Van Gog - umetnik koji je za života prodao samo jednu sliku i umro u bedi
Vinsent Van Gog danas se smatra jednim od najvećih svetskih slikara, ali za života je bio nepoznat, nepriznat i uspeo je da proda samo jednu sliku. Čuvenog slikara kroz ceo život pratili su beda i duševne teskobe.
Slikar Vinsent van Gog rođen je 1853. godine u Holandiji.
U težnji ka pronalaženju sebe, život su mu obeležila brojna putovanja, česte promene mesta boravka, posla, ali i duševnog stanja.
Ljubav prema slikama rodila se rano, zahvaljujući stricu koji je bio galerista, a potom i bratu Teu, za koga je bio jako vezan.
Iako je u ranoj mladosti povremeno crtao, nije bilo nikakvih naznaka da će Van Gog postati slikar.
Foto: AP/Alexander Zemlianichenko
Ozbiljno počinje da se bavi slikarstvom tek u 28. godini, da bi do kraja svog života naslikao preko 800 slika, što je impresivno, s obzirom na to da je umro u 37. godini.
Van Gogov poslednji dom bila je gostionica Ravu u Overu, najjeftinja koju je mogao da nađe.
Začetnik postimpresionizma
Van Gog se divio impresionistima i družio se s njima, ali nikada im zaista nije pripadao.
Krajem 19. veka umetnici koji su se inspirisali impresionističkim teorijama, počeli su da odbacuju mnoge principe tog pokreta.
Najznačajniji umetnici među njima su bili Pol Sezan, Pol Gogen i Vinsent Van Gog.
Ovi revolucionari nazvani su "postimpresionistima".
Foto: AP/John Minchillo
Na Van Gogov stil veliki uticaj imala je i japanska umetnost, uočljiva na pozadini mnogih njegovih dela.
Za holandskog umetnika sve što je slikao imalo je duboko značenje. Gezda su bila simbol porodice i sigurnosti, suncokreti radosti, zvezde raja, čempresi odvažnosti i besmrtnosti.
Suncokrete, koji postaju njegov lični znamen, počinje da slika za vreme boravka u Parizu.
Vinsentovo unutrašnje rastrojstvo uzimalo je maha pa tako 1889. godine svojevoljno počinje da se leči u psihijatrijskoj bolnici u Sen Remiju. Neverovatno je koliko je baš u tom periodu bio plodan u svom radu. Vreme provedeno u prirodi i prepuštanje umetnosti bili su lekoviti za njegovo stanje.
Foto: Pixabay
Za 26 dana naslikao je 18 slika. U tom razdoblju nastaju "Perunike" i njegova najpoznatija slika "Zvezdana noć".
Još neverovatnije je što je, za razliku od posthumne popularnosti i cene njegovih dela, za života uspeo da proda samo jednu sliku.
Van Gogovo samosakaćenje
Neko vreme Van Gog i Pol Gogen proveli su živeći u Arlu kao cimeri.
Van Gogu je to bilo ostvarenje sna jer se divio Gogenu i verovao da će deliti iste stavove.
Obojica su želela da raskinu sa dotadašnjom umetničkom tradicijom i prokrče put novom pravcu.
Međutim, njihove ideje nisu bile identične. Van Gog je inspiraciju crpio iz sveta koji ga okružuje, što je, između ostalog, bio razlog nesuglasica sa Gogenom, koji mu je zamerao što ne slika iz mašte.
Foto: AP/Martin Mejia
Van Goga je to povredilo jer je izgarao od želje za njegovom podrškom.
Nedugo posle njihove svađe došlo je do mitologizovanog incidenta, kojim se istraživači i dalje bave.
Van Gog je doživeo nervni slom i trenutku krize odsekao deo svog uha, po čemu je prepoznatljiv.
Deo odsečenog uha poklonio je prostitutki.
Taj šokantni događaj ovekovečen je na čuvenom "Autoportretu sa zavijenim uhom".
Muzej Van Goga
Jedna od najznačajnijih institucija kulture u Amesterdamu sadrži najveću kolekciju čuvenog umetnika, koja obuhvata 200 slika, 500 crteža i oko 700 pisama.
Zbog sveobuhvatne i bogate riznice Van Gogovih dela, ovaj muzej godinama unazad privlači sve više posetilaca, poštovalaca čuvenog slikara.
Foto: AP/John Minchillo
Muzej se priključio spisku galerija i izložbenih prostora koji su svoj sadržaj preneli onlajn i omogućili virtuelnu posetu.
Pored toga u velikim gradovima prikazuju se i projekcije Van Gogovih slika u trodimenzionalnom formatu, poznate kao Van Gogh Alive.
Prvi potpuno ručno oslikan animirani igrani film
"Istina je da ne možemo govoriti drugačije osim kroz svoje slike", napisao je Van Gog u poslednjem pismu bratu Teu.
Tih nekoliko redova privuklo je pažnju umetnice Dorote Kobijele, koja se na Akademiji lepih umetnosti bavila životom ovog slikara.
Te reči inspirisale su je da stvori nešto inovativno. Počela je da radi na ručno oslikanom animiranom kratkom filmu, ali se početna ideja razvila u nešto mnogo veće.
Kobijela je zajedno sa svojim suprugom, režiserom Hjuom Velčmanom, stvorila film "Loving, Vincent", prvi potpuno ručno oslikani animirani igrani film.
Politiku ne zanima kultura, to joj ne treba jer razvija kritičko mišljenje koje traži odgovore na pitanja. Kultura u Srbiji nikoga ne zanima, istakao je u emisiji Sinteza predsednik Udruženja književnika Srbije Miloš Janković.
Izložbom "Dualnost Milene Pavlović Barili", u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, predstavljeno je stvaralaštvo naše značajne umetnice i istaknut njen doprinos srpskoj, ali i svetskoj modernoj umetnosti, u međuratnom periodu.
Slike su oživele zahvaljujući sedmogodišnjem radu 125 slikara.
"Film, koji je nominovan za Oskara u kategoriji animiranog igranog filma, koristi 62.450 originalnih uljanih slika kako bi dao glas Vinsentovim poslednjim danima."
Ovaj film nam omogućava da uđemo u Van Gogov svet i vidimo ga njegovim umetničkim očima, kroz tehniku po kojoj je bio prepoznatljiv, kroz boje koje se razlivaju, kroz "pejzaže koji pulsiraju, trepere, kovitlaju se", kroz polja, suncokrete, perunike, noć, zvezde, kafanu i ljude koje je slikao.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta je deci na Kosovu i Metohiji važnije, poklon ili to da neko nije zaboravio da dođe? Da li je sabiranje u manastirima na Kosovu i Metohiji danas čin vere ili hrabrosti? Zašto je „Osmeh na dar“ više od paketića I koliko snage Srbima na Kosovu I Metohiji može doneti dolazak samo jednog čoveka sa strane? Da li je rečenica “VIDIMO SE USKORO“ moćnija od rečenice “NISTE SAMI”? Za emisiju “Tražim reč” govore Srbi sa Kosova I Metohije – iz Prilužja, Babinog Mosta, Orahovca, Vidanja, Crkoleza, Suvig Grla i Banje i članovi humanitarne organizacije “Osmeh na dar”.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Kanadska glumica Ketrin O'Hara, poznata po ulogama u filmovima "Sam u kući" i seriji "Dobro došli u Šits Krik", preminula je u 71. godini, potvrdio je njen menadžer za magazin Varajeti, bez navođenja uzroka smrti.
U okviru PRO PR Roma Foruma održanog 27. i 28. januara u Rimu, Beogradska filharmonija je nagrađena za izuzetna dostignuća u oblasti komunikacija priznanjem koje je uručeno Jeleni Milašinović, dugogodišnjoj PR menadžerki ove institucije.
Premijera predstave "Oda radosti", po tekstu Fedora Šilija u režiji Gordana Кičića biće održana Ateljeu 212, u subotu 31. januara u 20 časova na sceni "Mira Trailović".
Kompanija Telekom Srbija saopštila je da je u toku snimanje dugometražnog dokumentarnog filma i serijala "Sveti Sava", kao i da su snimanja na Svetoj Gori u manastirima Hilandar, Vatoped, Stari Rusik i drugim mestima važnim za život i delovanje Svetog Save, uspešno završena.
Svetski mjuzikl "Don Žuan", kompozitora Feliksa Greja, sa glumcem Đan Markom Skijaretijem u naslovnoj ulozi, premijerno je izveden u subotu u beogradskom Sava centru.
U novom izdanju emisije GrađaNIN govorićemo o NIN-ovoj nagradi, a gosti će biti Darko Tuševljaković, dobitnik NIN-ove nagrade za roman godine "Karota" i Aleksandar Jerkov, predsednik žirija NIN-ove kritike.
Komentari (0)