SZO za Newsmax Balkans: Bliskom istoku preti širenje zaraze, bolnice pretrpane, ljudi bez hrane, vode i lekova
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) poslala je hitan apel zbog sve veće zdravstvene krize na Bliskom istoku, da pacijentima koji se leče u improvizovanim podrumima ispod zemlje preti opasnost od širenja zaraze, da su ljudi bez hrane, vode i lekova.
Uzimajući u obzir da su tenzije na Bliskom istoku sve veća i da su napadi sve češći, u tom regionu je nastala velika zdravstvena kriza. Svetska zdravstvena organizacija apeluje da se prekinu svi napadi jer bi moglo da dođe do ozbiljnih posledica po zdravstveno stanje stanovnika.
Potreba za medicinskim osobljem, adekvatnom opremom, lekovima za hronične bolesnike, ali i medikamentima je sve veća. Povećava se broj ljudi okruženih napadima, a time i broj osnovnih potrepština. Osim potrebe za odećom i medicinskom opremom i lekovima, problem još dublje zadire u elementarno ljudsko preživljavanje, problem sa hranom i vodom.
Foto: AP/Lefteris Pitarakis
U medijima se malo ili gotovo uopšte ne izveštava o sve većoj zdravstvenoj krizi, koja prevazilazi mogućnost podmirivanja potreba. Upravo zbog problematike koja je prisutna već godinu dana na Bliskom istoku, redakcija Newsmax Balkans kontaktirala je Svetsku zdravstvenu organizaciju, kako bi proverila detalje o pružanju pomoći najugroženijima.
Oni su poslali dopis našoj redakciji u kom su odgovorili na ključna pitanja koja smo im uputili.
Primarna bezbednost svih zdravstvenih radnika
U zvaničnom dopisu navode da su u Gazi, godinu dana kasnije, zdravstveni i humanitarni radnici, uključujući SZO i partnersko osoblje, uradili izuzetno hrabar posao u izuzetno teškim, u često opasnim uslovima i često sa minimalnim medicinskim potrepštinama, nedostatkom specijalizovanih negovatelja, nedostatkom goriva i mnogim drugim problemima.
Bezbednost i sigurnost svih zdravstvenih i humanitarnih radnika, primarna je, bilo gde da se nalaze.
SZO ističe da je funkcionalnost zdravstvenih ustanova u Gazi ugrožena fizičkim oštećenjima, nedostatkom goriva, ograničenim medicinskim zalihama i gubitkom osoblja.
Foto: AP/Rahmat Gul
"Pružamo medicinske zalihe bolnicama, uključujući gorivo i pomoć međunarodnim timovima hitne medicinske pomoći, pomoći u premeštanju pacijenata unutar i van Gaze radi specijalizovane nege i podržavamo bolnice da nastave sa radom nakon razornih eksplozija i razaranja", navodi SZO.
Bolnice prepune ranjenih i onih kojima je potrebna pomoć
Slika zdravstvene krize se razlikuje od regiona do regiona, pa su u Libanu bolnice preplavljene velikim brojem povređenih, zdravstveni radnici su prezaposleni, a iznad svega su i sami žrtve napada, ili su povređeni ili su ostali bez doma.
"Zdravstveni sistem nosi ogroman teret pokušavajući da se izbori sa prilivom povreda, zatvaranja i napada na svoje osoblje i objekte, dok radi sa ograničenim ljudskim i resursnim kapacitetima", navodi se u saopštenju SZO.
Sukobi u Pojasu Gaze biće prekinuti da bi se omogućio drugi krug vakcinacije protiv dečje paralize kojom će biti obuhvaćeno 590.000 mališana mlađih od 10 godina, objavila je direktorka agencije UNICEF Ketrin Rasel.
Kriza na Bliskom istoku ne jenjava, zorom se čula eksplozija u Bejrutu, u južnom predgrađu glavnog grada Libana. Prethodno je izraelska vojska izdala dva upozorenja za stanovnike tog područja da se evakuišu. Hezbolah gađao sever Izraela, UAE poslali medicinsku pomoć Libanu.
"Rizik od izbijanja i širenja bolesti raste, jer se procenjuje da je oko milion ljudi sada interno raseljeno zbog teškog bombardovanja širom zemlje, ali uglavnom na jugu. Uz smeštaj i hranu, zdravstvena zaštita je spas za milion raseljenih. SZO je duboko zabrinuta zbog rastućih napada na zdravstvene radnike i ustanove u Libanu i zalaže se za zaštitu civila i zdravstvenih radnika", ističu iz SZO.
SZO duboko zabrinuta zbog eskalacije sukoba u Izraelu
Protekla godina, posebno eskalacija tokom proteklih nekoliko nedelja, bila je traumatizirajuća za narod Izraela.
Postoji hitna potreba za brzim povećanjem mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške kako bi se pomoglo ljudima, posebno deci, da se nose sa stvarima koje su videli i čuli (kao što su raketni napad, nasilje, smrt, raseljavanje i druge situacije).
Foto: AP/Lefteris Pitarakis
Svetska zdravstvena organizacija je potvrdila da je u toku prošle godine registrovano 1.240 "napada" na zdravlje ljudi u Gazi, Izraelu i Libanu.
"Velika većina njih je potvrđena na okupiranoj palestinskoj teritoriji (1.140 napada). Ovi napadi nastavljaju da ubijaju i sakate zdravstvene radnike i pacijente i uskraćuju ljudima kritične zdravstvene usluge i medicinsku negu koja im je očajnički potrebna. Napadi na zdravlje su jasno i neosporno kršenje međunarodnog humanitarnog prava, gde god da se dese. Odgovorni moraju da odgovaraju", naglašava SZO u saopštenju.
Od 7. oktobra 2023. godine, eskalirajuća kriza u Izraelu i okupiranoj palestinskoj teritoriji, a od 16. septembra 2024. u Libanu, izazvala je veliki broj smrtnih slučajeva i povreda civila.
Foto: AP/Lefteris Pitarakis
Prijavljeni su mnogobrojni slučajevi direktnog uticaja na zdravlje ljudi u Izraelu, okupiranoj palestinskoj teritoriji i Libanu, u kojima su poginuli i ranjeni i zdravstveni radnici i pacijenti, te oštećene zdravstvene ustanove i ambulantna vozila.
SZO apeluje na sve strane da zaštite zdravlje i obezbede siguran pristup zdravstvenoj zaštiti za svoje stanovništvo.
SZO traži hitan prekid vatre
Zbog opasnosti koja preti od šire regionalne eskalacije, SZO obnavlja zahtev za hitnim prekidom vatre u Libanu, Izraelu i Gazi.
"Ovo je jedini način da se zaustavi eskalirajuće nasilje, obezbedi da spasonosna pomoć stigne do onih kojima je očajnički potrebna i da se okonča užasna ljudska patnja. Ne možemo da govorimo samo o zdravlju. Nema zdravlja bez mira, a nema mira bez zdravlja. Mir je najbolji lek i jedino rešenje za narod Izraela, Palestine, Libana i šireg regiona", navodi SZO.
U Pojasu Gaze, vazdušni napadi i nedostatak sanitetskog materijala, hrane, vode i goriva su praktično iscrpili zdravstveni sistem koji već pati od nedostatka resursa. Bolnice rade daleko iznad kapaciteta zbog sve većeg broja pacijenata, kao i raseljenih civila koji traže sklonište.
Pružanje osnovnih zdravstvenih usluga, od nege majki i novorođenčadi do lečenja hroničnih stanja, ozbiljno je ugroženo, što potvrđuju iz Svetske zdravstvene organizacije.
Foto: AP/Hassan Ammar
Zdravstveni sistem u Gazi je izuzetno patio od ponovljenih napada i stalnog nedostatka zaliha, lekova, goriva i osoblja.
Samo polovina bolnica u Gazi je delimično operativna (17/36), dok je samo 43 odsto centara primarne zdravstvene zaštite funkcionalno.
U Rafi ne postoje funkcionalne bolnice, nema pristupa zdravstvu za oko 20.000 stanovnika Gaze koji tamo žive. 70 odsto lekova i 83 odsto zdravstvenih zaliha iscrpljeno je iz zaliha, prema Ministarstvu zdravlja, kažu zvanični podaci koje je SZO dostavila našoj redakciji.
Poginulo je oko 1.000 zdravstvenih radnika (prema podacima Ministarstva zdravlja), što je nenadoknadiv gubitak i ogroman udarac za zdravstveni sistem.
Od oktobra 2023. bilo je najmanje 516 napada na zdravstvenu zaštitu u Gazi, što je rezultiralo 765 smrtnih slučajeva.
Bolnice u Gazi "nestale"
Al-Šifa, nekada najveća bolnica u Gazi, još se nije vratila u svoju bivšu državu uprkos svim naporima nakon što su je napadi i opsada ostavili u ruševinama.
Jedini centar za rekonstrukciju ekstremiteta u Gazi, u bolnici Naser, više ne funkcioniše, a jedina psihijatrijska bolnica ostaje van funkcije.
Onkološke i MR usluge su nedostupne, specijalizovana pedijatrijska hirurgija nije dostupna, endokrinološke usluge su odsutne, a vaskularna hirurgija je ugrožena, među mnogim drugim kritičnim zdravstvenim uslugama.
Foto: AP/Anja Niedringhaus
U Libanu, SZO je duboko zabrinuta zbog uticaja nedavne eskalacije nasilja na zdravstveni sistem, uključujući sve veći broj napada na zdravstvene radnike i ustanove.
Zdravstveni sistem nosi ogroman teret pokušavajući da se izbori sa prilivom povreda, zatvaranja i napada na svoje osoblje i objekte, dok radi sa ograničenim ljudskim i resursnim kapacitetima.
Bolnice su pretrpane, ponestaje medicinskog materijala, a zdravstvene usluge se smanjuju.
Podaci Ministarstva zdravlja
Od 7. oktobra umrlo je 2.083 i 9.869 povređeno (podaci Ministarstva javnog zdravlja), a verifikovano je 37 napada na zdravlje sa 87 smrtnih slučajeva i 74 povređenih. 100 naših od 207 centara primarne zdravstvene zaštite je zatvoreno, pet bolnica je prijavljeno kao nefunkcionalno (fizičko ili infrastrukturno oštećenje), a još pet je delimično evakuisano i zahtevaju transfer pacijenata, uključujući kritične pacijente na dijalizi i obolele od raka, u druge bolnice, i polufunkcionalne, koje održavaju hitne službe, sa veoma ograničenim kapacitetom, navodi SZO.
Rizik od izbijanja i širenja bolesti raste jer se procenjuje da je oko milion ljudi sada interno raseljeno u Libanu zbog teškog bombardovanja širom zemlje, ali uglavnom na jugu.
Uglavnom smo zabrinuti zbog širenja akutne vodene dijareje, hepatitisa, i brojnih bolesti koje se mogu sprečiti vakcinom, upozorava SZO.
Liban je takođe domaćin najvećem broju izbeglica po glavi stanovnika – uključujući oko 1,5 miliona sirijskih izbeglica i najmanje 11.000 izbeglica drugih nacionalnosti.
Najmanje 1.546 Izraelaca je ubijeno od 7. oktobra prošle godine, a još 7.697 je povređeno. Preko 143.000 ljudi i dalje je raseljeno unutar Izraela, 68.000 sa severne granice Izraela sa Libanom i 75.200 iz graničnih oblasti Izraela sa Gazom.
Penzionisani potpukovnik američkog Zračnog korpusa Berney Flowers, veteran s misijama u Iraku, Afganistanu i Ukrajini, analizira strategiju SAD-a i Izraela protiv Irana, ističući asimetrične taktike Teherana i globalne posljedice. Dok SAD prijeti udarima na iranske elektrane, Iran uzvraća prijetnjama napadima na energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu povezanu s američkim kapitalom. Teheran je odbio Trumpov mirovni plan, tražeći priznanje suvereniteta nad Hormuškim tjesnacem, čime diplomatske tenzije i rat u regiji dodatno eskaliraju.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Koje su to najveće prepreke za Rome u Srbiji? Koliko se promenilo odrastanje romskih devojčica? Da li su projekti pomoći dugoročno rešenje? Koliko Romi učestvuju u donošenju odluka koje ih se tiču? Za emisiju „Tražim reč” govore Miloš Mihajlović - Unija Roma Srbije i osnivačica Romske organizacije mladih Srbije Maja Simić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Jedna osoba je poginula, a tri su povređene kada se u 12.20 na gradilištu kod Ušća na Novom Beogradu obrušio kran, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Policija je u Leskovcu uhapsila P. S. (24), iz okoline Leskovca, zbog sumnje da je pretukao 44-godišnjeg muškarca. On je osumnjičen za izvršenje krivičnog dela teška telesna povreda, saopšteno je iz Policijske uprave u Leskovcu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Sremskoj Mitrovici zaplenili su sedam kilograma i 568 grama biljne materije za koju se sumnja da je marihuana i 19,6 grama materije za koju se sumnja da je kokain.
Dvonedeljni plan o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana predviđa da Iran i Oman mogu da naplaćuju takse brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz, uski ulaz u Persijski zaliv, izjavio je regionalni zvaničnik uključen u pregovore.
Severna Koreja je ispalila više balističkih raketa kratkog dometa prema Istočnom moru, saopštila je južnokorejska vojska. Kako je navedeno, detektovano je lansiranje raketa iz oblasti Vonsan u Severnoj Koreji oko 8.50 časova po lokalnom vremenu.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je svanuo veliki dan za svetski mir koji je, kako je naveo, i Iran želeo jer mu je "bilo dosta" kao i svima ostalima, i poručio je da će SAD pomoći u razvoju saobraćaja u Ormuskom moreuzu, kao i da bi moglo da usledi "zlatno doba Bliskog istoka".
Američki predsednik Donald Tramp doneo je odluku o dvonedeljnom prekidu sukoba sa Iranom, istakavši da je reč o obostranom prekidu vatre. Odluka je usledila nakon isteka roka od 48 sati, koji je Tramp dao Iranu za postizanje sporazuma.
Bela kuća saopštila je da samo predsednik SAD Donald Tramp zna dokle su stigli pregovori sa Iranom, povodom izveštaja da su iranski zvaničnici obustavili razgovore sa Amerikom uoči roka koji jeTramp postavio za večeras u 20 časova po američkom istočnom vremenu.
Posada američke svemirske misije Artemis II dostigla je rekordnu udaljenost od Zemlje od 252.756 milja (oko 406.773 kilometra), premašivši prethodni rekord postavljen tokom misije Apola 13 1970. godine.
Ulazak velikih farmaceutskih giganata, kompanija AbbVie i Genentech, u novu platformu za prodaju lekova "TrumpRx" koju je pokrenuo američki predsednik Donald Tramp, predstavlja najnoviji pokušaj da se građanima SAD omogući pristup jeftinijim terapijama.
Komentari (0)