(FOTO) Belgija, Monako, Malta i Luksemburg priznale nezavisnost Države Palestine
Tokom 80. zasedanja Generalne skupštine UN, Belgija, Monako, Malta i Luksemburg priznale su nezavisnost Države Palestine, pridruživši se nizu zapadnih zemalja koje su u prethodnim danima donele sličnu odluku, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Kanadu, Australiju i Portugal.
Izvor: Tanjug
23.09.2025. 13:15
Foto: Tanjug/AP/Yuki Iwamura
Belgijski premijer Bart de Vever izjavio je da se njegova zemlja pridružila drugim državama u priznavanju palestinske države kako bi dala "snažan politički i diplomatski signal svetu".
"Belgija šalje snažan politički i diplomatski signal svetu pridruživši se grupi zemalja koje su objavile priznanje Države Palestine", rekao je on tokom 80. zasedanja Generalne skupštine UN.
Belgijski lider je dodao da pravno priznanje palestinske države može biti izvršeno tek "nakon oslobađanja svih talaca i uklanjanja svih terorističkih organizacija, poput Hamasa, iz upravljanja Palestinom".
Priznavanje Palestine neće bitno promeniti stanje na terenu i položaj Palestinaca u tom regionu. Palestina realno ne može da formira državu, oni imaju unutrašnje razlike, izjavio je za Newsmax Balkans novinar Slobodan Reljić.
Bombardovanje Srbije bez odluke UN pokazalo je nemoć te organizacije, smatra predsednik Atlantskog saveta Srbije Vladan Živulović, dok bivša ambasadorka Srbije u OEBS Branka Latinović poručuje da Ujedinjene nacije imaju ključnu ulogu u očuvanju mira.
U Italiji je u toku generalni štrajk koji su proglasili sindikati u znak podrške Palestini i protiv izraelske ofanzive u Gazi, a protesti obuhvataju skoro sve sektore, uključujući javni prevoz, železnicu, luke, škole i javne usluge.
Kneževina Monako se takođe pridružila preko 145 drugih zemalja koje su priznale Državu Palestinu.
Princ Albert II, tokom svog govora na Generalnoj skupštini, istakao je da je Monako postao poslednja zemlja koja je priznala Državu Palestinu.
On je napomenuo da je njegova zemlja od samog početka branila pravo Izraela "da živi i uživa bezbednost unutar sigurnih i priznatih granica", kao i "pravo palestinskog naroda na suverenu, održivu i demokratsku državu".
Monaco se joint à l’initiative franco-saoudienne sur la reconnaissance de la Palestine, à l’instar d’un grand nombre de pays occidentaux.
Princ Albert II je naglasio važnost pronalaženja uravnoteženog i održivog rešenja za okončanje sukoba - "nakon oslobađanja svih talaca i kada Hamas bude razoružan".
Govoreći o odluci o stvaranju dve države, princ je napomenuo da Monako potvrđuje da je ova odluka "zasnovana na postojanju dva nacionalna entiteta".
Premijer Luksemburga Luk Friden rekao je da njegova zemlja zvanično priznaje državu Palestinu.
"Ovo je početak obnovljene posvećenosti nadi, posvećenosti diplomatiji, dijalogu, koegzistenciji i rešenju o dve države. Ideji, krhkoj, ali ipak mogućoj, da mir može da prevlada", rekao je Friden.
Govoreći na samitu Generalne skupštine UN, on je podsetio na istoriju UN i rekao da je odluka o priznavanju palestinske državnosti u skladu sa vrednostima koje je zastupala koalicija.
"Postoje trenuci u istoriji kada cilj mira zahteva i moralnu jasnoću i političku hrabrost", poručio je Friden, napominjući da je danas "upravo takav trenutak".
Rekao je da Luksemburg veruje "da rešenje o dve države ostaje jedini održivi put ka trajnom miru" i obećao da će njegova zemlja delovati kao partner u postizanju mira.
Friden je ponovio da ovo "nije odluka protiv Izraela ili njegovog naroda", niti korak ka "nagrađivanju nasilja".
Tokom 80. zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku Francuska je priznala nezavisnost palestinske države. Iste odluke su u nedelju donele Velika Britanija, Kanada, Australija i Portugal.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Sve detalje o izboru novog gradonačelnika Njujorka donosi nam naš novinar Ognjen Medić uživo iz Amerike. Tužilaštvo BiH obustavilo istragu za napad na ustavni poredak protiv Dodika, Viškovića i Stevandića. Ovu odluku komentarisaće Nenad Stevandić. Kako je protekla skupštinska rasprava o leks specijalisu za Generalštab, zakonu o biračkom spisku i REM-u pričamo sa poslanicom Jelenom Pavlović i državnim sekretarom za društveni dijalog Ivanom Bošnjakom.
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
O rezultatima posete Njujorku, saradnji sa Sjedinjenim državama, romingu sa EU, veštačkoj inteligenciji i digitalnoj transformaciji Srbije. Šta donosi nova era Telekoma Srbija? Gost emisije generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić.
special
10:30
PROZORI BALKANA ( R )
„Prozori Balkana“ je emisija koja otvara pogled ka regionu – kroz ljude, događaje i priče koje oblikuju svakodnevicu Balkana. Donosi aktuelne teme, kulturne i društvene fenomene, kao i inspirativne sagovornike koji otkrivaju različita lica ovog prostora. Dinamična, informativna i emotivna, emisija povezuje zemlje i ljude Balkana kroz zajedničke vrednosti, izazove i strasti.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kruševcu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva, uhapsili su S. P. (42) iz tog grada, zbog sumnje da je upravljajući "audijem", na pešačkom prelazu jutros oborio troje dece.
Na uglu Ulice Omladinskih brigada i Bulevara Zorana Đinđića, u nedelju oko 22 časa, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je 19-godišnji mladić teško povređen, a 19-godišnja devojka je zadobila lakše povrede, iz Hitne pomoći.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Staroj Pazovi uhapsili su R. L. (19), kod koga je pronađen kilogram i 75 grama praškaste materije za koju se sumnja da je kokain, 310 grama tableta za koje se sumnja da su ekstazi i manju količinu suve biljne materije (sumnja se da je marihuana)
Primena EES (Entry Exit System) na najvećem mađarsko-srpskom graničnom prelazu Reske-Horgoš je počela, saopštio je Generalni konzulat Mađarske u Subotici.
Snage bezbednosti Kameruna ubile su 48 civila na protestima zbog reizbora predsednika te zemlje Pola Bije, najstarijeg vladara na svetu, koji su počeli 27. oktobra, rekla su Rojtersu dva neimenovana izvora iz Ujedinjenih nacija.
Mađarska vlada neće dozvoliti Ukrajini da postane članica Evropske unije, izjavio je ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, komentarišući današnje izveštaje Evropske komisije o paketu proširenja i planove Brisela da počne pregovore o pristupanju sa Kijevom pre kraja ove godine.
Odevni predmeti koje je nosila engleska kraljica Elizabeta II i koji su izvršili poseban uticaj na britansku modu biće izloženi u Bakingemskoj palati, prenosi britanski Telegraf.
Liderka delegacije nemačke Hrišćansko-socijalne unije Bavarske u Evropskom parlamentu, u okviru Evropske narodne partije (EPP) Anđelika Nibler, predmet je istrage zbog navodne zloupotrebe sredstava EU, prenosi briselski Politiko, pozivajući se na izjave četiri parlamentarna zvaničnika.
Američka Federalna uprava za avijaciju (FAA) naredila je obustavu avio-saobraćaja na Nacionalnom aerodromu Ronald Regan u Vašingtonu nakon dojave o pretnji avionu kompanije Junajted Erlajns.
Potpredsednik Sjedinjenih Američkih Država u vreme mandata predsednika Džordža V. Buša, preminuo je u 85. godini zbog komplikacija usled upale pluća i srčanih i vaskularnih bolesti, pišu američki mediji.
Radnik koji je više od 11 sati bio zarobljen pod ruševinama Kontijeve kule (Torre dei Conti) u centru Rima preminuo je nakon što su ga spasioci izvukli i prevezli u bolnicu.
Komentari (0)