Zeleno-levi front predložio tri mere protiv negativnih posledica visokih cena hrane: "Osetni efekti u kratkom roku"
Cene hrane u Srbiji su nešto niže od proseka u Evropskoj uniji, a dohodak građana Srbije iznosi malo više od 50 odsto prosečnog dohotka u EU. Naša zarada je dvostruko više opterećena cenama hrane nego kod građana EU, saopštio je Zeleno-levi front, predloživši tri mere za "rešavanje tog problema".
U okviru mera koje je predložila vlast ističe se ograničenje trgovačkih marži na 20 posto za veće učesnike u maloprodaji i veleprodaji.
"Međutim, iskustvo Mađarske, Rumunije i Severne Makedonije, na koje su se ugledali ovim merama, pokazuju da takve intervencije na tržištu mogu dovesti do opadanja cena hrane u prvih mesec ili dva. Nakon toga dolazi do postepenog povratka cena na početni nivo", ukazali su iz Zeleno-levog fronta u saopštenju.
Već od početka godine građani Srbije suočeni su sa rastom cena brojnih usluga i nameta. Mnogi gradovi povećali su cene komunalnih usluga, dok su porezi i takse uvećani na nivou cele zemlje.
Uredbom Vlade Srbije ograničene su marže u maloprodaji i veleprodaji. Marže ne mogu biti veće od 20 odsto, a ovo pravilo važi za velike trgovce. Šta će se desiti sa cenama na pijaci gde preprodavci nude poljoprivredne proizvode po višestruko većoj ceni od one koju plaćaju poljoprivrednicima?
Dejana Gavrilovića iz Udruženja potrošača Efektiva istakao je da trgovinski lanci već traže način da zaobiđu uredbu, dok državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Stefan Srbljanović podvlači da su kazne jako visoke i veruje da će se efekti videti jako brzo.
Dodali su da sve vreme dok ograničenje marži postoji, veliki je rizik od nestašica određenih proizvoda, manje zaposlenosti i nižih zarada radnika zaposlenih u trgovini.
"Opterećenost životnog standarda naših građana visokim cenama hrane postala je zaista gorući problem", navode u saopštenju.
Zeleno-levi front predlaže tri mere koje bi, u različitim vremenskim okvirima, trebalo da dovedu do značajnog umanjenja ovog problema.
Vaučeri za ishranu
Kako su naveli iz Zeleno-levog fronta, uvođenje vaučera za ishranu može dati osetne efekte u vrlo kratkom roku.
"To bi bile jedinstvene kartice i aplikacije, slične onima koje imaju maloprodajni lanci, kojima bi se ostvarivao popust od 15 odsto na proizvode u prodavnicama. Početak sprovođenja mere trebalo bi da obuhvati do polovine najsiromašnijih domaćinstava u Srbiji. Ušteda u ovom slučaju zavisiće od toga šta će sami građani izabrati u prodavnici, a ne kao u slučaju aktuelne mere vlasti, od toga na koje su proizvode trgovci odlučili da drže više marže", napomenuli su iz ove političke stranke.
Dodaju da je program inspirisan američkim SNAP programom dodatne pomoći za ishranu (Supplemental Nutrition Assistance Program) koji, u nekom obliku, traje više od 80 godina.
"Efekti tog programa pokazali su da, osim što olakšava troškove života najsiromašnijih Amerikanaca, on doprinosi i rastu BDP: jedan dolar upotrebljen u okviru ovog programa je američkom BDP doprineo sa 1,73 dolara ali i doveo do poboljšanja zdravlja socijalno ugroženih stanovnika Sjedinjenih Američkih Država", saopštili su.
Kada je reč o tekućim programima, očekuje se da Program vaučera za ishranu u pogledu troškova bude uporediv sa programom roditeljskog dodatka.
Izmene nadležnosti Komisije za zaštitu konkurencije
"Ova mera podrazumeva uvođenje obaveznih periodičnih sektorskih analiza za ključne sektore, uključujući trgovinu, u zadatim rokovima (u našem slučaju 12 meseci) i određivanje mera na osnovu rezultata tih analiza. U te mere spada razvrgavanje strukture tržišnih aktera u vidu prinudne prodaje određene imovine u cilju obezbeđivanja veće konkurencije na tržištu", ukazali su iz Zeleno-levog fonta.
Dodali su da će za postizanje efekata ovakve mere biti potrebno vreme, ali će oni biti dugoročno održiviji.
Povećanje podsticaja za produktivnost u proizvodnji hrane
"Odnosno povećanje subvencija za nabavku nove i naprednije opreme za proizvodnju hrane i veća ulaganja u javnu infrastrukturu (poput sistema za navodnjavanje). To bi značilo da se u ukupnom budžetu za poljoprivredu mere ruralnog razvoja podignu na više od 25 odsto sa sadašnjih oko 15 odsto. Fokusiranjem subvencija na te oblasti, podstiče se usvajanje novijih tehnologija u proizvodnji hrane, i posledično postiže proizvodnja veće količine proizvoda uz ista ulaganja", naveli su.
Foto: Tanjug/AP/Nam Y. Huh
Dodaju da će posledično, manji ulazni troškovi proizvodnje po proizvodu dovesti i do nižih cena tih proizvoda.
"Veliki prostor za ove mere može da se pronađe u neiskorišćenim sredstvima Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) - fonda koji je prema podacima Evropske komisije, Srbija u proteklim godinama propustila da iskoristi u obimu od više desetina miliona evra", istakli su iz Zeleno-levog fronta.
1. Mesec dana od američke blokade NIS-a. Gde smo sada i da li su stvari ispale tako ''crne'' kako se prognoziralo? 2. Dok traje jesenje skupštinsko zasedanje, društveno-politički akcenat je na dešavanju ispred parlamenta. Zašto je protest podrške vlasti pomeren za naredni vikend? 3. Koliko poznajemo druge vere i kulture? Šta je društveno primereno, a šta neprimereno u međusobnim kontaktima i kako prevazići barijere?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Sredinom devetnaestog veka, dok je Evropa gorela u revolucijama, i na prostoru današnje Vojvodine rađa se san o slobodi. Na Majskoj skupštini u Sremskim Karlovcima, Srbi donose istorijsku odluku – stvaraju Srpsku Vojvodinu, svoju zemlju, svoj glas, svoje pravo. Ali taj san ubrzo biva ugušen u plamenu rata. Mađarska revolucija ne priznaje srpsku autonomiju, a Bačka, Banat i Srem postaju poprišta krvavih sukoba. Sela gore, gradovi se brane do poslednjeg čoveka...U borbi za slobodu, veru i identitet rađa se ime koje traje do danas – Srpska Vojvodina.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Koliko vere, snage i ljubavi stane u korake od Beograda do Hilandara? Kako izgleda kada se humanost meri kilometrima? Šta pokreće ljude u misije dobrote? O svom hodočašču u cilju podizanja svesti o bolesti “dece leptira” za emisiju “Tražim reč” govore pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Strahinja Bijelić, Marko Marinković i Vladimir Penezić.
Naplatna rampa "Preljina" kojom se uključivalo i isključivalo na auto-put "Miloš Veliki" od osam časova nije u funkciji i neće biti sve do 20. decembra.
Učenici nekoliko beogradskih gimnazija i srednjih stručnih škola izglasali su bojkot nastave, kako bi podržali Dijanu Hrku čiji je sin Stefan poginuo 1. novembra na novosadskoj železničkoj stanici, koja od nedelje štrajkuje glađu kod Skupštine Srbije.
Građani su se okupili na raskrsnici Bulevara kralja Aleksandra i Takovske ulice kako bi pružili podršku Dijani Hrki, majki Stefana Hrke koji je poginuo u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, koja od nedelje štrajkuje glađu.
Dok svet eksperimentiše sa četvorodnevnom radnom nedeljom, kod nas ona i dalje zvuči daleko. Sa druge strane gotovo 80 odsto zaposlenih nije zadovoljno balansom između privatnog i poslovnog života, podaci su Infostuda. Da li kraće radno vreme znači i manja produktivnost ili upravo suprotno?
Republički geodetski zavod (RGZ) saopštio je da indeks cena stanova u Srbiji u drugom tromesečju ove godine iznosi 182, što predstavlja rast cena stanova od gotovo 5,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Vlada Srbije saopštila je da je usvojila Predlog budžeta za 2026. godinu, kojim su predviđeni ukupni prihodi i primanja od 2.414,7 milijardi dinara, što je za 2,9 odsto ili 68,5 milijardi dinara više u odnosu na iznos prihoda predviđen originalnim budžetom za ovu godinu.
Japanski proizvođač automobila Nissan motor objavio je da je u prvih šest meseci fiskalne godine, od aprila do septembra, zabeležio neto gubitak od 221,92 milijarde jena (oko 1,25 milijardi evra) nakon pada globalne prodaje vozila i uvođenja visokih američkih carina.
Savet Vlade Srbije za borbu protiv korupcije objavio je da je dokumentacija koja se tiče troškova izgradnje i rekonstrukcije staničnih objekata, kao i kompletne brze pruge na završenoj i puštenoj u saobraćaj deonici brze pruge Beograd - Novi Sad, i dalje nedostupna.
Avio-kompanija Er Srbija prevezla je četiri miliona putnika od početka 2025. godine, čime je postigla izuzetan rezultat, a oktobar je bio rekordni mesec u kome je kompanija prevezla 389.582 putnika i realizovala 4.117 letova.
U vreme administracije bivšeg američkog predsednika Džozefa Bajdena imali smo odličnu saradnju sa ambasadorom. Utrli smo put dobroj saradnji. Nova američka administracija Donalda Trampa je biznis orijentisana i velika je šansa za Telekom Srbija, izjavio je direktor te kompanije Vladimir Lučić.
Komentari (0)