Na današnji dan pre 26 godina ubijen Slavko Ćuruvija: Pripadnici Državne bezbednosti osuđeni, pa oslobođeni krivice
Na današnji dan, 11. aprila 1999. godine, u Svetogorskoj ulici u Beogradu ubijen je Slavko Ćuruvija, novinar i vlasnik listova Dnevni telegraf i Evropljanin.
Ćuruvija je na Uskrs ubijen u haustoru zgrade u kojoj je stanovao, u centru Beograda. Ubica je iz pištolja marke "škorpion" pucao u Ćuruviju s leđa. Tom prilikom u vlasnika Dnevnog telegrafa ispaljeno je 17 metaka, a zatim je ubica pobegao u nepoznatom pravcu. Tog 11. aprila sa Ćuruvijom se nalazila i njegova nevenčana supruga Branka Prpa.
Istraga i suđenja
Istražni i sudski proces trajao je više od dve decenije. U februaru 2024. godine Apelacioni sud oslobodio je okrivljene Radomira Markovića, Milana Radonjića, Miroslava Kuraka i Ratka Romića, iako su prethodno prvostepenom presudom bili osuđeni na ukupno 100 godina zatvora.
Podsećamo, krajem 2000. godine u medijima se pojavio dokument pod nazivom Dosije "Ćuran", koji je otkrio da je Ćuruviju pratila Državna bezbednost (DB), kao i da je pratnja obustavljena neposredno uoči ubistva.
Fondacija Slavko Ćuruvija (FSĆ) dobila je pretnju na svom Fejsbuk profilu, kada je izvesni Dušan Milisavljević ostavio komentar u kojem velikim slovima piše: "A zašto to vas iz Ćuruvije brine, pazite, ima još Uskrsa, pozlatile se ruke".
Apelacioni sud u Beogradu odbio je žalbe i potvrdio prvostepenu odluku da bivši pripadnik Jedinice za specijalne operacije (JSO) Branko Berček ne bude pušten na uslovni otpust iz zatvora.
Istražne radnje započete su 2001. godine, za vreme vlade premijera Zorana Đinđića. Početkom 2013. formirana je Komisija za istraživanje ubistava novinara.
Prvo suđenje počelo je tek 16 godina nakon ubistva – u junu 2015. godine. Prva prvostepena presuda doneta je u aprilu 2019. godine.
Foto: Srđan Ilić
Tužilaštvo je tada tražilo maksimalne kazne od po 40 godina zatvora. Radomir Marković i Milan Radonjić osuđeni su na po 30 godina, a Miroslav Kurak i Ratko Romić na po 20 godina zatvora. Međutim, u presudi se, pored bivših funkcionera DB, kao neposredni izvršilac pojavljuje NN osoba. Presuda je poništena u septembru iste godine zbog odstupanja od optužnice.
Apelacioni sud vratio je predmet na ponovno suđenje prvostepenom sudu. Ponovljeno suđenje počelo je u jesen 2020. godine. Krajem 2021. godine doneta je druga prvostepena presuda, gotovo istovetna kao i prva. Sudsko veće Specijalnog suda u ponovljenom postupku je proglasilo krivim nekadašnje pripadnike DB. I ta presuda je kasnije oborena.
Apelacioni sud potom je odlučio da sam otvori pretres – da sasluša optužene i ključne svedoke i iznova razmotri dokaze.
Foto: AP/Darko Vojinović
Odluka Apelacionog suda objavljena je 2. februara 2024. godine. Okrivljeni za ubistvo Slavka Ćuruvije – Marković, Radonjić, Kurak i Romić – oslobođeni su krivice.
Na ovu odluku Apelacionog suda oštro su reagovala brojna novinarska udruženja, kolege, prijatelji, Fondacija "Slavko Ćuruvija" i porodica.
Novinarsku karijeru počeo u Borbi
Podsećamo, Slavko Ćuruvija rođen je u Zagrebu 9. avgusta 1949. godine. Diplomirao je na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.
Radni vek započeo je u preduzeću Mašinogradnja. Od 1984. godine radio je kao analitičar u Upravi za analize Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove.
Godine 1986. Ćuruvija se pridružio novinarskoj redakciji lista Borba. Počeo je kao komentator, a zatim je napredovao do urednika unutrašnjopolitičke rubrike i na kraju do pozicije glavnog i odgovornog urednika.
Bio je dopisnik ili saradnik više medija: Komunist, NIN, Vjesnik, Večernji list, Nedelja, Pobjeda, TV Beograd, TV Politika, TV Sarajevo.
Foto: Srđan Ilić
Posle osam godina rada u Borbi, 1994. godine, zajedno sa Momčilom Đorgovićem osnovao je list Telegraf. Dve godine kasnije, poslovno su se razišli, pa Ćuruvija osniva Dnevni telegraf - prvi privatni dnevni list u Srbiji.
Godinu dana pred njegovo ubistvo osnovao je magazin Evropljanin.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
15 godina francusko-srpskog sporazuma o strateškom partnerstvu Da li je sporazum strategija ili partnerstvo? Da li je kupovina Rafala strategija ili partnerstvo? Može li Pariz da pomogne Beogradu na putu ka Briselu i da li je Kosovo jedina tema koja opterećuje odnose dve države? Gosti Stava dana: poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević i istoričar Stanislav Sretenović.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Miloš Medenica za kojim traga crnogorska policija, uključio se u tv emisiju i poručio da su snimci sa mreža njegovi, a ne AI. Marko Lakić, sudski veštak i IT stručnjak analizira kako se utvrđuje autentičnost. Dr Oliver Karanfilski, hematolog objašnjava na koji se način kanabis koristi u medicinske svrhe i zašto su se u S. Makedoniji proizvodile tolike količine kada je plasman ograničen. Jugoslovenska klizačica Bibija Kerla nas vraća u 1984. i ZOI u Sarajevu - šta je tada značilo sportsko nadmetanje, a šta je danas potrebno za ostvarivanje vrhunskih rezultata?
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Može li radio i dalje da oblikuje javno mnjenje? Šta je najveći izazov za radio stanice u eri podkasta i striminga? Koliko je glas radijskog voditelja i dalje presudan faktor uspeha? Koliku radio ima snagu u kriznim situacijama? Na Svetski dan radija za emisiju "Tražim reč" govore radio voditelji Milan Bigović, Natalija Milosavljević, Predrag Popović i Maja Lazarević.
Na Paliću u Subotici nešto pre pet sati izbio je požar u poznatom restoranu, a vatru je gasilo više od 20 vatrogasaca sa deset vozila, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Bivša pomoćnica direktora u Upravi za sprečavanje pranja novca D. M. uhapšena je zbog sumnje da je iskorišćavanjem i prekoračenjem svojih službenih ovlašćenja povredila prava većeg broja lica otkrivajući poverljive podatke medijima koji su ih objavili, saopšteno je iz Višeg javnog tužilaštva.
U tramvajskoj nesreći u Sarajevu stradao je student (23), dok se lekari i dalje bore za život učenice (17) kojoj je amputirana noga. Vozač tramvaja A. K. (47) uhapšen je nakon nesreće. U subotu je u Kantonu Sarajevo Dan žalosti.
U Opštoj bolnici Čačak, u noći između 11. i 12. februara, muškarac star 38 godina preminuo je u postoperativnom toku, nakon operacije trećeg krajnika, saopštilo je Ministarstvo zdravlja. To se desilo samo nekoliko dana, nakon što je devojčica (4) preminula posle operacije krajnika u istoj bolnici.
Pripadnici policijske stanice Novi Beograd u saradnji sa Trećim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su M. P. (51) zbog sumnje da je izvršio krivično delo polno uznemiravanje i laka telesna povreda.
Vršiocu dužnosti glavnog i odgovornog urednika Informativnog programa Radio-televizije Srbije Nenadu Lj. Stefanoviću, u subotu ističe ugovoreni radni odnos nakon 21 godine. Funkciju vršioca dužnosti glavnog i odgovornog urednika obavljaće Bojana Mlađenović.
Režimi kao što je onaj Aleksandra Vučića se jako teško ruše, građani već 13 godina u Srbiji podržavaju vlast koja ima najveću podršku, ali se to značajno promenilo proteklih godinu i po dana, rekao je urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović u emisiji "GrađaNIN".
Naoružanje postaje tema kojom se ne bave samo velike svetske sile. Među državama sa teritorije bivše SFRJ, najveća izdvajanja iz budžeta ima Srbija, a u oblasti Jugoistočne Evrope Rumunija je prestigla Grčku koja je godinama važila za zemlju sa najvećim vojnim budžetom.
Posle navoda u pojedinim medijima da su nacrti državne strategije "Srbija 2030" i "Srbija 2035" izrađeni putem veštačke inteligencije, postavlja se pitanje da li je pametno da se razvoj zemlje poveri veštačkoj inteligenciji.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Borisa S. (34) zbog postojanja sumnje da je od juna do 18. septembra prošle godine zloupotrebom poverenja i teških prilika vrbovao devojku u cilju vršenja prostitucije i seksualne eksploatacije.
Komentari (0)