SZO za Newsmax Balkans: Bliskom istoku preti širenje zaraze, bolnice pretrpane, ljudi bez hrane, vode i lekova
Foto: AP/Hassan Ammar
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) poslala je hitan apel zbog sve veće zdravstvene krize na Bliskom istoku, da pacijentima koji se leče u improvizovanim podrumima ispod zemlje preti opasnost od širenja zaraze, da su ljudi bez hrane, vode i lekova.
Uzimajući u obzir da su tenzije na Bliskom istoku sve veća i da su napadi sve češći, u tom regionu je nastala velika zdravstvena kriza. Svetska zdravstvena organizacija apeluje da se prekinu svi napadi jer bi moglo da dođe do ozbiljnih posledica po zdravstveno stanje stanovnika.
Potreba za medicinskim osobljem, adekvatnom opremom, lekovima za hronične bolesnike, ali i medikamentima je sve veća. Povećava se broj ljudi okruženih napadima, a time i broj osnovnih potrepština. Osim potrebe za odećom i medicinskom opremom i lekovima, problem još dublje zadire u elementarno ljudsko preživljavanje, problem sa hranom i vodom.
Foto: AP/Lefteris Pitarakis
U medijima se malo ili gotovo uopšte ne izveštava o sve većoj zdravstvenoj krizi, koja prevazilazi mogućnost podmirivanja potreba. Upravo zbog problematike koja je prisutna već godinu dana na Bliskom istoku, redakcija Newsmax Balkans kontaktirala je Svetsku zdravstvenu organizaciju, kako bi proverila detalje o pružanju pomoći najugroženijima.
Oni su poslali dopis našoj redakciji u kom su odgovorili na ključna pitanja koja smo im uputili.
Primarna bezbednost svih zdravstvenih radnika
U zvaničnom dopisu navode da su u Gazi, godinu dana kasnije, zdravstveni i humanitarni radnici, uključujući SZO i partnersko osoblje, uradili izuzetno hrabar posao u izuzetno teškim, u često opasnim uslovima i često sa minimalnim medicinskim potrepštinama, nedostatkom specijalizovanih negovatelja, nedostatkom goriva i mnogim drugim problemima.
Bezbednost i sigurnost svih zdravstvenih i humanitarnih radnika, primarna je, bilo gde da se nalaze.
SZO ističe da je funkcionalnost zdravstvenih ustanova u Gazi ugrožena fizičkim oštećenjima, nedostatkom goriva, ograničenim medicinskim zalihama i gubitkom osoblja.
Foto: AP/Rahmat Gul
"Pružamo medicinske zalihe bolnicama, uključujući gorivo i pomoć međunarodnim timovima hitne medicinske pomoći, pomoći u premeštanju pacijenata unutar i van Gaze radi specijalizovane nege i podržavamo bolnice da nastave sa radom nakon razornih eksplozija i razaranja", navodi SZO.
Bolnice prepune ranjenih i onih kojima je potrebna pomoć
Slika zdravstvene krize se razlikuje od regiona do regiona, pa su u Libanu bolnice preplavljene velikim brojem povređenih, zdravstveni radnici su prezaposleni, a iznad svega su i sami žrtve napada, ili su povređeni ili su ostali bez doma.
"Zdravstveni sistem nosi ogroman teret pokušavajući da se izbori sa prilivom povreda, zatvaranja i napada na svoje osoblje i objekte, dok radi sa ograničenim ljudskim i resursnim kapacitetima", navodi se u saopštenju SZO.
Sukobi u Pojasu Gaze biće prekinuti da bi se omogućio drugi krug vakcinacije protiv dečje paralize kojom će biti obuhvaćeno 590.000 mališana mlađih od 10 godina, objavila je direktorka agencije UNICEF Ketrin Rasel.
Kriza na Bliskom istoku ne jenjava, zorom se čula eksplozija u Bejrutu, u južnom predgrađu glavnog grada Libana. Prethodno je izraelska vojska izdala dva upozorenja za stanovnike tog područja da se evakuišu. Hezbolah gađao sever Izraela, UAE poslali medicinsku pomoć Libanu.
"Rizik od izbijanja i širenja bolesti raste, jer se procenjuje da je oko milion ljudi sada interno raseljeno zbog teškog bombardovanja širom zemlje, ali uglavnom na jugu. Uz smeštaj i hranu, zdravstvena zaštita je spas za milion raseljenih. SZO je duboko zabrinuta zbog rastućih napada na zdravstvene radnike i ustanove u Libanu i zalaže se za zaštitu civila i zdravstvenih radnika", ističu iz SZO.
SZO duboko zabrinuta zbog eskalacije sukoba u Izraelu
Protekla godina, posebno eskalacija tokom proteklih nekoliko nedelja, bila je traumatizirajuća za narod Izraela.
Postoji hitna potreba za brzim povećanjem mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške kako bi se pomoglo ljudima, posebno deci, da se nose sa stvarima koje su videli i čuli (kao što su raketni napad, nasilje, smrt, raseljavanje i druge situacije).
Foto: AP/Lefteris Pitarakis
Svetska zdravstvena organizacija je potvrdila da je u toku prošle godine registrovano 1.240 "napada" na zdravlje ljudi u Gazi, Izraelu i Libanu.
"Velika većina njih je potvrđena na okupiranoj palestinskoj teritoriji (1.140 napada). Ovi napadi nastavljaju da ubijaju i sakate zdravstvene radnike i pacijente i uskraćuju ljudima kritične zdravstvene usluge i medicinsku negu koja im je očajnički potrebna. Napadi na zdravlje su jasno i neosporno kršenje međunarodnog humanitarnog prava, gde god da se dese. Odgovorni moraju da odgovaraju", naglašava SZO u saopštenju.
Od 7. oktobra 2023. godine, eskalirajuća kriza u Izraelu i okupiranoj palestinskoj teritoriji, a od 16. septembra 2024. u Libanu, izazvala je veliki broj smrtnih slučajeva i povreda civila.
Foto: AP/Lefteris Pitarakis
Prijavljeni su mnogobrojni slučajevi direktnog uticaja na zdravlje ljudi u Izraelu, okupiranoj palestinskoj teritoriji i Libanu, u kojima su poginuli i ranjeni i zdravstveni radnici i pacijenti, te oštećene zdravstvene ustanove i ambulantna vozila.
SZO apeluje na sve strane da zaštite zdravlje i obezbede siguran pristup zdravstvenoj zaštiti za svoje stanovništvo.
SZO traži hitan prekid vatre
Zbog opasnosti koja preti od šire regionalne eskalacije, SZO obnavlja zahtev za hitnim prekidom vatre u Libanu, Izraelu i Gazi.
"Ovo je jedini način da se zaustavi eskalirajuće nasilje, obezbedi da spasonosna pomoć stigne do onih kojima je očajnički potrebna i da se okonča užasna ljudska patnja. Ne možemo da govorimo samo o zdravlju. Nema zdravlja bez mira, a nema mira bez zdravlja. Mir je najbolji lek i jedino rešenje za narod Izraela, Palestine, Libana i šireg regiona", navodi SZO.
U Pojasu Gaze, vazdušni napadi i nedostatak sanitetskog materijala, hrane, vode i goriva su praktično iscrpili zdravstveni sistem koji već pati od nedostatka resursa. Bolnice rade daleko iznad kapaciteta zbog sve većeg broja pacijenata, kao i raseljenih civila koji traže sklonište.
Pružanje osnovnih zdravstvenih usluga, od nege majki i novorođenčadi do lečenja hroničnih stanja, ozbiljno je ugroženo, što potvrđuju iz Svetske zdravstvene organizacije.
Foto: AP/Hassan Ammar
Zdravstveni sistem u Gazi je izuzetno patio od ponovljenih napada i stalnog nedostatka zaliha, lekova, goriva i osoblja.
Samo polovina bolnica u Gazi je delimično operativna (17/36), dok je samo 43 odsto centara primarne zdravstvene zaštite funkcionalno.
U Rafi ne postoje funkcionalne bolnice, nema pristupa zdravstvu za oko 20.000 stanovnika Gaze koji tamo žive. 70 odsto lekova i 83 odsto zdravstvenih zaliha iscrpljeno je iz zaliha, prema Ministarstvu zdravlja, kažu zvanični podaci koje je SZO dostavila našoj redakciji.
Poginulo je oko 1.000 zdravstvenih radnika (prema podacima Ministarstva zdravlja), što je nenadoknadiv gubitak i ogroman udarac za zdravstveni sistem.
Od oktobra 2023. bilo je najmanje 516 napada na zdravstvenu zaštitu u Gazi, što je rezultiralo 765 smrtnih slučajeva.
Bolnice u Gazi "nestale"
Al-Šifa, nekada najveća bolnica u Gazi, još se nije vratila u svoju bivšu državu uprkos svim naporima nakon što su je napadi i opsada ostavili u ruševinama.
Jedini centar za rekonstrukciju ekstremiteta u Gazi, u bolnici Naser, više ne funkcioniše, a jedina psihijatrijska bolnica ostaje van funkcije.
Onkološke i MR usluge su nedostupne, specijalizovana pedijatrijska hirurgija nije dostupna, endokrinološke usluge su odsutne, a vaskularna hirurgija je ugrožena, među mnogim drugim kritičnim zdravstvenim uslugama.
Foto: AP/Anja Niedringhaus
U Libanu, SZO je duboko zabrinuta zbog uticaja nedavne eskalacije nasilja na zdravstveni sistem, uključujući sve veći broj napada na zdravstvene radnike i ustanove.
Zdravstveni sistem nosi ogroman teret pokušavajući da se izbori sa prilivom povreda, zatvaranja i napada na svoje osoblje i objekte, dok radi sa ograničenim ljudskim i resursnim kapacitetima.
Bolnice su pretrpane, ponestaje medicinskog materijala, a zdravstvene usluge se smanjuju.
Podaci Ministarstva zdravlja
Od 7. oktobra umrlo je 2.083 i 9.869 povređeno (podaci Ministarstva javnog zdravlja), a verifikovano je 37 napada na zdravlje sa 87 smrtnih slučajeva i 74 povređenih. 100 naših od 207 centara primarne zdravstvene zaštite je zatvoreno, pet bolnica je prijavljeno kao nefunkcionalno (fizičko ili infrastrukturno oštećenje), a još pet je delimično evakuisano i zahtevaju transfer pacijenata, uključujući kritične pacijente na dijalizi i obolele od raka, u druge bolnice, i polufunkcionalne, koje održavaju hitne službe, sa veoma ograničenim kapacitetom, navodi SZO.
Rizik od izbijanja i širenja bolesti raste jer se procenjuje da je oko milion ljudi sada interno raseljeno u Libanu zbog teškog bombardovanja širom zemlje, ali uglavnom na jugu.
Uglavnom smo zabrinuti zbog širenja akutne vodene dijareje, hepatitisa, i brojnih bolesti koje se mogu sprečiti vakcinom, upozorava SZO.
Liban je takođe domaćin najvećem broju izbeglica po glavi stanovnika – uključujući oko 1,5 miliona sirijskih izbeglica i najmanje 11.000 izbeglica drugih nacionalnosti.
Najmanje 1.546 Izraelaca je ubijeno od 7. oktobra prošle godine, a još 7.697 je povređeno. Preko 143.000 ljudi i dalje je raseljeno unutar Izraela, 68.000 sa severne granice Izraela sa Libanom i 75.200 iz graničnih oblasti Izraela sa Gazom.
U prvom delu GrađaNIN-a sa profesorom Fakulteta političkih nauka Bojanom Vranićem razgovaramo o aktuelnim pitanjima u zemlji, od licitiranja datumima izbora, do očekivanja od studentskog skupa na Slaviji, 23. maja. U drugom delu emisije, svetske teme otvaramo sa Stefanom Jovanovićem iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj: Tramp i Si, da li i posle Erdogana sledi Erdogan, lokalni izbori u Britaniji.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Ministar u Vladi Crne Gore i šef Koordinacionog tela za inspekcije komentariše nepravilnosti koje su inspektori utvrdili uoči početka letnje sezone - šta se dešava sa divljom gradnjom u Baošićima zbog koje je investitor bio hapšen i je li moguće devastiranu obalu vratiti u prvobitno stanje? CBAM, ekološki mehanizam Evropske unije, uveo je od 1. januara ove godine da se za uvoz roba sa visokim emisijama ugljenika, obavezno plaća taksa kroz kupovinu sertifikata. BiH je u primenu CO2 taksi ušla bez dovoljno pripremljenog regulatornog sistema - može li BIH industrija izdržati nova pravila EU tržišta, pitamo Amelu Kurta iz CREDI centra. Objavljene su najnovije demografske statistike za Severnu Makedoniju - prošle godine je rođeno 15.500 novorođenčadi, što je istorijski najniža brojka i upola je manja nego tri decenije ranije.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Svaki čas očekujemo odgovor MOL- na crvene linije Vlade Srbije u vezi sa budućom vlasničkom strukturom Naftne industrije Srbije. Da li će američki OFAK odobriti eventualni dogovor Gazproma I MOL-a u vezi sa prodajom ruskog većinskog paketa akcija NIS-a mađarskoj nacionalnoj naftnoj kompaniji, trebalo bi da znamo do 22. maja. Neizvenost oko NIS-a bliži se kraju, ili ...? Za Stav dana govore predsednik Centra za američko pravo Vojin Biljić i broker Branislav Jorgić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Finale za Pesmu Evrovizije održava se u Beču, a za titulu pobednika nadmetaće se 25 zemalja, među kojima i Srbija pod brojem devet. Prema podacima sajta Eurovisionworld, među deset najvećih favorita nalaze se Finska, Australija, Grčka, Izrael, Rumunija, Danska, Italija, Francuska, Švedska i Malta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Bakuu da opozicione stranke treba da se ujedine i zajednički izađu na naredne izbore, dok je u vezi sa istragom na Senjaku naveo da ne postoji osnov sumnje da je bivši načelnik beogradske policije Veselin Milić učestvovao u izvršenju krivičnog dela.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP) u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu pronašli su vozilo za koje se sumnja da je korišćeno za transport ubijenog Aleksandra Nešovića na Senjaku, saznaje Newsmax Balkans.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u subotu kod sela Vrbovo u blizini Vladičinog Hana, saopštili su za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Vranje.
Britanski Nacionalni sindikat železničkih, pomorskih i transportnih radnika (RMT) najavio je da će u utorak započeti 24-časovni štrajk pojedinih linija gradskog metroa zbog predloženih promena radnog vremena.
Tela preostalih italijanskih ronilaca koji su se utopili u podvodnoj pećini na Maldivima locirana su nakon što je jedan od nestalih pronađen prošle sedmice.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp upozorio je u nedelju Iran da će ta zemlja biti "pogođena mnogo jače nego ranije" ukoliko se brzo ne vrati za pregovarački sto sa boljom ponudom za okončanje sukoba.
Raste broj žrtava ebole u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi. Podaci su da ima 88 mrtvih, uz više od 300 sumnjivih slučajeva povezanih sa zarazom, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija.
Tri finska ronioca stigla su na Maldive kako bi nastavila potragu za telima četvoro italijanskih državljana nestalih u podvodnoj pećini na dubini od oko 50 metara, nakon što je tokom prethodne spasilačke akcije poginuo lokalni vojni spasilac.
Komentari (0)