Proslavljen po svojim visceralnim portretima, Frensis Bejkon proizveo je neke od najmoćnijih slika ljudskog stanja u istoriji umetnosti.
U karijeri koja se protezala skoro čitav 20. vek, pitao je da li je moguće zapečatiti sirove pulsacije mesa bojom. Bekon je rođen u Dablinu 1909. Inspirisan putovanjima u Berlinu i Parizu tokom 1920-ih, započeo je karijeru kao dizajner nameštaja.
Na kraju je, po uzoru na svog heroja Pabla Pikasa, počeo da slika. Njegova najranija velika umetnička dela — uključujući temeljne triptih "Tri studije za figuru u podnožju raspeća" (1944) i "Slikarstvo" (1946) — suočava se sa stanjem čovečanstva u godinama oko kraja Drugog svetskog rata. Ove egzistencijalne slike će na kraju dovesti do njegove značajne serije 'vrištećih papa', zasnovane na Portretu pape Inoćentija X (1650) Dijega Velaskeza.
Godine 2013. "Tri studije Luciana Frojda" (1969) prodate su za 142.404.992 dolara na aukciji, postižući ne samo svetski rekord za umetnika već i za bilo koje umetničko delo ikada prodato na aukciju u to vreme.
Između dva svetska rata, Tamara de Lempicka bila je jedna od najtraženijih portretista u Parizu. Družila se i slikala brojnu elitu svoga doba. Za Lempicku, lično i profesionalno su bili zamršeno isprepleteni. Ona je podjednako volela umetnost i visoko društvo često priređujući raskošne koktel večeri u svom apartman-atelju u Parizu. Lempicka je kupila i uselila se u atelje kasnih 1920-ih. Finansijska stabilnost omogućila joj je to.
Čovek srednjih godina istaknutog izgleda, samopouzdani doktor Bukar uokviren je pozadinom belih geometrijskih oblika sastavljenih od oštrih uglova. Tama iza njih stvara neku vrstu misterioznog kontrasta. U odnosu na donekle spljoštene forme koje čine lik i pozadinu, mikroskop je u potpunosti formalno realizovan. Učvršćuje Bukara za pozadinu; kao da ga drži radi ravnoteže.
Bežeći od Drugog svetskog rata, Tamara de Lempicka svoju slavu sa sobom je donela i u Holivud gde je vrlo brzo postala omiljena umetnica holivudskih zvezda. Iako će njen jedinstven stil već 40-ih godina naglo izgubiti svoju popularnost, Tamara de Lempicka ostaće zapamćena kao jedna od najistaknutijih umetnica Art deco stila koja je svojim jedinstvenim stilom zabeležila jednu epohu i ljude koji su je činili.
Amadeo Modiljani je bio italijanski slikar jevrejskog porekla. Kao i mnogi drugi umetnici tokom ovog perioda, boravio je u Parizu gde je stvorio neke od svojih najpoznatijih skulptura, crteža i slika. Iako je Modiljani bio plodan i stvorio je stotine dela, živeo je oskudno veći deo svog tragično kratkog života.
Umetnik je poznat po svojim portretima, koji prikazuju lica koja karakterišu dugi vratovi i lica, kao i male, zamagljene oči sa potpisom, što postaje njegov prepoznatljiv stil.
Godine 1917. upoznao je devetnaestogodišnju Žan Ebutern sa kojom je počeo da živi zajedno. Postala je jedan od njegovih glavnih modela koji je naslikao više od 25 puta.
Izložbom "Dualnost Milene Pavlović Barili", u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, predstavljeno je stvaralaštvo naše značajne umetnice i istaknut njen doprinos srpskoj, ali i svetskoj modernoj umetnosti, u međuratnom periodu.
Slika holandskog umetnika Vinsenta van Goga "Ribarski čamci" biće ponuđena na aukciji krajem septembra prvi put u poslednjih 30 godina, a očekuje se da će slika postići cenu do 50 miliona dolara.
Kovačičko naivno slikarstvo, element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, upisano je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, saopštilo je Ministarstvo kulture.
Modiljani je 1917. prvi put izložio svoja platna aktova u galeriji "Bert Vejl". To je bila njegova jedina samostalna izložba tokom života, i izazvala je veliki skandal nakon čega policija naređuje da se platna skinu sa izložbe. Zbog toga su Modiljani i Žan pobegli u Nicu. Tamo je nastao najveći broj njegovih dela koja kasnije postaju najpoznatija i najskuplja dela.
Engleski kolekcionari su počeli da kupuju njegove radove nakon nekoliko uspešnih izložbi u Engleskoj. Ali Modiljani se razboleo od tuberkuloze i umro početkom sledeće godine. Dan posle njegove smrti, Žan je izvršila samoubistvo ikočivši iz stana svojih roditenja na petom spratu. Pokopani su zajedno na groblju Per Lašez u Parizu.
“Presek plus” je nova emisija na kanalu NewsMax Balkans televizije koja se emituje petkom od 21 čas. U 45 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO ( R )
Strogo poverljivo nudi dubinski prikaz jedne od najintrigantnijih faza regionalne istorije, pružajući uvid u prošlost koja i dalje ima snažan uticaj na savremeno društvo.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA BEST II ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
OTVORI OČI
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
STAV NEDELJE ( R )
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
10:30
PROZORI BALKANA BEST II ( R )
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović napadnuta je nožem na Trgu Pavla Stojkovića i ona se nalazi u Urgentnom centru, potvrđeno je za Newsmax Balkans u Policijskoj upravi Niš.
Imao sam prilike da razgovaram sa njim i on je čestit čovek, što je teško naći u politici, kaže dopisnik Newsmax Balkans iz Čikaga Antonije Kovačević, komentarišući imenovanje Marka Brnovića za novog ambasadora SAD u Beogradu.
Pet osoba, koje su pre tri dana nestale na području Žagubice, pronašli su lovočuvari u kolibi na Beljanici. Prethodno je pronađen automobil u kome su se nalazili.
Studenti Fakulteta političkih nauka kojima su se pridružili građani održali su miran šestočasovni protest ispred zgrade u kojoj je televizija Informer.
Akademik, istoričar i nekadašnji dekan Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Mihailo Vojvodić preminuo u 87. godini života, saopštila je Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU).
Koncert Džipsi Kingsa (Gipsy Kings), predvođen prvim pevačem Nikolasom Rejesom (Nicolas Reyes), biće održan 23. marta u Sava centru, najavili su organizatori.
Knjiga "Ajmo u bioskop" (izdavač Blum) Petra Jončića priča je o tome šta je odlazak u bioskop, ali i gledanje filmova iz video-kluba na kućnim projekcijama, nekada značio generacijama koje su odrastale krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog veka.
Komentari (0)