Foto: Tanjug/AP/Kin Cheung"Portret čoveka sa naočarima III" — Frensis Bejkon
Proslavljen po svojim visceralnim portretima, Frensis Bejkon proizveo je neke od najmoćnijih slika ljudskog stanja u istoriji umetnosti.
U karijeri koja se protezala skoro čitav 20. vek, pitao je da li je moguće zapečatiti sirove pulsacije mesa bojom. Bekon je rođen u Dablinu 1909. Inspirisan putovanjima u Berlinu i Parizu tokom 1920-ih, započeo je karijeru kao dizajner nameštaja.
Na kraju je, po uzoru na svog heroja Pabla Pikasa, počeo da slika. Njegova najranija velika umetnička dela — uključujući temeljne triptih "Tri studije za figuru u podnožju raspeća" (1944) i "Slikarstvo" (1946) — suočava se sa stanjem čovečanstva u godinama oko kraja Drugog svetskog rata. Ove egzistencijalne slike će na kraju dovesti do njegove značajne serije 'vrištećih papa', zasnovane na Portretu pape Inoćentija X (1650) Dijega Velaskeza.
Godine 2013. "Tri studije Luciana Frojda" (1969) prodate su za 142.404.992 dolara na aukciji, postižući ne samo svetski rekord za umetnika već i za bilo koje umetničko delo ikada prodato na aukciju u to vreme.
Između dva svetska rata, Tamara de Lempicka bila je jedna od najtraženijih portretista u Parizu. Družila se i slikala brojnu elitu svoga doba. Za Lempicku, lično i profesionalno su bili zamršeno isprepleteni. Ona je podjednako volela umetnost i visoko društvo često priređujući raskošne koktel večeri u svom apartman-atelju u Parizu. Lempicka je kupila i uselila se u atelje kasnih 1920-ih. Finansijska stabilnost omogućila joj je to.
Čovek srednjih godina istaknutog izgleda, samopouzdani doktor Bukar uokviren je pozadinom belih geometrijskih oblika sastavljenih od oštrih uglova. Tama iza njih stvara neku vrstu misterioznog kontrasta. U odnosu na donekle spljoštene forme koje čine lik i pozadinu, mikroskop je u potpunosti formalno realizovan. Učvršćuje Bukara za pozadinu; kao da ga drži radi ravnoteže.
Bežeći od Drugog svetskog rata, Tamara de Lempicka svoju slavu sa sobom je donela i u Holivud gde je vrlo brzo postala omiljena umetnica holivudskih zvezda. Iako će njen jedinstven stil već 40-ih godina naglo izgubiti svoju popularnost, Tamara de Lempicka ostaće zapamćena kao jedna od najistaknutijih umetnica Art deco stila koja je svojim jedinstvenim stilom zabeležila jednu epohu i ljude koji su je činili.
Amadeo Modiljani je bio italijanski slikar jevrejskog porekla. Kao i mnogi drugi umetnici tokom ovog perioda, boravio je u Parizu gde je stvorio neke od svojih najpoznatijih skulptura, crteža i slika. Iako je Modiljani bio plodan i stvorio je stotine dela, živeo je oskudno veći deo svog tragično kratkog života.
Umetnik je poznat po svojim portretima, koji prikazuju lica koja karakterišu dugi vratovi i lica, kao i male, zamagljene oči sa potpisom, što postaje njegov prepoznatljiv stil.
Godine 1917. upoznao je devetnaestogodišnju Žan Ebutern sa kojom je počeo da živi zajedno. Postala je jedan od njegovih glavnih modela koji je naslikao više od 25 puta.
Izložbom "Dualnost Milene Pavlović Barili", u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, predstavljeno je stvaralaštvo naše značajne umetnice i istaknut njen doprinos srpskoj, ali i svetskoj modernoj umetnosti, u međuratnom periodu.
Slika holandskog umetnika Vinsenta van Goga "Ribarski čamci" biće ponuđena na aukciji krajem septembra prvi put u poslednjih 30 godina, a očekuje se da će slika postići cenu do 50 miliona dolara.
Kovačičko naivno slikarstvo, element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, upisano je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, saopštilo je Ministarstvo kulture.
Modiljani je 1917. prvi put izložio svoja platna aktova u galeriji "Bert Vejl". To je bila njegova jedina samostalna izložba tokom života, i izazvala je veliki skandal nakon čega policija naređuje da se platna skinu sa izložbe. Zbog toga su Modiljani i Žan pobegli u Nicu. Tamo je nastao najveći broj njegovih dela koja kasnije postaju najpoznatija i najskuplja dela.
Engleski kolekcionari su počeli da kupuju njegove radove nakon nekoliko uspešnih izložbi u Engleskoj. Ali Modiljani se razboleo od tuberkuloze i umro početkom sledeće godine. Dan posle njegove smrti, Žan je izvršila samoubistvo ikočivši iz stana svojih roditenja na petom spratu. Pokopani su zajedno na groblju Per Lašez u Parizu.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Kanadska glumica Ketrin O'Hara, poznata po ulogama u filmovima "Sam u kući" i seriji "Dobro došli u Šits Krik", preminula je u 71. godini, potvrdio je njen menadžer za magazin Varajeti, bez navođenja uzroka smrti.
U okviru PRO PR Roma Foruma održanog 27. i 28. januara u Rimu, Beogradska filharmonija je nagrađena za izuzetna dostignuća u oblasti komunikacija priznanjem koje je uručeno Jeleni Milašinović, dugogodišnjoj PR menadžerki ove institucije.
Premijera predstave "Oda radosti", po tekstu Fedora Šilija u režiji Gordana Кičića biće održana Ateljeu 212, u subotu 31. januara u 20 časova na sceni "Mira Trailović".
Kompanija Telekom Srbija saopštila je da je u toku snimanje dugometražnog dokumentarnog filma i serijala "Sveti Sava", kao i da su snimanja na Svetoj Gori u manastirima Hilandar, Vatoped, Stari Rusik i drugim mestima važnim za život i delovanje Svetog Save, uspešno završena.
Svetski mjuzikl "Don Žuan", kompozitora Feliksa Greja, sa glumcem Đan Markom Skijaretijem u naslovnoj ulozi, premijerno je izveden u subotu u beogradskom Sava centru.
U novom izdanju emisije GrađaNIN govorićemo o NIN-ovoj nagradi, a gosti će biti Darko Tuševljaković, dobitnik NIN-ove nagrade za roman godine "Karota" i Aleksandar Jerkov, predsednik žirija NIN-ove kritike.
Komentari (0)