Zeleno-levi front predložio tri mere protiv negativnih posledica visokih cena hrane: "Osetni efekti u kratkom roku"
Cene hrane u Srbiji su nešto niže od proseka u Evropskoj uniji, a dohodak građana Srbije iznosi malo više od 50 odsto prosečnog dohotka u EU. Naša zarada je dvostruko više opterećena cenama hrane nego kod građana EU, saopštio je Zeleno-levi front, predloživši tri mere za "rešavanje tog problema".
U okviru mera koje je predložila vlast ističe se ograničenje trgovačkih marži na 20 posto za veće učesnike u maloprodaji i veleprodaji.
"Međutim, iskustvo Mađarske, Rumunije i Severne Makedonije, na koje su se ugledali ovim merama, pokazuju da takve intervencije na tržištu mogu dovesti do opadanja cena hrane u prvih mesec ili dva. Nakon toga dolazi do postepenog povratka cena na početni nivo", ukazali su iz Zeleno-levog fronta u saopštenju.
Već od početka godine građani Srbije suočeni su sa rastom cena brojnih usluga i nameta. Mnogi gradovi povećali su cene komunalnih usluga, dok su porezi i takse uvećani na nivou cele zemlje.
Uredbom Vlade Srbije ograničene su marže u maloprodaji i veleprodaji. Marže ne mogu biti veće od 20 odsto, a ovo pravilo važi za velike trgovce. Šta će se desiti sa cenama na pijaci gde preprodavci nude poljoprivredne proizvode po višestruko većoj ceni od one koju plaćaju poljoprivrednicima?
Dejana Gavrilovića iz Udruženja potrošača Efektiva istakao je da trgovinski lanci već traže način da zaobiđu uredbu, dok državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike Stefan Srbljanović podvlači da su kazne jako visoke i veruje da će se efekti videti jako brzo.
Dodali su da sve vreme dok ograničenje marži postoji, veliki je rizik od nestašica određenih proizvoda, manje zaposlenosti i nižih zarada radnika zaposlenih u trgovini.
"Opterećenost životnog standarda naših građana visokim cenama hrane postala je zaista gorući problem", navode u saopštenju.
Zeleno-levi front predlaže tri mere koje bi, u različitim vremenskim okvirima, trebalo da dovedu do značajnog umanjenja ovog problema.
Vaučeri za ishranu
Kako su naveli iz Zeleno-levog fronta, uvođenje vaučera za ishranu može dati osetne efekte u vrlo kratkom roku.
"To bi bile jedinstvene kartice i aplikacije, slične onima koje imaju maloprodajni lanci, kojima bi se ostvarivao popust od 15 odsto na proizvode u prodavnicama. Početak sprovođenja mere trebalo bi da obuhvati do polovine najsiromašnijih domaćinstava u Srbiji. Ušteda u ovom slučaju zavisiće od toga šta će sami građani izabrati u prodavnici, a ne kao u slučaju aktuelne mere vlasti, od toga na koje su proizvode trgovci odlučili da drže više marže", napomenuli su iz ove političke stranke.
Dodaju da je program inspirisan američkim SNAP programom dodatne pomoći za ishranu (Supplemental Nutrition Assistance Program) koji, u nekom obliku, traje više od 80 godina.
"Efekti tog programa pokazali su da, osim što olakšava troškove života najsiromašnijih Amerikanaca, on doprinosi i rastu BDP: jedan dolar upotrebljen u okviru ovog programa je američkom BDP doprineo sa 1,73 dolara ali i doveo do poboljšanja zdravlja socijalno ugroženih stanovnika Sjedinjenih Američkih Država", saopštili su.
Kada je reč o tekućim programima, očekuje se da Program vaučera za ishranu u pogledu troškova bude uporediv sa programom roditeljskog dodatka.
Izmene nadležnosti Komisije za zaštitu konkurencije
"Ova mera podrazumeva uvođenje obaveznih periodičnih sektorskih analiza za ključne sektore, uključujući trgovinu, u zadatim rokovima (u našem slučaju 12 meseci) i određivanje mera na osnovu rezultata tih analiza. U te mere spada razvrgavanje strukture tržišnih aktera u vidu prinudne prodaje određene imovine u cilju obezbeđivanja veće konkurencije na tržištu", ukazali su iz Zeleno-levog fonta.
Dodali su da će za postizanje efekata ovakve mere biti potrebno vreme, ali će oni biti dugoročno održiviji.
Povećanje podsticaja za produktivnost u proizvodnji hrane
"Odnosno povećanje subvencija za nabavku nove i naprednije opreme za proizvodnju hrane i veća ulaganja u javnu infrastrukturu (poput sistema za navodnjavanje). To bi značilo da se u ukupnom budžetu za poljoprivredu mere ruralnog razvoja podignu na više od 25 odsto sa sadašnjih oko 15 odsto. Fokusiranjem subvencija na te oblasti, podstiče se usvajanje novijih tehnologija u proizvodnji hrane, i posledično postiže proizvodnja veće količine proizvoda uz ista ulaganja", naveli su.
Foto: Tanjug/AP/Nam Y. Huh
Dodaju da će posledično, manji ulazni troškovi proizvodnje po proizvodu dovesti i do nižih cena tih proizvoda.
"Veliki prostor za ove mere može da se pronađe u neiskorišćenim sredstvima Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD) - fonda koji je prema podacima Evropske komisije, Srbija u proteklim godinama propustila da iskoristi u obimu od više desetina miliona evra", istakli su iz Zeleno-levog fronta.
Da li je čitanje danas privilegija ili navika koja nestaje? Da li se ljubav prema čitanju rađa u školi ili u kući? Šta decu više privlači ilustracije u knjizi ili video sadržaji na telefonu? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pisci za decu Vesna Aleksić i Toma Nedić i učitelj i pisac Dušan Pejčić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li smo zaista povezani ili samo umreženi? Zašto mladi, uprkos stalnoj komunikaciji, sve češće osećaju prazninu? Da li rad od kuće dodatno udaljava jedne od drugih? Odgovore o usamljenosti, poverenju i odnosima u savremenom društvu tražimo od psihološkinje Snežane Anđelić.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Ekonomista Jovo Drobnjak ocenio je da je nerealno očekivati da se sukobi na Bliskom istoku završe brzo i dodao da je jedino moguće da situacija pređe u zamrznuti konflikt, te da će posle toga uslediti i velike ekonomske krize i nestašice svega.
Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je da indeks cena stanova za Srbiju u četvrtom tromesečju 2025. godine iznosi 190,43 što predstavlja rast cena stanova od 5,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Expo 2027 je naša najveća prilika za rast, a na ovoj izložbi ćemo predstaviti Srbiju na pravi način, izjavio je potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali u intervjuu za španski list El Mundo.
Cena nafte je pala na manje od 100 dolara po barelu, a evropski indeksi beleže snažan rast nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio da bi američka vojska mogla da završi svoje vojne akcije u Iranu u roku od dve do tri nedelje.
Sukob na Bliskom istoku utiče na poremećaje u lancima snabdevanja širom sveta. Kašnjenja u transportu, rast troškova logistike i nestabilne cene energenata odražavaju se i na Srbiju. Od pandemije, preko ratova i geopolitičkih tenzija, globalni lanci snabdevanja suočavaju se sa čestim poremećajima.
Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZZ) objavila je 11 javnih poziva u okviru kompleksnog sistema podrške, zahvaljujući kojima bi posao trebalo da pronađe oko 15.000 nezaposlenih lica.
Nacionalna avio kompanija Er Srbija saopštila je da je tokom prošle godine prevezla 4,57 miliona putnika, a da su ukupni prihodi kompanije iznosili 719,5 miliona evra.
Komentari (0)