Foto: Tanjug/AP/Kin Cheung"Portret čoveka sa naočarima III" — Frensis Bejkon
Proslavljen po svojim visceralnim portretima, Frensis Bejkon proizveo je neke od najmoćnijih slika ljudskog stanja u istoriji umetnosti.
U karijeri koja se protezala skoro čitav 20. vek, pitao je da li je moguće zapečatiti sirove pulsacije mesa bojom. Bekon je rođen u Dablinu 1909. Inspirisan putovanjima u Berlinu i Parizu tokom 1920-ih, započeo je karijeru kao dizajner nameštaja.
Na kraju je, po uzoru na svog heroja Pabla Pikasa, počeo da slika. Njegova najranija velika umetnička dela — uključujući temeljne triptih "Tri studije za figuru u podnožju raspeća" (1944) i "Slikarstvo" (1946) — suočava se sa stanjem čovečanstva u godinama oko kraja Drugog svetskog rata. Ove egzistencijalne slike će na kraju dovesti do njegove značajne serije 'vrištećih papa', zasnovane na Portretu pape Inoćentija X (1650) Dijega Velaskeza.
Godine 2013. "Tri studije Luciana Frojda" (1969) prodate su za 142.404.992 dolara na aukciji, postižući ne samo svetski rekord za umetnika već i za bilo koje umetničko delo ikada prodato na aukciju u to vreme.
Između dva svetska rata, Tamara de Lempicka bila je jedna od najtraženijih portretista u Parizu. Družila se i slikala brojnu elitu svoga doba. Za Lempicku, lično i profesionalno su bili zamršeno isprepleteni. Ona je podjednako volela umetnost i visoko društvo često priređujući raskošne koktel večeri u svom apartman-atelju u Parizu. Lempicka je kupila i uselila se u atelje kasnih 1920-ih. Finansijska stabilnost omogućila joj je to.
Čovek srednjih godina istaknutog izgleda, samopouzdani doktor Bukar uokviren je pozadinom belih geometrijskih oblika sastavljenih od oštrih uglova. Tama iza njih stvara neku vrstu misterioznog kontrasta. U odnosu na donekle spljoštene forme koje čine lik i pozadinu, mikroskop je u potpunosti formalno realizovan. Učvršćuje Bukara za pozadinu; kao da ga drži radi ravnoteže.
Bežeći od Drugog svetskog rata, Tamara de Lempicka svoju slavu sa sobom je donela i u Holivud gde je vrlo brzo postala omiljena umetnica holivudskih zvezda. Iako će njen jedinstven stil već 40-ih godina naglo izgubiti svoju popularnost, Tamara de Lempicka ostaće zapamćena kao jedna od najistaknutijih umetnica Art deco stila koja je svojim jedinstvenim stilom zabeležila jednu epohu i ljude koji su je činili.
Amadeo Modiljani je bio italijanski slikar jevrejskog porekla. Kao i mnogi drugi umetnici tokom ovog perioda, boravio je u Parizu gde je stvorio neke od svojih najpoznatijih skulptura, crteža i slika. Iako je Modiljani bio plodan i stvorio je stotine dela, živeo je oskudno veći deo svog tragično kratkog života.
Umetnik je poznat po svojim portretima, koji prikazuju lica koja karakterišu dugi vratovi i lica, kao i male, zamagljene oči sa potpisom, što postaje njegov prepoznatljiv stil.
Godine 1917. upoznao je devetnaestogodišnju Žan Ebutern sa kojom je počeo da živi zajedno. Postala je jedan od njegovih glavnih modela koji je naslikao više od 25 puta.
Izložbom "Dualnost Milene Pavlović Barili", u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu, predstavljeno je stvaralaštvo naše značajne umetnice i istaknut njen doprinos srpskoj, ali i svetskoj modernoj umetnosti, u međuratnom periodu.
Slika holandskog umetnika Vinsenta van Goga "Ribarski čamci" biće ponuđena na aukciji krajem septembra prvi put u poslednjih 30 godina, a očekuje se da će slika postići cenu do 50 miliona dolara.
Kovačičko naivno slikarstvo, element nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije, upisano je na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa čovečanstva, saopštilo je Ministarstvo kulture.
Modiljani je 1917. prvi put izložio svoja platna aktova u galeriji "Bert Vejl". To je bila njegova jedina samostalna izložba tokom života, i izazvala je veliki skandal nakon čega policija naređuje da se platna skinu sa izložbe. Zbog toga su Modiljani i Žan pobegli u Nicu. Tamo je nastao najveći broj njegovih dela koja kasnije postaju najpoznatija i najskuplja dela.
Engleski kolekcionari su počeli da kupuju njegove radove nakon nekoliko uspešnih izložbi u Engleskoj. Ali Modiljani se razboleo od tuberkuloze i umro početkom sledeće godine. Dan posle njegove smrti, Žan je izvršila samoubistvo ikočivši iz stana svojih roditenja na petom spratu. Pokopani su zajedno na groblju Per Lašez u Parizu.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Kada će Srbi da odluče: socijalizam ili kapitalizam? Ko nam je više prirastao srcu Rusija ili Amerika? Šta nam u politici i u ekonomiji donosi eventualni razvod sa Moskvom? Odgovore tražimo od Milka Štimca, eksperta za berzanske poslove i finansijska tržišta.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-ATENTATI U SRBIJI
U ovoj epizodi emisije „Strogo poverljivo“ obrađuju se ključni atentati koji su obeležili političku i društvenu istoriju Srbije. Kroz arhivske materijale, analitičke prikaze i pregled dostupne dokumentacije, emisija prati kako su se odvijali najznačajniji atentati, u kakvom su se istorijskom i društvenom kontekstu dogodili i kakav su uticaj imali na dalji razvoj države.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je ta institucija završila predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Odron na saobraćajnici u kompleksu kragujevačkog Centra izvrsnosti i dalje je aktivan, a zemljište klizi. Do obrušavanje došlo je u petak, a sutradan je grad izdao saopštenje u kojem piše da je investitoru uručeno rešenje i da je započeta hitna sanacija terena nakon urušavanja.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
Koncert grupe "Indexi i prijatelji" održan je u Sava centru u Beogradu, kao omaž legendarnoj grupi Indexi. Publika je imala priliku da uživa u numerama koje su obeležile diskografiju ove kultne grupe.
Radio-televizija Srbije (RTS) saopštila je da je izabrala 24 kompozicije koje će se takmičiti krajem februara na festivalu ”Pesma za Evroviziju 2026" (PZE).
Film "Povratak Žikine dinastije“, u režiji Milana Konjevića i po scenariju Milene Marković, premijerno je u utorak uveče prikazan u beogradskom Sava centru.
Beogradska filharmonija najavila je da će nastupiti 15. i 16. januara 2026. godine u indijskom gradu Mumbaju povodom obeležavanja 90. rođendana dirigenta Zubina Mehte.
Koncert kanadske rok-metal grupe Three Days Grace (3DG) održan je u Hangaru. Nastup je posetilo oko pet hiljada ljudi, a najvatreniji fanovi su već dva sata pre početka strpljivo čekali u redu ispred hale.
Zadužbinarski koncert "U čast predaka za budućnost potomaka" održan je u Teatru "Surčin" gde su nastupili, između ostalih, članova grčkog Muzičkog društva Karusades, a prihod od ulaznica ide za izgradnju dečjeg i omladinskog kampa na ostrvu Krf.
Iako Dan Republike više nije praznik, pesme bivše Jugoslavije i danas povezuju generacije. Muzički novinar i rok kritičar, Petar Janjatović, za Newsmax Balkans prisetio se detinjstva i 29. novembra.
Komentari (0)