Foto: Tanjug/AP/Kin Cheung"Portret čoveka sa naočarima III" — Frensis Bejkon
Proslavljen po svojim visceralnim portretima, Frensis Bejkon proizveo je neke od najmoćnijih slika ljudskog stanja u istoriji umetnosti.
U karijeri koja se protezala skoro čitav 20. vek, pitao je da li je moguće zapečatiti sirove pulsacije mesa bojom. Bekon je rođen u Dablinu 1909. Inspirisan putovanjima u Berlinu i Parizu tokom 1920-ih, započeo je karijeru kao dizajner nameštaja.
Na kraju je, po uzoru na svog heroja Pabla Pikasa, počeo da slika. Njegova najranija velika umetnička dela — uključujući temeljne triptih "Tri studije za figuru u podnožju raspeća" (1944) i "Slikarstvo" (1946) — suočava se sa stanjem čovečanstva u godinama oko kraja Drugog svetskog rata. Ove egzistencijalne slike će na kraju dovesti do njegove značajne serije 'vrištećih papa', zasnovane na Portretu pape Inoćentija X (1650) Dijega Velaskeza.
Godine 2013. "Tri studije Luciana Frojda" (1969) prodate su za 142.404.992 dolara na aukciji, postižući ne samo svetski rekord za umetnika već i za bilo koje umetničko delo ikada prodato na aukciju u to vreme.
Između dva svetska rata, Tamara de Lempicka bila je jedna od najtraženijih portretista u Parizu. Družila se i slikala brojnu elitu svoga doba. Za Lempicku, lično i profesionalno su bili zamršeno isprepleteni. Ona je podjednako volela umetnost i visoko društvo često priređujući raskošne koktel večeri u svom apartman-atelju u Parizu. Lempicka je kupila i uselila se u atelje kasnih 1920-ih. Finansijska stabilnost omogućila joj je to.
Čovek srednjih godina istaknutog izgleda, samopouzdani doktor Bukar uokviren je pozadinom belih geometrijskih oblika sastavljenih od oštrih uglova. Tama iza njih stvara neku vrstu misterioznog kontrasta. U odnosu na donekle spljoštene forme koje čine lik i pozadinu, mikroskop je u potpunosti formalno realizovan. Učvršćuje Bukara za pozadinu; kao da ga drži radi ravnoteže.
Bežeći od Drugog svetskog rata, Tamara de Lempicka svoju slavu sa sobom je donela i u Holivud gde je vrlo brzo postala omiljena umetnica holivudskih zvezda. Iako će njen jedinstven stil već 40-ih godina naglo izgubiti svoju popularnost, Tamara de Lempicka ostaće zapamćena kao jedna od najistaknutijih umetnica Art deco stila koja je svojim jedinstvenim stilom zabeležila jednu epohu i ljude koji su je činili.
Amadeo Modiljani je bio italijanski slikar jevrejskog porekla. Kao i mnogi drugi umetnici tokom ovog perioda, boravio je u Parizu gde je stvorio neke od svojih najpoznatijih skulptura, crteža i slika. Iako je Modiljani bio plodan i stvorio je stotine dela, živeo je oskudno veći deo svog tragično kratkog života.
Umetnik je poznat po svojim portretima, koji prikazuju lica koja karakterišu dugi vratovi i lica, kao i male, zamagljene oči sa potpisom, što postaje njegov prepoznatljiv stil.
Godine 1917. upoznao je devetnaestogodišnju Žan Ebutern sa kojom je počeo da živi zajedno. Postala je jedan od njegovih glavnih modela koji je naslikao više od 25 puta.
Izložbom "Dualnost Milene Pavlović Barili", u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, predstavljeno je stvaralaštvo naše značajne umetnice i istaknut njen doprinos srpskoj, ali i svetskoj modernoj umetnosti, u međuratnom periodu.
Slika holandskog umetnika Vinsenta van Goga "Ribarski čamci" biće ponuđena na aukciji krajem septembra prvi put u poslednjih 30 godina, a očekuje se da će slika postići cenu do 50 miliona dolara.
Kovačičko naivno slikarstvo, element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, upisano je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, saopštilo je Ministarstvo kulture.
Modiljani je 1917. prvi put izložio svoja platna aktova u galeriji "Bert Vejl". To je bila njegova jedina samostalna izložba tokom života, i izazvala je veliki skandal nakon čega policija naređuje da se platna skinu sa izložbe. Zbog toga su Modiljani i Žan pobegli u Nicu. Tamo je nastao najveći broj njegovih dela koja kasnije postaju najpoznatija i najskuplja dela.
Engleski kolekcionari su počeli da kupuju njegove radove nakon nekoliko uspešnih izložbi u Engleskoj. Ali Modiljani se razboleo od tuberkuloze i umro početkom sledeće godine. Dan posle njegove smrti, Žan je izvršila samoubistvo ikočivši iz stana svojih roditenja na petom spratu. Pokopani su zajedno na groblju Per Lašez u Parizu.
Region se danima bori sa zagađenjem - u sarajevskom studiju o tome Goran Čerkez, pomoćnik ministra FBiH za javno zdravlje, a u Skoplju je Andon Čibišev, direktor Klinike za toksikologiju. Uoči prve godišnjice masakra na Cetinju, Velimir Rakočević kriminolog i profesor Pravnog fakulteta analizira šta sve (ni)je urađeno, a nadležni su obećali.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Tokom ove nedelje OFAK-u bi trebalo da bude poslat novi zahtev da se NIS-u produži operativna licenca. Do tada - sve opcije i dalje na stolu. Da li izjave Vladimira Putina o NIS-u predstavljaju politički pritisak na Srbiju? Da li se Srbija nalazi pred kratkoročnim kompromisom ili pred strateškom prekretnicom? Gosti Stava dana: stručnjak za energetiku Velimir Gavrilović i prof. dr Stevica Deđanski analitičar i bivši državni sekretar u Ministarstvu rudarstva i energetike.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
U srcu Čačka živi žena čija je jedina strategija kako da preživi do sutra. Za Danijelu Milutinović, samohranu majku četvoro dece, reč odmor ne postoji, a luksuz nije letovanje ili novi kaput, već pun frižider i mirno veče bez računa u glavi.
Protest pod sloganom "Ili oni ili mi" počeo je oko 11 časova u Novom Pazaru u znak podške studentima i profesorima Državnog univerziteta (DUNP) u tom gradu. Iako je bila planirana dvanaestočasovna blokada grada, protest je okončan oko 19 sati.
Muzičar Kris Rija, poznat po pesmama kao što su "Driving Home for Christmas", "The Road to Hell", "On the Beach" i "Josephine" umro je mirno u bolnici, nakon kratke bolesti, okružen članovima porodice.
Filmski maraton "Najduža noć filma" okupila je brojne ljubitelje sedme umetnosti u Sava centru, pod sloganom "Tri filma-tri sveta-jedna noć", a u okviru programa priređena je i premijera filma "Izlet" reditelja Nenada Pavlovića.
Koncert u čast obeležavanja 80 godina rada Kulturno-umetničkog društva "Đoka Pavlović“ priređen je u utorak u Domu omladine Beograda, pod sloganom "Koraci koji traju“, u organizaciji Javnog preduzeća "Pošta Srbije“.
Šta je cancel kultura i da li ona donosi pravdu ili proizvodi strah? Ko danas odlučuje šta je prihvatljivo - društvo ili algoritmi i da li su digitalne platforme stvorile novu vrstu linča?
Na četvrtoj sednici Odbora za dijasporu i Srbe u regionu, održanoj u Domu Narodne skupštine, usvojena je inicijativa da 2026. godina bude proglašena godinom Nikole Tesle, što predstavlja značajan doprinos u očuvanju srpske kulturne i naučne baštine.
Evropska radio-muzička unija (EBU), koja organizuje Pesmu Evrovizije, objavila je spisak zemalja koje će učestvovati na takmičenju sledeće godine u Beču.
Komentari (0)