Kristofer Hil: U Srbiji određena pitanja treba da rešavaju građani, a ne strane diplomate
Mislim da većina Srba želi da vidi Srbiju kao deo Evropske unije, što SAD podržavaju, kao što i svuda u svetu podržavaju ljudska prava i slobodu medija, izjavio je američki ambasador Kristofer Hil i napomenuo da, kao strani diplomata, ne može da rešava specifična pitanja jedne zemlje.
Sjedinjene Države uvek podržavaju ljudska prava i uvek podržavamo slobodu medija. To je stalni izazov svuda u svetu, ali su to naše osnovne vrednosti, rekao je Hil za agenciju FoNet, odbacujući prigovore da u Srbiji podržava medije koji su pod kontrolom vlasti.
On smatra da treba biti pažljiv kada se govori o specifičnim pitanjima u određenim zemljama i načinu kako se ta pitanja rešavaju i precizira da moramo biti vrlo pažljivi i kada crtamo liniju, jer određena pitanja treba da rešavaju srpski građani, a ne strane diplomate.
"Mi imamo svoje probleme u SAD, ali kao opšte pravilo, mislim da bismo svi trebali da se malo smirimo. Nadam se da se takve stvari neće ponavljati", poručio je američki ambasador.
NATO ima otvorena vrata za nove članice, izjavio je američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil tokom konferencije "NATO i partneri 2024: Kroz poverenje do trajnog mira".
Američki ambasador u Beogradu Kristofer Hil izjavio je da ne može da potvrdi da će biti uvedene sankcije kompaniji NIS, a ako se to dogodi, poručio je da to pitanje nije za Srbiju, već za Rusiju.
Srbija se jasno kreće ka Zapadu i želim da verujem da se SAD i Srbija dobro razumeju, da radimo zajedno na pitanjima, ne samo između dveju zemalja, već i sa drugim državama, istakao je u emisiji Portal ambasador SAD u Srbiji Kristofer Hil.
Hil nije želeo detaljnije ni da ulazi u pitanja studentskih protesta u Srbiji, ističući da postoje osnovne vrednosti koje svi prihvataju, poput prava na slobodno okupljanje.
"To je zaista nešto što treba da odluče ljudi u Srbiji. Moj posao ovde je da se bavim interesima SAD, da radim na boljim vezama sa Srbijom i da vidim da li možemo da nađemo oblasti saradnje, ne samo bilateralno, već i međunarodno", objasnio je Hil.
Za tragediju u Novom Sadu on je rekao da je treba rešiti u pravosudnom sistemu, ali je naglasio da razume veliki zabrinutost srpskog naroda za to pitanje.
Hil podržava slobodu medija, ali navodi da je to tema za institucije, a ne za strane diplomate.
"Razumem želju da se u tome angažuju strane diplomate, čak i da mi se kaže da je to moj posao, ali je moj posao da radim sa Srbijom, srpskom vladom, institucijama i srpskim narodom", obrazložio je Hil.
"Bolji odnos između SAD i Srbije i kroz razgovor sa opozicijom"
On ističe da pokušava da ostvari bolji odnos između SAD i Srbije i kroz razgovor sa opozicijom, sa kojom je imao nekoliko sastanaka proteklih dana.
"Ja odlučujem koga treba da vidim i pokušavam da se sastanem sa širokim uzorkom ljudi, kako bih bolje razumeo situaciju ovde i kako bih bio siguran da srpski narod razume stav SAD o određenim pitanjima", rekao je Hil.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Navodeći da je Srbija jedinstvena zemlja, ali da njeni problemi nisu ni na koji način jedinstveni, on je konstatovao da svako danas ima mišljenje o svemu i da svako i ima pravo na svoje mišljenje.
Upitan o ocenama da je u Srbiji "hibridni režim", Hil je odgovorio da radije ne bi ulazio u opis toga kako SAD vide stanje srpske demokratije.
"Nastavićemo da podržavamo članstvo Srbije u EU"
Kako je istakao, radimo sa Srbijom, podržali smo članstvo Srbije u Evropskoj uniji (EU), što smatramo vrlo važnim, i to ćemo nastaviti da radimo.
Prema njegovom viđenju, očigledno je, međutim, da u svakoj zemlji postoji pitanje da li se nove tehnologije koriste za legitimni policijski rad ili se politički zloupotrebljavaju i da se zato uvek može postaviti pitanje balansa između moći države i prava pojedinaca.
"Ne mogu da potvrdim informaciju"
Na pitanje o najavljenim američkim sankcijama NIS, Hil je odgovorio da i dalje ne može da potvrdi tu informaciju, ali je ukazao na veliki stepen zabrinutosti zbog Rusije i njenih ulaganja u Srbiju, ali i na drugima mestima, koje koristi za svoje ratne ciljeve u Ukrajini.
"Rusija je zato postala zemlja koja je pod teškim sankcijama, kao što su i njeni entiteti pod teškim sankcijama, a jedan od tih entiteta je i vlasništvo koje u Srbiji ima nad NIS", predočio je Hil.
Podsećajući da je kupovina NIS bila prilično povoljna za rusku stranu i da je reč o profitabilnoj kompaniji, naglasio je da je u priči o međunarodnim sankcijama poenta na Rusiji, a ne na pokušajima da se na bilo koji način naškodi Srbiji.
"O litijumu treba da odluči Srbija"
Budući da se u energetskoj saradnji Srbije i SAD pominje i tema litijuma, Hil jasno stavlja do znanja da o tome treba da odluči Srbija.
"Ako pitate za moje mišljenje o litijumu, vidim to kao pravu priliku za Srbiju, rekao je on i dodao da veliko interesovanje evropskih zemalja za litijum nije slučajno.
"Pitanje kritičnih minerala i imati ih u blizini je veoma važno. Nemačka kopa litijum. Mi u SAD kopamo litijum, jer je ta sirovima povezana sa modernom ekonomijom", objasnio je Hil.
Govoreći o saradnji u regionu, on je ocenio da je pomalo razočaravajuće kada se posle 25 godina vratio na Balkan, u kojem je radio devedesetih godina, i video da su ista pitanja ponovo aktuelna.
Voleo bih da sam video veći fokus na dobrim odnosima sa susedima, rekao je Hil i napomenuo da zna istoriju regiona, mada je ovde potreba za istorijom premašila potražnju.
"Voleo bih da vidim Balkan koji je više u miru sa sobom. Srbija je zemlja koja je prošla kroz težak istorijski period, ali mislim da smo sada u trenutku kada treba da se fokusiramo na to kako da pomognemo građanima i kako da obezbedimo da građani imaju bolji život i ostanu u zemlji u kojoj se nalaze", poručio je Hil.
"Dobar trenutak da se pritisne dugme za obnavljanje dijaloga"
Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, on je ocenio da bi sada mogao biti dobar trenutak da se "pritisne" dugme za obnavljanje razgovora koji se vode pod okriljem EU i koje Sjedinjene Države podržavaju. Sjedinjene Američke Države i Srbija imaju razlike u pogledu Kosova.
"Mi ga smatramo nezavisnom državom, dok Srbija još nije na tom nivou, ali svakako želimo da srpska zajednica na Kosovu živi dobro", istakao je Hil.
Želimo da vidimo srpsku zajednicu koja zna šta će biti njena budućnost, koja uživa svoja prava i da ta prava, koja su utvrđena u ideji o Asocijaciji srpskih opština, mogu biti realizovana, naglasio je on, zabrinut što po tom pitanju još nema odgovarajućeg rešenja.
Hil navodi da je proces evropskih integracija bio veoma spor i vrlo frustrirajući za mnoge Srbe, za koje veruje da, uprkos svemu, ipak u većini žele članstvo u EU.
Foto: MUP Republike Srbije
Imate sve ove probleme koje imate i želeli bismo da ih rešite pre nego što uđete u Uniju. Verujem da će, prema svim merilima, bilo da je u pitanju ekonomija ili kvalitet demokratije, Srbija biti jača i bolja zemlja kada bude deo EU, naglasio je Hil.
On se nada i veruje da će tokom vremena EU videti Srbiju kao zemlju koja zapravo donosi nešto za zajednički sto. Ne mogu da predvidim kada, ali mogu sigurno da predvidim da će se to u nekom trenutku desiti.
"Nadam se i da će srpski narod razumeti da je ovo dugotrajan proces, ali da je jasan pravac prema članstvu u EU, rekao je Hil.
On je uveren i da predsednik države i Vlada Srbije iskreno žele članstvo zemlje u Uniji, jer misli da to ima smisla za Srbiju, za njenu ekonomiju, demokratiju i bezbednost.
"Srbija postaje sve važnija za SAD"
Mislim da Srbija postaje sve važnija za SAD, ocenio je Hil i dodao da je Srbija zemlja koja je podržala veliki cilj SAD - osloboditi Ukrajinu "od strašnog ugnjetavanja i ruske agresije".
"Mislim da je Srbija bila važan partner na ovom pitanju. Ono što otkrivam je da Srbija zaista ima nešto o čemu se ne govori dovoljno, a to je da ima uvide u područja Bliskog istoka, Afrike ili Azije i mislim da su neki od tih uvida za nas zaista vredni. Tako da vidimo rastuće partnerstvo", istakao je Hil.
Upitan da li dolazak novog predsednika u Belu kuću znači i dolazak novog ambasadora SAD u Beograd, Hil je uzvratio da nije u poziciji da nagađa šta će nova administracija ili novi predsednik učiniti kada je reč o njegovom mandatu.
"Radim danas i biću ovde sve dok se od mene očekuje da budem ovde i radim najbolji posao koji mogu", zaključio je Hil.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE
Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter.
dokumentarni
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE
Serijal osvetljava ključne trenutke koji su ostavili dubok trag na generacije i nudi sveobuhvatan pogled na period socijalizma, kulturnog razvoja i političkih previranja.
dokumentarni
21:00
DIJAGNOZA
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem tražiće odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
Studentski protest "Vostani Serbije" biće održan u nedelju, 1. juna u 32 grada širom Srbije, a, kako su studenti naveli na društvenim mrežama, zahtev je da se raspišu izbori.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
Da neki snovi ipak postaju stvarnost, dokaz je akademski slikar Ljubivoje Jovanović, jer je spletom životnih okolnosti plac kupio upravo na Stojića steni i osamdesetih godina prošlog veka počeo sa gradnjom doma o kakvom je sanjao čitavog detinjstva. Na obali Rzava, u rodnom Arilju.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
Podizanje uslova za sticanje prava na starosnu penziju zabrinulo je građane Evrope, a sudeći prema statističkim podacima, prosečan građanin Starog kontinenta, iako živi duže, sve kraće uživa u penzionerskim danima.
Saobraćajni znakovi u Srbiji su neretko na meti lopova, ali i onih koji ih uništavaju grafitima. Poslednje hapšenje kradljivaca znakova izvela je kruševačka policija. Kod osumjičenih je nađeno više od 20 saobraćajnih znakova. Ko je odgovoran ako zbog toga što znaka nema dođe do saobračajne nesreće?
Na državnom putu između sela Štubik i Plavna kod Negotina zapalio se kamion sa plinskim bocama, a u toku je intervencija vatrogasno-spasilačke jedinice, rečeno je Tanjugu u Saobraćajnoj policiji Negotin.
Srpska lista saopštila je da je na šetalištu u centru Severne Mitrovice pokušano organizovano deljenje kosovskih zastava srpskoj deci, uz njihovo fotografisanje bez znanja i saglasnosti roditelja.
Student Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Miloš Pavlović izjavio je da su Studenti 2.0 dobili poziv na sastanak sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem za ponedeljak, koji će prihvatati, a nakon kog će saopštiti finalnu odluku da li će stupiti u ranije najavljen štrajk glađu.
Milija Palamarević iz sela Guberevac kod Gruže završio je doktorske studije na Veterinarskom fakultetu u Beogradu, a potom se vratio na selo kako bi se bavio poljoprivredom i sa svojom porodicom trenutno obrađuje 230 hektara zemlje.
Sastanak studenata u blokadi i predstavnika Univerziteta u Beogradu završen je posle skoro četiri sata bez konkretnih zaključaka i uz najavu da će razgovori biti nastavljeni, saznaje FoNet.
Komentari (0)