Zeleno-levi front predložio tri mere protiv negativnih posledica visokih cena hrane: "Osetni efekti u kratkom roku"
Cene hrane u Srbiji su nešto niže od proseka u Evropskoj uniji, a dohodak građana Srbije iznosi malo više od 50 odsto prosečnog dohotka u EU. Naša zarada je dvostruko više opterećena cenama hrane nego kod građana EU, saopštio je Zeleno-levi front, predloživši tri mere za "rešavanje tog problema".
U okviru mera koje je predložila vlast ističe se ograničenje trgovačkih marži na 20 posto za veće učesnike u maloprodaji i veleprodaji.
"Međutim, iskustvo Mađarske, Rumunije i Severne Makedonije, na koje su se ugledali ovim merama, pokazuju da takve intervencije na tržištu mogu dovesti do opadanja cena hrane u prvih mesec ili dva. Nakon toga dolazi do postepenog povratka cena na početni nivo", ukazali su iz Zeleno-levog fronta u saopštenju.
Već od početka godine građani Srbije suočeni su sa rastom cena brojnih usluga i nameta. Mnogi gradovi povećali su cene komunalnih usluga, dok su porezi i takse uvećani na nivou cele zemlje.
Uredbom Vlade Srbije ograničene su marže u maloprodaji i veleprodaji. Marže ne mogu biti veće od 20 odsto, a ovo pravilo važi za velike trgovce. Šta će se desiti sa cenama na pijaci gde preprodavci nude poljoprivredne proizvode po višestruko većoj ceni od one koju plaćaju poljoprivrednicima?
Dejana Gavrilovića iz Udruženja potrošača Efektiva istakao je da trgovinski lanci već traže način da zaobiđu uredbu, dok državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Stefan Srbljanović podvlači da su kazne jako visoke i veruje da će se efekti videti jako brzo.
Dodali su da sve vreme dok ograničenje marži postoji, veliki je rizik od nestašica određenih proizvoda, manje zaposlenosti i nižih zarada radnika zaposlenih u trgovini.
"Opterećenost životnog standarda naših građana visokim cenama hrane postala je zaista gorući problem", navode u saopštenju.
Zeleno-levi front predlaže tri mere koje bi, u različitim vremenskim okvirima, trebalo da dovedu do značajnog umanjenja ovog problema.
Vaučeri za ishranu
Kako su naveli iz Zeleno-levog fronta, uvođenje vaučera za ishranu može dati osetne efekte u vrlo kratkom roku.
"To bi bile jedinstvene kartice i aplikacije, slične onima koje imaju maloprodajni lanci, kojima bi se ostvarivao popust od 15 odsto na proizvode u prodavnicama. Početak sprovođenja mere trebalo bi da obuhvati do polovine najsiromašnijih domaćinstava u Srbiji. Ušteda u ovom slučaju zavisiće od toga šta će sami građani izabrati u prodavnici, a ne kao u slučaju aktuelne mere vlasti, od toga na koje su proizvode trgovci odlučili da drže više marže", napomenuli su iz ove političke stranke.
Dodaju da je program inspirisan američkim SNAP programom dodatne pomoći za ishranu (Supplemental Nutrition Assistance Program) koji, u nekom obliku, traje više od 80 godina.
"Efekti tog programa pokazali su da, osim što olakšava troškove života najsiromašnijih Amerikanaca, on doprinosi i rastu BDP: jedan dolar upotrebljen u okviru ovog programa je američkom BDP doprineo sa 1,73 dolara ali i doveo do poboljšanja zdravlja socijalno ugroženih stanovnika Sjedinjenih Američkih Država", saopštili su.
Kada je reč o tekućim programima, očekuje se da Program vaučera za ishranu u pogledu troškova bude uporediv sa programom roditeljskog dodatka.
Izmene nadležnosti Komisije za zaštitu konkurencije
"Ova mera podrazumeva uvođenje obaveznih periodičnih sektorskih analiza za ključne sektore, uključujući trgovinu, u zadatim rokovima (u našem slučaju 12 meseci) i određivanje mera na osnovu rezultata tih analiza. U te mere spada razvrgavanje strukture tržišnih aktera u vidu prinudne prodaje određene imovine u cilju obezbeđivanja veće konkurencije na tržištu", ukazali su iz Zeleno-levog fonta.
Dodali su da će za postizanje efekata ovakve mere biti potrebno vreme, ali će oni biti dugoročno održiviji.
Povećanje podsticaja za produktivnost u proizvodnji hrane
"Odnosno povećanje subvencija za nabavku nove i naprednije opreme za proizvodnju hrane i veća ulaganja u javnu infrastrukturu (poput sistema za navodnjavanje). To bi značilo da se u ukupnom budžetu za poljoprivredu mere ruralnog razvoja podignu na više od 25 odsto sa sadašnjih oko 15 odsto. Fokusiranjem subvencija na te oblasti, podstiče se usvajanje novijih tehnologija u proizvodnji hrane, i posledično postiže proizvodnja veće količine proizvoda uz ista ulaganja", naveli su.
Foto: Tanjug/AP/Nam Y. Huh
Dodaju da će posledično, manji ulazni troškovi proizvodnje po proizvodu dovesti i do nižih cena tih proizvoda.
"Veliki prostor za ove mere može da se pronađe u neiskorišćenim sredstvima Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) - fonda koji je prema podacima Evropske komisije, Srbija u proteklim godinama propustila da iskoristi u obimu od više desetina miliona evra", istakli su iz Zeleno-levog fronta.
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Matematička gimnazija niže nagrade na svetskim takičenjima, odakle mladima motivacija, kako u vreme beznađa nađu snagu i nadu za bolje sutra.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Vlada Srbije imenovala je ministarku unutrašnje i spoljne trgovine Jagodu Lazarević za komesara Međunarodne specijalizovane izložbe EXPO, koja će se 2027. godine održati u Beogradu.
Cene stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine porasle su za skoro šest odsto. Svi regioni zabeležili su porast prodaje stanova, a najveći, od čak 30 odsto, ostvaren je u regionu Južne i Istočne Srbije. U Nišu su cene stanova skočile za 14 procenata.
Predlogom Zakona o budžetu za 2026. godinu, koji bi uskoro trebalo da se nađe pred poslanicima, predviđeni su ukupni prihodi i primanja od nepunih 2,5 hiljada milijardi dinara. Najveći deo trebalo bi da se obezbedi od svima poznatog PDV, a najveći izdatak predviđen je za plate zaposlenih.
Ruski vlasnici Naftne industrije Srbije (NIS) poslali su zahtev američkom OFAC u kojem se traži produžetak licence za rad, na osnovu pregovora sa trećom stranom, objavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović i dodala da je država Srbija taj zahtev zvanično podržala.
Irska niskobudžetna avio-kompanija Rajaner saopštila je da će od 12. novembra prihvatati isključivo digitalne bording karte, čime se ukida mogućnost korišćenja odštampanih papira za ukrcavanje.
Zaduženost u Srbiji nastavlja da raste i ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika premašili su 4.100 milijardi dinara samo u septembru. Najviše se uzimaju gotovinski i stambeni krediti, dok ekonomisti upozoravaju da je udeo gotovinskih zajmova prešao 50 odsto, što može predstavljati rizik.
U prvih devet meseci ove godine Zlatibor je bio najposećenija turistička destinacija u Srbiji, kada je na ovoj planini boravilo 341.966 turista, što predstavlja povećanje od 8,3 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavila je Turistička organizacija Zlatibor.
Prema najnovijoj listi američke agencije Blumberg, najbogatiji čovek na svetu je vlasnik kompanija Tesla, SpaceX i društvene mreže X, Ilon Mask čije se bogatstvo trenutno procenjuje na 449 milijardi dolara (388 milijardi evra).
Veterinarska inspekcija obavila je nadzor u 103 ugostiteljska objekta širom Srbije, među kojima su dominirale picerije i objekti brze hrane. Inspektori su proveravali primenu novih pravila za deklarisanje proizvoda koji sadrže palmino ulje.
Komentari (0)