(FOTO) Belgija, Monako, Malta i Luksemburg priznale nezavisnost Države Palestine
Tokom 80. zasedanja Generalne skupštine UN, Belgija, Monako, Malta i Luksemburg priznale su nezavisnost Države Palestine, pridruživši se nizu zapadnih zemalja koje su u prethodnim danima donele sličnu odluku, uključujući Francusku, Veliku Britaniju, Kanadu, Australiju i Portugal.
Izvor: Tanjug
23.09.2025. 13:15
Foto: Tanjug/AP/Yuki Iwamura
Belgijski premijer Bart de Vever izjavio je da se njegova zemlja pridružila drugim državama u priznavanju palestinske države kako bi dala "snažan politički i diplomatski signal svetu".
"Belgija šalje snažan politički i diplomatski signal svetu pridruživši se grupi zemalja koje su objavile priznanje Države Palestine", rekao je on tokom 80. zasedanja Generalne skupštine UN.
Belgijski lider je dodao da pravno priznanje palestinske države može biti izvršeno tek "nakon oslobađanja svih talaca i uklanjanja svih terorističkih organizacija, poput Hamasa, iz upravljanja Palestinom".
Priznavanje Palestine neće bitno promeniti stanje na terenu i položaj Palestinaca u tom regionu. Palestina realno ne može da formira državu, oni imaju unutrašnje razlike, izjavio je za Newsmax Balkans novinar Slobodan Reljić.
Bombardovanje Srbije bez odluke UN pokazalo je nemoć te organizacije, smatra predsednik Atlantskog saveta Srbije Vladan Živulović, dok bivša ambasadorka Srbije u OEBS Branka Latinović poručuje da Ujedinjene nacije imaju ključnu ulogu u očuvanju mira.
U Italiji je u toku generalni štrajk koji su proglasili sindikati u znak podrške Palestini i protiv izraelske ofanzive u Gazi, a protesti obuhvataju skoro sve sektore, uključujući javni prevoz, železnicu, luke, škole i javne usluge.
Kneževina Monako se takođe pridružila preko 145 drugih zemalja koje su priznale Državu Palestinu.
Princ Albert II, tokom svog govora na Generalnoj skupštini, istakao je da je Monako postao poslednja zemlja koja je priznala Državu Palestinu.
On je napomenuo da je njegova zemlja od samog početka branila pravo Izraela "da živi i uživa bezbednost unutar sigurnih i priznatih granica", kao i "pravo palestinskog naroda na suverenu, održivu i demokratsku državu".
Monaco se joint à l’initiative franco-saoudienne sur la reconnaissance de la Palestine, à l’instar d’un grand nombre de pays occidentaux.
Princ Albert II je naglasio važnost pronalaženja uravnoteženog i održivog rešenja za okončanje sukoba - "nakon oslobađanja svih talaca i kada Hamas bude razoružan".
Govoreći o odluci o stvaranju dve države, princ je napomenuo da Monako potvrđuje da je ova odluka "zasnovana na postojanju dva nacionalna entiteta".
Premijer Luksemburga Luk Friden rekao je da njegova zemlja zvanično priznaje državu Palestinu.
"Ovo je početak obnovljene posvećenosti nadi, posvećenosti diplomatiji, dijalogu, koegzistenciji i rešenju o dve države. Ideji, krhkoj, ali ipak mogućoj, da mir može da prevlada", rekao je Friden.
Govoreći na samitu Generalne skupštine UN, on je podsetio na istoriju UN i rekao da je odluka o priznavanju palestinske državnosti u skladu sa vrednostima koje je zastupala koalicija.
"Postoje trenuci u istoriji kada cilj mira zahteva i moralnu jasnoću i političku hrabrost", poručio je Friden, napominjući da je danas "upravo takav trenutak".
Rekao je da Luksemburg veruje "da rešenje o dve države ostaje jedini održivi put ka trajnom miru" i obećao da će njegova zemlja delovati kao partner u postizanju mira.
Friden je ponovio da ovo "nije odluka protiv Izraela ili njegovog naroda", niti korak ka "nagrađivanju nasilja".
Tokom 80. zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku Francuska je priznala nezavisnost palestinske države. Iste odluke su u nedelju donele Velika Britanija, Kanada, Australija i Portugal.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Da li je napadima Amerike i Izraela na Iran definitivno stavljena tačka pregovore o nuklearnom programu? Objavljen konačan spisak izbornih lista. Da li su predstojeći lokalni izbori ogledalo stanja u društvu i da li su izborne liste dovoljno transparentne? Gosti emsije biće Nebojša Obrknežev i Borislav Antonijević. 23 godine od ubistva prvog demokratski izabranog predsednika Vlade Zorana Đinđića. Kako je izgledao 12. mart 2003., a kako dani pre i posle njega? Gost emisije biće Milan Veruović.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Norveška policija uhapsila je trojicu muškaraca, tri brata iračkog porekla, u dvadesetim godinama osumnjičenih za teroristički bombaški napad nakon eksplozije ispred Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Oslu tokom noći između subote i nedelje, saopštili su lokalni zvaničnici.
Sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s jedne strane i Irana s druge svakodnevno košta turistički sektor Bliskog istoka oko 515 miliona evra, pokazuju procene Svetskog saveta za putovanja i turizam (WTTC).
Američki Federalni istražni biro (FBI) upozorio je policiju u Kaliforniji da bi Iran mogao da uzvrati na američke napade lansiranjem dronova na Zapadnu obalu SAD, ali predsednik Donald Tramp je rekao da ga takvi potencijalni napadi ne zabrinjavaju.
Sa jednim listom pergamenta i 56 potpisa, Amerika je započela najveće političko putovanje u ljudskoj istoriji, rekao je predsednik Sjedinjenih Država Donald Tramp. Deklaracija o nezavisnosti potpisana je 1776. godine kada su se američke kolonije odvojile od Ujedinjenog Kraljevstva.
Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je jednoglasno da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku, izjavio je direktor te organizacije Fatih Birol.
Ormuski moreuz na Bliskom istoku neprohodan je od napada SAD i Izraela na Iran. Reč je o najprometnijem pomorskom kanalu za transport nafte kroz koji u normalnim okolnostima mesečno prolazi oko 3.000 brodova i oko 20 odsto svetske nafte.
Češki planinar preživeo je pad sa visine od oko 600 metara sa planine Risi, najvišeg vrha u Poljskoj, zadobivši samo lakšu povredu malog prsta, preneli su lokalni mediji.
Komentari (0)