkcionalno.
U Rafi ne postoje funkcionalne bolnice, nema pristupa zdravstvu za oko 20.000 stanovnika Gaze koji tamo žive. 70 odsto lekova i 83 odsto zdravstvenih zaliha iscrpljeno je iz zaliha, prema Ministarstvu zdravlja, kažu zvanični podaci koje je SZO dostavila našoj redakciji.
Poginulo je oko 1.000 zdravstvenih radnika (prema podacima Ministarstva zdravlja), što je nenadoknadiv gubitak i ogroman udarac za zdravstveni sistem.
Od oktobra 2023. bilo je najmanje 516 napada na zdravstvenu zaštitu u Gazi, što je rezultiralo 765 smrtnih slučajeva.
Bolnice u Gazi "nestale"
Al-Šifa, nekada najveća bolnica u Gazi, još se nije vratila u svoju bivšu državu uprkos svim naporima nakon što su je napadi i opsada ostavili u ruševinama.
Jedini centar za rekonstrukciju ekstremiteta u Gazi, u bolnici Naser, više ne funkcioniše, a jedina psihijatrijska bolnica ostaje van funkcije.
Onkološke i MR usluge su nedostupne, specijalizovana pedijatrijska hirurgija nije dostupna, endokrinološke usluge su odsutne, a vaskularna hirurgija je ugrožena, među mnogim drugim kritičnim zdravstvenim uslugama.
Foto: AP/Anja Niedringhaus
U Libanu, SZO je duboko zabrinuta zbog uticaja nedavne eskalacije nasilja na zdravstveni sistem, uključujući sve veći broj napada na zdravstvene radnike i ustanove.
Zdravstveni sistem nosi ogroman teret pokušavajući da se izbori sa prilivom povreda, zatvaranja i napada na svoje osoblje i objekte, dok radi sa ograničenim ljudskim i resursnim kapacitetima.
Bolnice su pretrpane, ponestaje medicinskog materijala, a zdravstvene usluge se smanjuju.
Podaci Ministarstva zdravlja
Od 7. oktobra umrlo je 2.083 i 9.869 povređeno (podaci Ministarstva javnog zdravlja), a verifikovano je 37 napada na zdravlje sa 87 smrtnih slučajeva i 74 povređenih. 100 naših od 207 centara primarne zdravstvene zaštite je zatvoreno, pet bolnica je prijavljeno kao nefunkcionalno (fizičko ili infrastrukturno oštećenje), a još pet je delimično evakuisano i zahtevaju transfer pacijenata, uključujući kritične pacijente na dijalizi i obolele od raka, u druge bolnice, i polufunkcionalne, koje održavaju hitne službe, sa veoma ograničenim kapacitetom, navodi SZO.
Rizik od izbijanja i širenja bolesti raste jer se procenjuje da je oko milion ljudi sada interno raseljeno u Libanu zbog teškog bombardovanja širom zemlje, ali uglavnom na jugu.
Uglavnom smo zabrinuti zbog širenja akutne vodene dijareje, hepatitisa, i brojnih bolesti koje se mogu sprečiti vakcinom, upozorava SZO.
Liban je takođe domaćin najvećem broju izbeglica po glavi stanovnika – uključujući oko 1,5 miliona sirijskih izbeglica i najmanje 11.000 izbeglica drugih nacionalnosti.
Najmanje 1.546 Izraelaca je ubijeno od 7. oktobra prošle godine, a još 7.697 je povređeno. Preko 143.000 ljudi i dalje je raseljeno unutar Izraela, 68.000 sa severne granice Izraela sa Libanom i 75.200 iz graničnih oblasti Izraela sa Gazom.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li je datum održavanja vanrednih izbora najvažnija tema u Srbiji? Da li su promene realne i koliko je važan stav Brisela, Moskve ili Vašingtona? Da li će se najjače sile sveta dogovoriti ili planetu čekaju novi ratovi i ekonomska kriza? Odgovore tražimo od profesora Slobodana Samardžića.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
U Bosnu i Hercegovinu je tokom 2025. godine stiglo više od 2,1 milion paketa preko online kupovine i svi su male u vrednosti do 300 KM ili 150 e - bez klasičnih carinskih procedura I fiskalnog evidentiranja, jer postojeći sistem ne prati prekogranične tokove ovakvog oblika e-trgovine. Analizira ekonomista Admir Čavalić, univerzitetski profesor. Marijana Lončar Velkov iz Organizacije potrošača S. Makedonije o botoks aferi u kojoj je uhapšeno 19 lica i otkriveno da se medicinski lekovi i preparati sve više poručuju preko Temu i AliExpress platformi. U porastu je i broj krijumčarenih preparata koji su štetni po zdravlje. Nakon otvaranja šetališta vrednog više od pet miliona eura uz reku Lim u Bijelom Polju, građanski aktivisti ukazuju na ekološki problem i ispuštanje sumnjive crne tečnosti u Lim, iako su prilikom otvaranja nadležni saopštili da su sve otpadne vode adekvatno regulisane. Stanje na terenu komentariše direktor NVO Euromost iz Bijelog Polja, Almer Mekić koji traži hitnu reakciju nadležnih.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
U fokusu pravosuđe i oštre poruke iz Evrope. Venecijanska komisija prepoznaje ciljeve reformi, ali upozorava na manjak transparentnosti i odnose na relaciji ministarstvo - tužilaštvo. Da li će Srbija menjati zakone i koliko su preporuke obavezujuće u praksi? Da li su ugroženi evropski fondovi i ko kontroliše pravosuđe? Gost emisije – ministar pravde Nenad Vujić, otvoreno o kritikama, pritiscima i sledećim potezima države.
vesti
19:00
STAV DANA
Predsednik Srbije nastavlja konsultacije sa političkim partijama. Dve su teme na stolu: prevremeni parlamentarni izbori za i protiv i postupanje Srbije u složenim međunarodnim okolnostima na bezbednosnom i energetskom planu, ali i pitanje evropskih integracija. Gosti Stava dana predsednik Građanskog demokratskog foruma Zoran Vuletić i Rajko Kapelan iz Centra za društvenu stabilnost.
Delovi opštine Palilula od ponedeljka do 1. maja povremeno će biti bez vode u periodu od 22 sata do šest zbog radova na ispiranju vodovodne mreže u toj opštini, saopšteno je iz JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija".
U porodičnoj kući u Staparu kod Sombora u porodičnoj kući pronađeno je telo muškarca (53), dok je drugi (57) sa teškim povredama prevezen u bolnicu, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
MUP Srbije upozorio je građane na povećan rizik od mogućih zloupotreba i prevara na platformi Booking.com, nakon što je došlo do neovlašćenog pristupa određenim podacima korisnika.
Skupština Grada Beograda usvojila je 44 tačke dnevnog reda, uključujući planove detaljne regulacije za više opština, kao i projekat javno-privatnog partnerstva za uvođenje električnih autobusa na četiri EKO linije gradskog prevoza kroz zone 1 i 2 grada Beograda.
Stariji muškarac (89) ranio je više osoba u dve pucnjave u Atini, nakon napada u zgradi socijalnog osiguranja i kod suda, a potom je pobegao. Policija za njim intenzivno traga.
Stranka Tisa saopštila je da neće podržati mađarskog ministra spoljnih poslova Petra Sijarta za funkciju potpredsednika parlamenta, navodeći da očekuje novog kandidata vladajuće stranke Fides.
U padu aviona "Cessna 208 Caravan" kod Džube poginulo je svih 14 osoba, nakon što je letelica izgubila kontakt sa kontrolom leta, saopštile su vlasti Južnog Sudana.
U sudaru dva voza na stanici Bekasi u blizini Džakarte, poginulo je na 14, a 84 ljudi povređeno, saopštio je operater železnice, dok su spasioci radili na izvlačenju dva putnika koja su ostala zarobljena u olupini.
Britanski kralj Čarls i kraljica Kamila sastali su se u Beloj kući sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i prvom damom Melanijom Tramp. Kralj Čarls Treći obratiće se Kongresu, gde se očekuje da će da naglasi značaj odbrane "demokratskih vrednosti" i jačanje transatlantskog partnerstva.
Antisemitski incidenti u Kanadi dostigli su rekordni nivo u 2025. godini, sa 6.800 prijavljenih slučajeva iskazivanja mržnje širom zemlje, pokazuje novi izveštaj organizacije B'nai Brith Kanada.
Američki državni sekretar Marko Rubio je izjavio da ponuda Irana o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza pod striktnim uslovima nije prihvatljiva za Sjedinjene Američke Države niti druge zemlje.
Britanski kralj Čarls i kraljica Kamila sastali su se u Beloj kući sa američkim predsednikom Donaldom Trampom i prvom damom Sjedinjenih Američkih Država Melanijom Tramp sa kojima su popili čaj, nakon što su doputovali u zvaničnu posetu Vašingtonu.
Komentari (0)