Zeleno-levi front predložio tri mere protiv negativnih posledica visokih cena hrane: "Osetni efekti u kratkom roku"
Cene hrane u Srbiji su nešto niže od proseka u Evropskoj uniji, a dohodak građana Srbije iznosi malo više od 50 odsto prosečnog dohotka u EU. Naša zarada je dvostruko više opterećena cenama hrane nego kod građana EU, saopštio je Zeleno-levi front, predloživši tri mere za "rešavanje tog problema".
U okviru mera koje je predložila vlast ističe se ograničenje trgovačkih marži na 20 posto za veće učesnike u maloprodaji i veleprodaji.
"Međutim, iskustvo Mađarske, Rumunije i Severne Makedonije, na koje su se ugledali ovim merama, pokazuju da takve intervencije na tržištu mogu dovesti do opadanja cena hrane u prvih mesec ili dva. Nakon toga dolazi do postepenog povratka cena na početni nivo", ukazali su iz Zeleno-levog fronta u saopštenju.
Već od početka godine građani Srbije suočeni su sa rastom cena brojnih usluga i nameta. Mnogi gradovi povećali su cene komunalnih usluga, dok su porezi i takse uvećani na nivou cele zemlje.
Uredbom Vlade Srbije ograničene su marže u maloprodaji i veleprodaji. Marže ne mogu biti veće od 20 odsto, a ovo pravilo važi za velike trgovce. Šta će se desiti sa cenama na pijaci gde preprodavci nude poljoprivredne proizvode po višestruko većoj ceni od one koju plaćaju poljoprivrednicima?
Dejana Gavrilovića iz Udruženja potrošača Efektiva istakao je da trgovinski lanci već traže način da zaobiđu uredbu, dok državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Stefan Srbljanović podvlači da su kazne jako visoke i veruje da će se efekti videti jako brzo.
Dodali su da sve vreme dok ograničenje marži postoji, veliki je rizik od nestašica određenih proizvoda, manje zaposlenosti i nižih zarada radnika zaposlenih u trgovini.
"Opterećenost životnog standarda naših građana visokim cenama hrane postala je zaista gorući problem", navode u saopštenju.
Zeleno-levi front predlaže tri mere koje bi, u različitim vremenskim okvirima, trebalo da dovedu do značajnog umanjenja ovog problema.
Vaučeri za ishranu
Kako su naveli iz Zeleno-levog fronta, uvođenje vaučera za ishranu može dati osetne efekte u vrlo kratkom roku.
"To bi bile jedinstvene kartice i aplikacije, slične onima koje imaju maloprodajni lanci, kojima bi se ostvarivao popust od 15 odsto na proizvode u prodavnicama. Početak sprovođenja mere trebalo bi da obuhvati do polovine najsiromašnijih domaćinstava u Srbiji. Ušteda u ovom slučaju zavisiće od toga šta će sami građani izabrati u prodavnici, a ne kao u slučaju aktuelne mere vlasti, od toga na koje su proizvode trgovci odlučili da drže više marže", napomenuli su iz ove političke stranke.
Dodaju da je program inspirisan američkim SNAP programom dodatne pomoći za ishranu (Supplemental Nutrition Assistance Program) koji, u nekom obliku, traje više od 80 godina.
"Efekti tog programa pokazali su da, osim što olakšava troškove života najsiromašnijih Amerikanaca, on doprinosi i rastu BDP: jedan dolar upotrebljen u okviru ovog programa je američkom BDP doprineo sa 1,73 dolara ali i doveo do poboljšanja zdravlja socijalno ugroženih stanovnika Sjedinjenih Američkih Država", saopštili su.
Kada je reč o tekućim programima, očekuje se da Program vaučera za ishranu u pogledu troškova bude uporediv sa programom roditeljskog dodatka.
Izmene nadležnosti Komisije za zaštitu konkurencije
"Ova mera podrazumeva uvođenje obaveznih periodičnih sektorskih analiza za ključne sektore, uključujući trgovinu, u zadatim rokovima (u našem slučaju 12 meseci) i određivanje mera na osnovu rezultata tih analiza. U te mere spada razvrgavanje strukture tržišnih aktera u vidu prinudne prodaje određene imovine u cilju obezbeđivanja veće konkurencije na tržištu", ukazali su iz Zeleno-levog fonta.
Dodali su da će za postizanje efekata ovakve mere biti potrebno vreme, ali će oni biti dugoročno održiviji.
Povećanje podsticaja za produktivnost u proizvodnji hrane
"Odnosno povećanje subvencija za nabavku nove i naprednije opreme za proizvodnju hrane i veća ulaganja u javnu infrastrukturu (poput sistema za navodnjavanje). To bi značilo da se u ukupnom budžetu za poljoprivredu mere ruralnog razvoja podignu na više od 25 odsto sa sadašnjih oko 15 odsto. Fokusiranjem subvencija na te oblasti, podstiče se usvajanje novijih tehnologija u proizvodnji hrane, i posledično postiže proizvodnja veće količine proizvoda uz ista ulaganja", naveli su.
Foto: Tanjug/AP/Nam Y. Huh
Dodaju da će posledično, manji ulazni troškovi proizvodnje po proizvodu dovesti i do nižih cena tih proizvoda.
"Veliki prostor za ove mere može da se pronađe u neiskorišćenim sredstvima Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) - fonda koji je prema podacima Evropske komisije, Srbija u proteklim godinama propustila da iskoristi u obimu od više desetina miliona evra", istakli su iz Zeleno-levog fronta.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK (R)
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Od čega zavisi da li će OFAK ponovo produžiti licencu NIS-u koja ističe za 7 dana? O toku predizborne kampanja za lokalne izbore govoriće Sava Stambolić I Dejan Šulkić Da li građani otkazuju letovanja u Egipat, na Kipar I Tunis zbog dešavanja na Bliskom istoku?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
23 godine od atentata na Zorana Đinđića. Šta nam je osim obeležavanja godišnjice, spomenika, naziva ulica i institucija ostalo kao vrednosno sećanje na prvog demokratski izabranog premijera? Ključno pitanje danas više nije šta je Đinđić govorio, već da li je Srbija spremna da konačno ide putem o kojem je on govorio. Gost večerašnjeg Stava dana je Nebojša Čović.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Odžacima uhapsili su S. K. (70) iz ovog mesta, zbog sumnje da je nožem izbo dve žene, a jednu od njih polio benzinom.
Iran je pokrenuo novi talas raketnih napada na američku bazu Al Udeid u Kataru, kamp Arifdžan u Kuvajtu i Harir u Iraku. Četiri osobe povređene su nakon što su dva drona pala u blizini aerodroma u Dubaiju.
Neumoljivi iranski napadi na brodski saobraćaj i energetsku infrastrukturu podigli su cenu nafte iznad 100 dolara po barelu u četvrtak, dok američke i izraelske snaga gađaju Islamsku Republiku bez ikakvih znakova da će kraj rata doći.
Navršavaju se 23 godine od ubistva premijera Zorana Đinđića. Njegovi saradnici ubistvo lidera ocenjuju kao trajno izmeštanje Srbije sa reformskog koloseka. Tadašnji naslednik na čelu Vlade Zoran Živković priseća se za Newsmax Balkans prijateljstva, angažovanja i nasilnog okončanja života Đinđića.
Obilaskom gradilišta EXPO u Surčinu, završen je trodnevni skup na kojem su predstavnici 138 zemalja upoznati sa narednim planovima razvoja EXPO kompleksa i programskim konceptom izložbe.
U skupštinskoj proceduri je Predlog zakona o trgovačkim praksama, koji bi prvi put trebalo jasnije da uredi odnose između velikih trgovinskih lanaca i njihovih dobavljača. Cilj je da se spreče nepoštene prakse na tržištu – poput pritisaka na proizvođače, skrivenih troškova i nefer uslova poslovanja.
Zbog sukoba sa Iranom porasli su troškovi energije i veštačkog đubriva. To izaziva zabrinutost zbog mogućeg rasta cena hrane. Poljoprivrednici se pripremaju na nestašice resursa koje bi mogle da smanje i prinose.
Motori sa unutrašnjim sagorevanjem čine 58 odsto prodaje novih vozila u Srbiji, hibridi oko 38 odsto, dok je udeo električnih porastao sa 1,7 procenata u 2024. na 2,1 u 2025. godini, pokazujući postepen napredak elektrifikacije, saopštila je Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova.
Do 10. marta, kada je istekao rok za podnošenje prigovora na zahteve za upis bespravnih objekata po Zakonu "Svoj na svome" podneta su 10.672 prigovora, na više od dva i po miliona podnetih prijava, izjavila je ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević.
Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici više dokumenata neophodnih za rad državnih institucija, među kojima je i Odluka o utvrđivanju poljoprivrednih proizvoda iz sektora u kojima je obavezno zaključenje ugovora između poljoprivrednog proizvođača i prerađivača ili otkupljivača.
Cene nafte ponovo su porasle i to za deset odsto na više od 100 dolara po barelu, nakon što je novi vrhovni lider Irana Modžtaba Hamnei izjavio da Ormuski moreuz, ključan za transport energenata iz Persijskog zaliva, mora da ostane blokiran kao "sredstvo pritiska na neprijatelja"
Drugi susret međunarodnih učesnika Specijalizovane izložbe EXPO 2027 u Beogradu završen je u Sava centru, a delegati su obišli radove na gradilištu ove specijalizovane izložbe, saopšteno je iz Vlade Srbije.
Naftna industrija Srbije (NIS) zatražila je od Kancelarije za kontrolu stranih sredstava američkog Ministarstva finansija (Office of Foreign Assets Control - OFAC) novu licencu, kojom će se omogućiti nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti kompanije i nakon 20. marta.
Komentari (0)