Vek borbe gluvih u Beogradu: Manjka tumača znakovnog jezika, diskriminacija ne jenjava

Gradska organizacija gluvih Beograda obeležava jubilej - vek kontinuiranog rada i borbe za vidljivost i ravnopravnost.

05.02.2026. 23:04

Vek borbe gluvih u Beogradu: Manjka tumača znakovnog jezika, diskriminacija ne jenjava
Printscreen: Newsmax Balkans

Međutim, problemi sa kojima se suočavaju gluve i nagluve osobe su brojni, a jedan od njih je znakovni jezik kojima je mnogima nepoznanica. 

Gluve i nagluve osobe koriste neverbalnu komunikaciju, govor tela i ekspresije lica kako bi iskazale svoje misli i osećanja.

Sa druge strane, osobe koje čuju, najčešće, to ne znaju i ne razumeju. I tu nastaje svakodnevna barijera, koja vodi ka diskriminaciji i margini gluvih i nagluvih osoba. 

Printcreen/Newsmax Balkans

Kako kaže član Gradske organizacije gluvih Beograda Radomir Kedža, jedan od problema sa kojim se suočavaju gluve osobe je taj što ne mogu da prate televizijski program kao svi ostali građani.

"Bilo bi dobro da televizije budu pristupačne za gluve osobe. Komunikacija je isto problem u raznim institucijama i zapošljavanje. Samo određena zanimanja možemo da radimo. Nemamo fakultete za nas koji su prilagođeni nama. To je jako tužno", požalio se naš sagovornik. 

Manjka tumača znakovnog jezika, teško do kvalitetnog obrazovanja 

Školstvo u Srbiji jeste inkluzivno, pa se može desiti da u jednom odeljenju ima različitih vrsta invalididiteta, usled čega, najčešće, nastavnici, ne stižu da im se posvete.

Neadekvatno obrazovanje dodatno sužava tržište rada. U Srbiji manjka tumača znakovnog jezika, a posledica toga je da gotovo tri odsto gluvih osoba biva svakodnevno diskriminisano. 

Prema rečima Mihaila Gordića iz Saveza gluvih i nagluvih Srbije, bez jezika se ne može postići ni kvalitetno obrazovanje, a ni posao. 

Printscreen: Newsmax BalkansMihailo Gordić

"Maternji jezik gluvih osoba je srpski znakovni jezik, a drugi jezik je srpski jezik. Mi znamo srpski jezik, ali da li osobe koje čuju znaju znakovni srpski jezik? Bilo bi jako dobro da podignemo tu svest", zaključio je on. 

Iako žive u tišini, gluve i nagluve osobe imaju osećaja za mnoge stvari.

Svake godine kulturno umetnička društva gradskih organizacije gluvih imaju i takmičenja.

Kroz znakovni jezik, ritam, pokret i vibracije pokazuju svoje umeće i krativnost, što im omućava inkuziju na jednom polju.

Kako bi čitavo društvo imalo sluha za one koji ne čuju, potrebno je angažovanje i kontinuirani rad institucija i pojedinaca. 

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)