(VIDEO) Srbija posle 35 godina nastavlja nuklearnim putem: Potreba za električnom energijom ubrzava donešenje odluka
Nakon ukidanja moratorijuma na nuklearne elektrane i početka rada Komisije za nuklearnu energiju Instituta za nuklearne nauke "Vinča", Srbija, nakon 35 godina, nastavlja da hoda nuklearnim putem.
Hoće li i kada Srbija ući u nuklearni program i dalje su otvorena pitanja, ali rastuća potreba za električnom energijom ubrzaće donošenje tih odluka.
Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije dalo je francuskoj državnoj elektroprivredi EDF i građevinskoj i projektantskoj kompaniji Ežis zadatak da izrade preliminarnu studiju o potencijalnom korišćenju nuklearne energije u mirnodopske svrhe.
Dok se čeka objavljivanje studije, u javnosti se pojavljuju i brojni drugi detalji koji izazivaju pažnju i zabrinutost.
Jedno od tih pitanja jeste i kakvog tipa bi bila prva srpska nuklearna elektrana, pa se u javnosti pominju i modularni nuklearni reaktori.
Korak po korak, Srbija je krenula nuklearnim putem. Ukidanjem moratorijuma na nuklearne elektrane, u Srbiji je posle više od 35 godina ponovo otvorena mogućnost njihove gradnje. Važan korak na tom putu je formiranje i početak rada Komisije za nuklearnu energiju Instituta za nuklearne nauke "Vinča".
Nuklerna energija nije nikakav činilac zbog kolapsa energetskog sistema na Pirinejskom poluostrvu, već je reč o nestabilnim vremenskim prilikama. Došlo je do veće proizvodnje iz solarnih elektrana, što je dovelo do nestabilnih oscilatornih promena napona i pada mreže, kaže prof. dr Slavko Dimović.
Dok Srbija polako, ali oprezno ulazi u razgovor o mogućoj gradnji svoje prve nuklearne elektrane, postavlja se niz pitanja - od bezbednosti i ekonomske opravdanosti, do stručnih kapaciteta i političke volje.
"Modularni nuklearni reaktori apsolutno jesu rešenje u nekoj kvantnoj budućnosti. Oni trenutno nigde nemaju komercijalnu upotrebu, mogu da budu deo rešenja, međutim, po mom mišljenju, ali i mišljenju stručnjaka, kao i prema uputstvima Međunarodne agencije za atomsku energiju, država koja startuje od nulte pozicije u smislu nuklearne problematike treba da se okrene konvencionalnim rešenjima. U ovom slučaju to su konvencionalni nuklearni reaktori", navodi dr Slavko Dimović, direktor Instituta za nuklearne nauke "Vinča".
Kontrola izgradnje elektrane
Izgradnja nuklearne elektrane nije jednostavan proces. Da bi se propisi i procedure ispoštovali, ali i da bi tok izgradnje bio što lakši, brine se Međunarodna agencija za atomsku energiju, čija je Srbija članica.
"Taj nadzor se podrazumeva i svakako bi bio dobrodošao. To je nešto što omogućava korišćenje opšteg znanja, tehnologije i raspoloživih resursa koji postoje u inostranstvu, kako bi se sve to što lakše i brže prihvatilo. U nuklearnoj energetici struka se pita - tu postoje višestruke, da ne kažem kontrole, ali sagledavanja jednog takvog nuklearnog energetskog projekta", objašnjava dr Vladimir D. Stevanović sa Katedre za termoenergetiku Mašinskog fakulteta.
Francuski stručnjaci
Poznato je da su preliminarnu studiju o potencijalnom korišćenju nuklearne energije u mirnodopske svrhe izradili francuski stručnjaci, pa se postavlja pitanje da li će Srbija, ako i kada odluči da gradi nuklearnu elektranu, koristiti francusku tehnologiju.
Foto: Newsmax Balkans
"Preliminarna tehnička studija ne daje prednost nijednoj konkretnoj tehnologiji. Poznato je da postoje pet svetskih tehnologija - francuska, ruska, američka, korejska, kineska, pa čak i japanska. Rusija ima zatvoren nuklearni gorivni ciklus. Imamo saradnju sa svim državama sveta i nijednu saradnju ne treba isključiti. Svako iskustvo je dobrodošlo, ali za Srbiju je regionalno iskustvo posebno važno, ne samo zbog blizine, već i zbog sličnog mentaliteta - na to zapravo treba staviti fokus", zaključuje Dimović.
Savremena civilizacija suočava se sa sve većom potrebom za električnom energijom, a istovremeno mora da smanji zagađenje životne sredine.
Nuklearna energija omogućava neprekidno snabdevanje čistom električnom energijom u svim vremenskim uslovima.
Da li su glasniji uspešniji i da li agresivnost u javnom nastupu vodi ka uspehu? Može li govor tela reći više nego što želimo? Da li je i zašto nestala kultura govora u medijima? Kako su društvene mreže postale ogledalo naše komunikacije? Za emisiju “Tražim reč” govore novinar i urednik informativnog programa TV Newsmax Balkans Stanko Pevac, direktor Centra za javni govor Radovan Perović i trener komunikacionih veština Marko Burazor.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li je transatlantsko partnerstvo trajno narušeno i da li svedočimo fazi erozije američkih bezbednosnih garancija? Odgovore tražimo od direktorke Centra za spoljnu politiku Aleksandre Joksimović.
Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je uhapšen S. N. (49), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivična dela lažno predstavljanje, nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija i prevara.
Prema nezvaničnim preliminarnim podacima, nakon glasanja za nove članove Visokog saveta sudstva, iz redova sudija viših sudova najviše glasova osvojila je Bojana Čogurić, sutkinja Višeg suda u Beogradu.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) objavio je dugoročnu prognozu do jula, a prema toj prognozi srednja minimalna temperatura u februaru biće iznad višegodišnjeg proseka.
Policija u Sremskoj Mitrovici uhapsila je S. M. (30) i M. M. (21) u kući u Rumi koju koriste, pronašla i zaplenila kilogram i 700 grama amfetamina, pištolj sa pripadajućim okvirom i četiri metka, kao i digitalnu vagicu.
Po nalogu dežurnog javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija je donela rešenje o zadržavanju A. D. (31) zbog sumnje da je protekle noći na Novom Beogradu automobilom udario i teško povredio S. A. (43).
Prvi sastanak operativnog tima za pristupanje Srbije Evropskoj uniji održava se u Vladi Srbije, a njime predsedava ambasador i šef Misije Srbije pri EU Danijel Apostolović.
Protest prevoznika teretnih vozila nastavljen je blokadom graničnih prelaza, a prema informacijama Uprave granične policije, petog dana te protestne akcije zbog pooštrene procedure za ulazak u šengenski prostor, blokiran je ulaz i izlaz za kamione na 23 granična prelaza i izlaz na dva.
U saobraćajnoj nezgodi koja se tokom protekle noći, u 23.46 sati, dogodila na uglu Bulevara Mihajla Pupina i Ulice Džona Kenedija na Novom Beogradu teško je povređen muškarac (46) kao pešak, rečeno je agenciji Tanjug iz službe Hitne pomoći.
U Srbiji će biti oblačno i osetno hladnije vreme, mestimično sa kišom, na planinama sa snegom, navodi se u prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Prevoznici iz BiH i Srbije nastavljaju blokade teretnih graničnih prelaza, rečeno je iz bosanskohercegovačkog Konzorcijuma "Logistika" nakon sastanka u Beogradu, održanom pošto je Evropska komisija najavila strategiju kojom bi bio rešen problem ograničenja boravka vozačima u Šengen zoni.
Komentari (0)