Zeleno-levi front predložio tri mere protiv negativnih posledica visokih cena hrane: "Osetni efekti u kratkom roku"

Cene hrane u Srbiji su nešto niže od proseka u Evropskoj uniji, a dohodak građana Srbije iznosi malo više od 50 odsto prosečnog dohotka u EU. Naša zarada je dvostruko više opterećena cenama hrane nego kod građana EU, saopštio je Zeleno-levi front, predloživši tri mere za "rešavanje tog problema".

24.09.2025. 17:39

Zeleno-levi front predložio tri mere protiv negativnih posledica visokih cena hrane: "Osetni efekti u kratkom roku"

U okviru mera koje je predložila vlast ističe se ograničenje trgovačkih marži na 20 posto za veće učesnike u maloprodaji i veleprodaji.

"Međutim, iskustvo Mađarske, Rumunije i Severne Makedonije, na koje su se ugledali ovim merama, pokazuju da takve intervencije na tržištu mogu dovesti do opadanja cena hrane u prvih mesec ili dva. Nakon toga dolazi do postepenog povratka cena na početni nivo", ukazali su iz Zeleno-levog fronta u saopštenju.

Dodali su da sve vreme dok ograničenje marži postoji, veliki je rizik od nestašica određenih proizvoda, manje zaposlenosti i nižih zarada radnika zaposlenih u trgovini.

"Opterećenost životnog standarda naših građana visokim cenama hrane postala je zaista gorući problem", navode u saopštenju.

Zeleno-levi front predlaže tri mere koje bi, u različitim vremenskim okvirima, trebalo da dovedu do značajnog umanjenja ovog problema.

Vaučeri za ishranu 

Kako su naveli iz Zeleno-levog fronta, uvođenje vaučera za ishranu može dati osetne efekte u vrlo kratkom roku.

"To bi bile jedinstvene kartice i aplikacije, slične onima koje imaju maloprodajni lanci, kojima bi se ostvarivao popust od 15 odsto na proizvode u prodavnicama. Početak sprovođenja mere trebalo bi da obuhvati do polovine najsiromašnijih domaćinstava u Srbiji. Ušteda u ovom slučaju zavisiće od toga šta će sami građani izabrati u prodavnici, a ne kao u slučaju aktuelne mere vlasti, od toga na koje su proizvode trgovci odlučili da drže više marže", napomenuli su iz ove političke stranke.

Dodaju da je program inspirisan američkim SNAP programom dodatne pomoći za ishranu (Supplemental Nutrition Assistance Program) koji, u nekom obliku, traje više od 80 godina.

"Efekti tog programa pokazali su da, osim što olakšava troškove života najsiromašnijih Amerikanaca, on doprinosi i rastu BDP: jedan dolar upotrebljen u okviru ovog programa je američkom BDP doprineo sa 1,73 dolara ali i doveo do poboljšanja zdravlja socijalno ugroženih stanovnika Sjedinjenih Američkih Država", saopštili su.

Kada je reč o tekućim programima, očekuje se da Program vaučera za ishranu u pogledu troškova bude uporediv sa programom roditeljskog dodatka.

Izmene nadležnosti Komisije za zaštitu konkurencije

"Ova mera podrazumeva uvođenje obaveznih periodičnih sektorskih analiza za ključne sektore, uključujući trgovinu, u zadatim rokovima (u našem slučaju 12 meseci) i određivanje mera na osnovu rezultata tih analiza. U te mere spada razvrgavanje strukture tržišnih aktera u  vidu prinudne prodaje određene imovine u cilju obezbeđivanja veće konkurencije na tržištu", ukazali su iz Zeleno-levog fonta.

Dodali su da će za postizanje efekata ovakve mere biti potrebno vreme, ali će oni biti dugoročno održiviji.

Povećanje podsticaja za produktivnost u proizvodnji hrane 

"Odnosno povećanje subvencija za nabavku nove i naprednije opreme za proizvodnju hrane i veća ulaganja u javnu infrastrukturu (poput sistema za navodnjavanje). To bi značilo da se u ukupnom budžetu za poljoprivredu mere ruralnog razvoja podignu na više od 25 odsto sa sadašnjih oko 15 odsto. Fokusiranjem subvencija na te oblasti, podstiče se usvajanje novijih tehnologija u proizvodnji hrane, i posledično postiže proizvodnja veće količine proizvoda uz ista ulaganja", naveli su.

Foto: Tanjug/AP/Nam Y. Huh

Dodaju da će posledično, manji ulazni troškovi proizvodnje po proizvodu dovesti i do nižih cena tih proizvoda.

"Veliki prostor za ove mere može da se pronađe u neiskorišćenim sredstvima Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) - fonda koji je prema podacima Evropske komisije, Srbija u proteklim godinama propustila da iskoristi u obimu od više desetina miliona evra", istakli su iz Zeleno-levog fronta.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)