Aleksandar Radojičić iz Unije poslodavaca Srbije ocenjuje da će trgovci nevoljno prihvatiti predložene mere ograničenja trgovačkih marži, dok Goran Papović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije upozorava da niže cene neće dugo potrajati bez ozbiljne analize tržišta i veće konkurencije.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je novi program pomoći građanima koji podrazumeva ograničenje trgovačkih marži na osnovne životne namirnice.
Ova mera, kako je rekao, trebalo bi da dovede do pojeftinjenja hrane i proizvoda široke potrošnje u rasponu od 15 do 20 odsto. I dok potrošači ovu odluku, sasvim razumno dočekuju s odobravanjem, trgovci pozivaju na oprez i dijalog sa državom.
Aleksandar Radojičić iz Unije poslodavaca Srbije rekao je za "Otvori oči" da najavljena mera mora da se sagleda iz dva ugla - ekonomskog i socijalnog.
Printscreen: Newsmax Balkans
Kako kaže, u tržišnoj ekonomiji formiranje cena zavisi isključivo od ponude i tražnje, ali država ima pravo da interveniše kada je reč o zaštiti potrošača.
"U nekim situacijama, poput ove, kada je zaštita potrošača prioritet, država ima i pravo i obavezu da interveniše. Ako mere koje se najavljuju dovedu do toga da osnovne namirnice pojeftine 20 odsto, onda to može biti opravdano, ali čekamo da vidimo detalje - koji su proizvodi u pitanju, koje marže i kako će to biti kontrolisano. Ovakve mere mogu imati smisla ako su kratkoročne, usmerene na određene artikle i jasno vremenski definisane. Dugoročno rešenje je u razvoju konkurencije, a ne u regulaciji cene", ističe Radojičić.
Prema njegovim rečima, jedan od ključnih problema domaćeg tržišta je nedostatak diskontnih lanaca koji posluju s nižim maržama i većim obrtom robe.
"Imali smo jedan strani lanac koji je ušao na tržište sa takvom poslovnom politikom, ali se vrlo brzo prilagodio lokalnim uslovima, jer nije imao konkurenciju. Danas gotovo da ne postoji trgovinski lanac koji posluje s niskim maržama - zato su cene visoke, a tržišna dinamika slaba", ukazao je naš sagovornik.
"Nedostaju sistemska rešenja"
Na drugoj strani, potrošači novu meru vide kao pozitivan korak. Goran Papović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije poručuje da je "svaki dinar uštede dobrodošao", ali i da sistemska rešenja nedostaju.
Prosečna plata u Srbiji za maj iznosi 107.705 dinara, ali dok zvanični brojevi pokazuju rast, mnogi građani ne osećaju ekonomski boljitak u svakodnevnom životu.
Od 1. avgusta važe nova pravila za proizvode sa palminim uljem. To znači da se mlečni proizvodi koji sadrže palmino ili drugo biljno ulje neće označavati, oglašavati ili vizuelno predstavljati kao da su u potpunosti od mleka.
Vlada Srbije usvojila je uredbu o prestanku važenja uredbe o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, kao i izmenjenu uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna T-500 kojom se koriguje cena te namirnice, budući da su porasli troškovi proizvodnje, pre svega cene energenata.
"Mi pozdravljamo svaku inicijativu koja ide u korist građana, ali ovde imamo ozbiljan problem - nedostatak konkurencije i netransparentne trgovačke prakse. Već godinama upozoravamo na to da Komisija za zaštitu konkurencije ne radi svoj posao. Nemamo nijednu ozbiljnu analizu tržišta u poslednjih pet godina", navodi Papović.
On je posebno akcentovao nejasnu strukturu lanca snabdevanja i povezana lica unutar velikih trgovinskih sistema.
"Trgovci su sebi dobavljači. Imaju svoje farme, plastenike, mesne industrije... Tako eliminišu konkurenciju. Kad dodate i rabate, uslove za ulazak na raf, pozicioniranje proizvoda - jasno vam je kako se formiraju marže", objasnio je Papović.
Dnevno izveštavanje o cenama
Kako dodaje, potrebno je uvesti sistem dnevnog izveštavanja o cenama kako bi se stvorila prava konkurencija i omogućila bolja kontrola tržišta.
Printscreen: Newsmax Balkans
"Grčka i Španija su uvele obavezu da svi trgovinski lanci svakodnevno objavljuju cene na svojim sajtovima. Cene su im pale i do 40 odsto. Kod nas se trgovci još uvek pravdaju da je cena na kasi drugačija od one na rafu, a inspekcije ne reaguju", ocenjuje Papović.
Oba sagovornika saglasni su da ograničenje marži može imati efekta, ali ne bez dublje analize i dogovora sa trgovcima.
Radojičić smatra da bez saradnje između države i najvećih maloprodajnih lanaca, mera neće imati dugotrajan efekat:
"Treba uključiti četiri-pet ključnih trgovinskih lanaca koji pokrivaju 40 odsto tržišta i s njima napraviti dogovor koji će biti održiv. Bez toga, teško da će bilo šta trajati duže od par meseci", poručio je on.
Gostovanje Radojičića i uključenje Papovića možete pogledati u videu:
Mađarska je izabrala Mađara. Lider stranke Tisa i budući premijer Peter Mađar osvojio je dvotrećinsku većinu na izborima koi su protekli u referendumskoj atmosferi: za i protiv Orbana. Jedno je sigurno, Mađarska se vraća u evropski zagrljaj. Samo je pitanje kako. Gost Stava dana urednica spoljnopolitičke emisije "Portal" na NewsMax Balkans televiziji Jelena Stevanović, a uključićemo i naše novinare Dunju Mimić i Ognjena Medića.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Evropske zemlje razmatraju planove premeštanja azilanata u neke od zemalja Zapadnog Balkana. Takvi planovi deo su šire strategije poznate kao "eksternalizacija" migracijske politike. O tome govori stručnjak za migracije, profesor demografije i političkih nauka na Hrvatskom katoličkom sveučilištu Tado Jurić. U Skoplju je zabeležen pokušaj paljenja sinagoge i sedišta jevrejske zajednice za vikend. Reagovao je ceo državni vrh, koji je imao operativne podatke o planiranju napada. Kako Jevrejska zajednica u S. Makedoniji tumači ove pretnje, komentariše Pepo Levi, predsednik te zajednice. Damjan Radulović iz Sindikata Aerodroma Crne Gore analizira šta je sporno u odluci Vlade o koncesiji za Aerodrome u Podgorici i Tivtu.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Zašto su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti? Kako da prepoznamo razliku između umora i ozbiljnog upozorenja organizma? Koliko je opasno kada ignorišemo pritisak, ubrzan rad srca ili bol u grudima? Za emisiju „Tražim reč“ govore, kardiolog prof. dr Petar Otašević, dr Danijela Jeftić lekar Hitne pomoći Beograd i nutricionista Jasna Vujičić.
specijal
04:30
SINTEZA (R)
Zašto je Sveti Sava bio čovek ispred svog vremena, a svetitelj za sva vremena? Kako je Sveti Sava dubokom verom i blistavim umom utirao put svojoj crkvi i svom narodu? Odgovore tražimo od istoričara umetnosti profesora Olivera Tomića.
Zbog dva pokušaja ubistva koja su se dogodila u subotu u Fažani, policija je uhapsila i uz krivičnu prijavu odvela u pritvorsku jedinicu 32-godišnjeg muškarca iz tog mesta kod Pule, saopštila je u ponedeljak istarska policija.
U vremenu kada se brzina meri klikovima, a ne redovima na šalteru, država otvara vrata jednoj novoj ideji: da građani i privreda sami kažu šta ih najviše koči. Inicijativa "Ti predloži – mi digitalizujemo” trebalo bi da identifikuje upravo one procedure koje najviše troše vreme, novac i živce.
Američki predsednik Donald Tramp saopštio je da je zvanično počela američka pomorska blokada iranskih luka i Ormuskog moreuza, kao i da Iran očajnički želi sporazum, ali da Sjedinjene Američke Države neće dozvoliti da "neka zemlja ucenjuje ili iznuđuje svet".
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vaskršnji utorak, treći dan praznovanja Vaskrsa, koji se smatra posebno radosnim. Prema verovanju, sve započeto na ovaj dan donosi uspeh, a običaji podstiču zajedništvo, radost i deljenje praznične atmosfere.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, gostujući u Dnevniku 2 Radio-televizije Srbije, da će se na parlamentarne izbore ići ili do 10. jula ili od septembra do kraja godine.
Političke promene u Mađarskoj mogle bi da donesu određenu reviziju ekonomskih projekata, ali ne i njihovo zaustavljanje, pošto između Beograda i Budimpešte postoji duboka i strateška povezanost, ocenio je nove prilike na političkom nebu naših severnih suseda profesor Veljko Mijušković.
Međunarodni monetarni fond (MMF) smanjio je prognozu globalnog ekonomskog rasta u 2026. na 3,1 odsto, što je za 0,2 manje u odnosu na januarsku projekciju, dok je očekivani rast za 2027. ostao nepromenjen na 3,2 procenta.
Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAK) pri Ministarstvu finansija SAD produžila je licencu za rad naftnoj kompaniji "Lukoil" van Rusije do 29. oktobra.
Izvršni direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol izrazio je nadu da neće biti potrebna još jedna intervencija iz naftnih rezervi, ali poručio je da je IEA "spremna da deluje ako energetski šok nastao zbog rata u Iranu to bude zahtevao".
Kriza na Bliskom istoku ponovo može da eskalira u izuzetno opasnu fazu. Nakon neuspelih pregovora između Vašingtona i Teherana, Amerika je izvršila blokadu prema iranskim lukama i prilazima Ormuskom moreuzu, što je prethodno najavio američki predsednik Donald Tramp.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić najavio je razgovore sa Vladom o spremnosti njenih članova da odgovore na sve izazove. Da li slede promene u Nemanjinoj 11?
Sezona godišnjih odmora je sve bliže, ali za mnoge leto ne znači samo sunce i more, već i priliku za zaradu. Sve više naših građana, naročito mladih, odlučuje se za sezonske poslove na primorju. U Hrvatskoj su mere zapošljavanja pooštrene, ali su zarade najviše, idu i do 3.000 evra mesečno.
Višečasovni pregovori delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Pakistanu na kraju nisu doveli do mirovnog sporazuma koji bi okončao rat. Ključno pitanje koje je ostalo nerešeno je iranski nuklearni program.
Komentari (0)