Svaka druga žrtva trgovine ljudima u Srbiji je dete: "Ugroženi oni koji rade na ulici i dolaze iz siromašnih porodica"

Svaka druga žrtva trgovine ljudima u našoj zemlji je dete. Podaci Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima pokazuju i to da je tokom 2025. godine stigao rekordan broj prijava sumnji na trgovinu ljudima, a najveći broj se odnosi na strane državljane.

17.01.2026. 20:04

Svaka druga žrtva trgovine ljudima u Srbiji je dete: "Ugroženi oni koji rade na ulici i dolaze iz siromašnih porodica"

Međutim, najviše žrtava je i dalje među državljanima Srbije, koji su eksploatisani u našoj zemlji uglavnom seksualno i radno. 

Broj prijava sumnji na trgovinu ljudima raste konstantno i ubrzano u poslednjih pet godina, to pokazuje zvanična statistika.

Faktori koji utiču na povećanje prijava su rad na širenju svesti, obučavanje profesionalaca koji prepoznaju problem, ali i migratorne kretnje u Srbiji, to poručuju iz Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima.

Tokom 2025. godine, od ukupno 240 prijava, 64 odsto se odnosilo na strane državljane, uglavnom iz zemalja Azije i Afrike. 

Radoš Đurović iz "Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila" rekao je za Newsmax Balkans da oblici eksploatacije često dobijaju nove dimenzije. 

"Često ti oblici eksploatacije poprimaju neke nove dimenzije, nove načine. Postoji čak i ustupanje ljudi da rade ilegalno od jednog poslodavca do drugog, neki vid poluropskog položaja ljudi. Ljudi su spremni da trpe do kraja jer su u strahu da se vrate kući jer vide rad u Srbiji i mogućnost zarade kao jedinu opciju za svoje porodice. I kada dođu i posvedoče o svemu i kada tu ima elemenata za krivičnu odgovornost, ti ljudi ne žele da svedoče", naveo je Đurović.

Printscreen: Newsmax BalkansRadoš Đurović

Najveći broj žrtava su i dalje državljani Srbije, koji su eksploatisani uglavnom seksualno i radno. Žene i dalje čine ubedljivu većinu žrtava, dok je skoro svaka druga žrtva dete.

U slučajevima kada su deca identifikovana kao žrtve, najčešće se radi o seksualno eksploatisanim devojčicama, kojima je potrebna kontinuirana intenzivna podrška i čiji je oporavak od traumatičnog iskustva dug i neizvestan.

Prevencija i edukacija

Dobrila Marković iz Udruženja "Sloboda nema cenu" kaže da je prevencija ključna i da uključuje edukaciju stručnjaka, ali i mladih, jer su oni među najugroženijima.

Ona je naglasila da su ugrožena deca iz siromašnih porodica ili ona koja žive i rade na ulici grupe koje su u većem riziku da postanu žrtve trgovine ljudima.

"Možemo generalno reći - iz društvenih grupa koje su osetljivije koje žive u nepovoljnijim uslovima i samim tim su u povećanom riziku", dodala je Markovićeva.

Foto: Envato

Identifikovano je 59 žrtava za 2025. godinu, dok je prekinuto devet postupaka identifikacije zbog toga što su žrtve bile nedostupne ili su preminule.

Većinu identifikovanih žrtava čine žene, što govori o tome da trgovina ljudima ima komponentu rodno zasnovanog nasilja. Procenat dece je i dalje veoma visok i iznosi 42 odsto.

Najučestaliji oblici trgovine ljudima su seksualna i radna eksploatacija, a zatim prinuda na prosjačenje, prinuda na vršenje krivičnih dela, prinudni brakovi i oduzimanje organa.

Izazovi u podršci žrtvama

Radoš Đurović takođe ističe da postoji veliki problem sa smeštajem za muške žrtve, koji trenutno ne postoji.

On naglašava da strani radnici koji žele da promene poslodavca često to ne mogu sami i da je zato hitno potrebna bolja informisanost i pravna pomoć.

"Ono što nedostaje, a nadam se da će biti u ovoj godini i omogućeno jeste smeštaj za ljude koji su žrtve trgovine ljudima, a muškarci su. Takvog smeštaja nema. Ono što je takođe problematično za ljude koji se zateknu kao strani radnici u opasnosti i žele da promene poslodavca, oni to jako teško mogu sami da urade. Tako da tu postoji prostor i zakonski da se ove stvari rešavaju, ali informisanje i pravna pomoć čini se kao urgentna", rekao je.

Oblasti eksploatacije 

Žrtve trgovine ljudima u svrhu radne eksploatacije su najčešće iskorišćavane u ugostiteljstvu, zatim u industriji, u domaćinstvima, poljoprivredi i kroz rad na ulici.

Najveći broj prijava stigao je iz Beograda, potom iz Novog Sada, Pančeva, Subotice, Niša i Sombora.

Stručnjaci kažu da je potrebno informisati ljude o trafikingu, da je potrebna besplatna pravna pomoć, podrška organizacijama koje se bave ljudima iz osetljivih grupa, ali i više kontrole od strane nadležnih inspekcija.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)