(FOTO) Proslava Dana državnosti u Orašcu: "Srbija će ostati slobodna i neutralna"

Centralna državna ceremonija povodom Dana državnosti održana je u Orašcu, a predvodio ju je odlazeći predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević, kao izaslanik predsednika Republike, i predsednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.

Izvor: Tanjug   |  

15.02.2025. 12:06

(FOTO) Proslava Dana državnosti u Orašcu: "Srbija će ostati slobodna i neutralna"

Na početku je održan pomen za ustanike koji su na Sretenje 1804. godine podigli Prvi srpski ustanak, a koji je održao mitropolit šumadijski Jovan. Vučević i Višković potom su položili vence na spomenik vođi Prvog srpskog ustanka Karađorđu, a usledilo je intoniranje himne Bože pravde.

Obeležavanju Dana državnosti prisustvovali su predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, kao i ministri odbrane Bratislav Gašić, informisanja i telekomunikacija Dejan Ristić, ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović, ministar kulture Nikola Selaković, ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović, ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski.

Prisustvovali su i ministarka privrede Adrijana Mesarović, ministar za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Tomislav Žigmanov, ministar za brigu o selu Milan Krkobabić, ministarka nauke Jelena Begović, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanja Starović.

Svečanosti su prisustvovali i gosti iz regiona, među kojima su bili predsednik Skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i ministri u Vladi Republike Srpske, ali predstavnici diplomatskog kora i crkveni velikodostojnici. Srbija i Republika Srpska danas obeležavaju Dan državnosti - Sretenje, u spomen na početak Prvog srpskog ustanka 15. februara 1804. godine u Orašcu i proglašenje Sretenjskog Ustava Kneževine Srbije 15. februara 1835. godine. 

Vučević: Srbija nikada neće priznati otimanje svoje teritorije

Obraćajući se prisutnima, Vučević je poručio da će Srbija ostati slobodarska i neutralna, iako to mnogima ne odgovara, kao i da je otvaranje dijaloga po brojnim pitanjima jedini put koji može da nas izvede iz bilo koje društvene krize.

Vučević je naveo da međusobno poštovanje i uvažavanje opštih interesa moraju biti temelj na kojem možemo da gradimo budućnost.

"Mnogima danas ne odgovara slobodarska i neutralna Srbija, a ja im sa ovog mesta poručujem da će Srbija to ostati jer to želi većina njenih građana. Ma kakve pritiske nam pravili, Srbija nikada neće priznati otimanje svoje teritorije, Kosova i Metohije, niti će ugroziti svoje prijateljstvo sa tradicionalnim saveznicima. To je zavet Karađorđevih ustanika, to je dug koji svi imamo prema slobodi", naglasio je Vučević.

Višković: Sloboda je svetinja

Višković je u svom obraćanju istakao da je sloboda svetinja srpskog naroda, sveta reč i zavet, a da je "pelcer slobode" srpskog naroda krenuo iz Orašca pre 221 godinu.

"Mi iz Republike Srpske najbolje znamo kako smo krajem prošlog veka skupo platili slobodu opstanka Srba na prostorima Bosne i Hercegovine", rekao je Višković.

Zahvalio je predsednicima Srbije i Republike Srpske Aleksandru Vučiću i Miloradu Dodiku što su prošlog leta na Svesrpskom saboru, donoseći Deklaraciju o pravima i slobodama srpskog naroda, utemeljili da Sretenje bude zajednički praznik, Dan državnosti Srbije i Republike Srpske.

Tokom današnje ceremonije upriličen je odgovarajući kulturno-umetnički program.

Za kraj svečanosti, hor je izveo numeru "Ovo je Srbija".

Na Sretenje 1804. godine, ustanici predvođeni Đorđem Petrovićem Karađorđem doneli su na zboru u Orašcu odluku o početku Prvog srpskog ustanka. Neposredan povod za Karađorđevu bunu, izbijanje Prvog srpskog ustanka bila je Seča knezova, kada su dahije krenule u sistematsko uklanjanjanje, likvidaciju, istaknutijih Srba, a tokom januara i februara te godine ubijeno je više od sedamdeset osoba iz reda najugledniji među Srbima na prostoru pašaluka.

U narednih nekoliko godina ustanici su porazili otomanske snage i oslobodili gotovo celu teritoriju tadašnjeg Beogradskog pašaluka, čime je počelo stvaranje srpske države.

Sudbinu Prvog srpskog ustanka odrediće ishod sporazuma koji je Rusija, suočena sa invazijom Napoleona, sklopila sa Turskom, u Bukureštu, maja 1812. godine.

Prvi srpski ustanak ugušen je oktobra 1813. Karađorđe i drugi srpski prvaci, uz mnoštvo naroda, prebegli su u Austriju.

U Kragujevcu je 15. februara, 31 godinu kasnije, 1835. godine, donet Sretenjski ustav, prvi ustav Kneževine Srbije koji je bio jedan od najdemokratskijih ustava tog vremena.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)