(VIDEO) Srbija posle 35 godina nastavlja nuklearnim putem: Potreba za električnom energijom ubrzava donešenje odluka
Nakon ukidanja moratorijuma na nuklearne elektrane i početka rada Komisije za nuklearnu energiju Instituta za nuklearne nauke "Vinča", Srbija, nakon 35 godina, nastavlja da hoda nuklearnim putem.
Hoće li i kada Srbija ući u nuklearni program i dalje su otvorena pitanja, ali rastuća potreba za električnom energijom ubrzaće donošenje tih odluka.
Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije dalo je francuskoj državnoj elektroprivredi EDF i građevinskoj i projektantskoj kompaniji Ežis zadatak da izrade preliminarnu studiju o potencijalnom korišćenju nuklearne energije u mirnodopske svrhe.
Dok se čeka objavljivanje studije, u javnosti se pojavljuju i brojni drugi detalji koji izazivaju pažnju i zabrinutost.
Jedno od tih pitanja jeste i kakvog tipa bi bila prva srpska nuklearna elektrana, pa se u javnosti pominju i modularni nuklearni reaktori.
Korak po korak, Srbija je krenula nuklearnim putem. Ukidanjem moratorijuma na nuklearne elektrane, u Srbiji je posle više od 35 godina ponovo otvorena mogućnost njihove gradnje. Važan korak na tom putu je formiranje i početak rada Komisije za nuklearnu energiju Instituta za nuklearne nauke "Vinča".
Nuklerna energija nije nikakav činilac zbog kolapsa energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu, već je reč o nestabilnim vremenskim prilikama. Došlo je do veće proizvodnje iz solarnih elektrana, što je dovelo do nestabilnih oscilatornih promena napona i pada mreže, kaže prof. dr Slavko Dimović.
Dok Srbija polako, ali oprezno ulazi u razgovor o mogućoj gradnji svoje prve nuklearne elektrane, postavlja se niz pitanja - od bezbednosti i ekonomske opravdanosti, do stručnih kapaciteta i političke volje.
"Modularni nuklearni reaktori apsolutno jesu rešenje u nekoj kvantnoj budućnosti. Oni trenutno nigde nemaju komercijalnu upotrebu, mogu da budu deo rešenja, međutim, po mom mišljenju, ali i mišljenju stručnjaka, kao i prema uputstvima Međunarodne agencije za atomsku energiju, država koja startuje od nulte pozicije u smislu nuklearne problematike treba da se okrene konvencionalnim rešenjima. U ovom slučaju to su konvencionalni nuklearni reaktori", navodi dr Slavko Dimović, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča".
Kontrola izgradnje elektrane
Izgradnja nuklearne elektrane nije jednostavan proces. Da bi se propisi i procedure ispoštovali, ali i da bi tok izgradnje bio što lakši, brine se Međunarodna agencija za atomsku energiju, čija je Srbija članica.
"Taj nadzor se podrazumeva i svakako bi bio dobrodošao. To je nešto što omogućava korišćenje opšteg znanja, tehnologije i raspoloživih resursa koji postoje u inostranstvu, kako bi se sve to što lakše i brže prihvatilo. U nuklearnoj energetici struka se pita - tu postoje višestruke, da ne kažem kontrole, ali sagledavanja jednog takvog nuklearnog energetskog projekta", objašnjava dr Vladimir D. Stevanović sa Katedre za termoenergetiku Mašinskog fakulteta.
Francuski stručnjaci
Poznato je da su preliminarnu studiju o potencijalnom korišćenju nuklearne energije u mirnodopske svrhe izradili francuski stručnjaci, pa se postavlja pitanje da li će Srbija, ako i kada odluči da gradi nuklearnu elektranu, koristiti francusku tehnologiju.
Foto: Newsmax Balkans
"Preliminarna tehnička studija ne daje prednost nijednoj konkretnoj tehnologiji. Poznato je da postoje pet svetskih tehnologija - francuska, ruska, američka, korejska, kineska, pa čak i japanska. Rusija ima zatvoren nuklearni gorivni ciklus. Imamo saradnju sa svim državama sveta i nijednu saradnju ne treba isključiti. Svako iskustvo je dobrodošlo, ali za Srbiju je regionalno iskustvo posebno važno, ne samo zbog blizine, već i zbog sličnog mentaliteta - na to zapravo treba staviti fokus", zaključuje Dimović.
Savremena civilizacija suočava se sa sve većom potrebom za električnom energijom, a istovremeno mora da smanji zagađenje životne sredine.
Nuklearna energija omogućava neprekidno snabdevanje čistom električnom energijom u svim vremenskim uslovima.
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:00
TRAŽIM REČ (R)
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Šta Trampov mirovni sporazum konkretno znači za budućnost Gaze? Može li Bliski istok, posle decenija krvavih sukoba, konačno do trajnog mira – ili je ovo samo predah pred novi rat? Odgovore tražimo od nekadašnjeg ambasadora Srbije u Iraku Uroša Balova. Sinteza sa Milovanom Jovanovićem
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Leskovcu uhapsili su S. J. (21) iz okoline grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela ubistvo u pokušaju i teška telesna povreda kada je nožem ubo 17-godišnjaka u stomak, a potom posekao 18-godišnjaka po ruci i iznad kuka.
U nastavku akcije borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP, Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su M. Z. (41) zbog sumnje da je izvršio krivično delo pronevera u obavljanju privredne delatnosti.
U Osnovnoj školi "Vuk Karadžić" u Čačku jedan od učenika je doneo nož u školu, a slučaj je odmah prijavljen školskom policajcu, saznaje Newsmax Balkans.
U požaru koji je izbio oko 10 sati u beogradskom naselju Rakovica, dve ženske osobe su smrtno stradale, potvrđeno je za Newsmax Balkans u Hitnoj pomoći.
Koordinator transplantacije Univerzitetskog kliničkog centra Srbije Saša Knežević izjavio je da je u prvih 10 meseci ove godine u Srbiji registrovano 19 donora, što je dva puta više donora u odnosu na celu prošlu godinu, kada je bilo registrovano njih devet.
Predsednik Srbije Aleksadnar Vučić razgovarao je telefonom sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, kome je čestitao na organizaciji velikog mirovnog sastanka između predsednika SAD Donalda Trampa i predsednika Rusije Vladimira Putina.
Gradonačelnik Zrenjanina Simo Salapura izjavio je, nakon potvrde nadležnih sanitarnih vlasti, da voda u tom gradu ispunjava sve nacionalne standarde kvaliteta i zdravstvene ispravnosti.
General Nebojša Pavković poslat je iz zatvora u Finskoj u Beograd da umre, da oni ne bi imali troškove oko sahrane i transporta. Pomilovan je za samo godinu i po dana, izjavio je advokat Toma Fila za Newsmax Balkans, komentarišući ratne zločine i presude u vezi sa njima.
Građanski protest pod nazivom "Naš život ili njihovi džepovi", koji je organizovao lokalni Pokret Tvrđava, počeo je u Smederevu u 18 časova povodom, kako kažu, nelegalnog transporta gasa kroz centar grada.
Sajam pisane reči nije ni počeo, ali je već dobio zaplet. Predstojeći 68. Beogradski sajam knjiga biće održan od 25. oktobra do 2. novembra, saopštio je Beogradski sajam. S druge strane, pojedini izdavači najavili su da će bojkotovati učešće na Sajmu knjiga, zbog, kako kažu, neispunjenih zahteva.
Službenici Odeljenja za suzbijanje krijumčarenja Uprave carina su na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla" u dva slučaja otkrili i zadržali ukupno 545 neprijavljenih tompusa poznatih kubanskih robnih marki.
Komentari (0)