Važna uloga biljaka u oblikovanju mentalnog zdravlja: Lavanda, jasmin i ruzmarin pomažu da se oslobodimo stresa
Postoje biljke koje su blagotvorne za naš organizam, bilo da smo u njihovoj blizini, da ih koristimo kao čaj, u ishrani ili osećamo njihov miris, pomažu nam da se opustimo. Sve je više naučnih dokaza da biljke igraju osnovnu ulogu u oblikovanju našeg mentalnog stanja i smanjenju rizika od mentalnih
Izvor: RTS
20.03.2025. 21:14
Foto: Envato
Oni koji istražuju energiju prostora ističu da biljke na čoveka mogu da deluju kao igle za akupunkturu, koje povećavaju energiju. Ako se prava biljka nađe na određenoj lokaciji, često može da balansira protok pozitivne energije u prostoru.
Svetska banka je procenila da će do 2050. godine sedam od deset ljudi živeti u gradovima i da će pristup biljkama u njihovom prirodnom okruženju postati izazovniji. Sve smo više odvojeni od prirode. Ali uprkos svim opcijama za udobnost i slobodno vreme koje nam tehnologija 21. veka nudi, čini se da ne možemo da ostanemo po strani.
Kada nas preplave ljutnja i bes, vika, afektiranje i iskazivanje nagomilanog stresa, čini se, mogu pomoći u prvim trenucima, ali takvo ponašanje podrazumeva i "nuspojave", koje nisu rešenje, pokazuju istraživanja.
Da li ste se zapitali koliko vremena deca i mladi provode na internetu i društvenim mrežama? Koje su prednosti i mane ovakvog ponašanja i koje posledice može ostaviti na našu decu i mlade?
Većina ljudi ceni biljke kao lepo cveće i drveće, uz saznanje da su neophodne za proces fotosinteze. Malo njih zna da je mentalna i fizička veza sa biljnim svetom dublja nego što bismo očekivali.
One mogu da smanje simptome depresije, anksioznosti i poremećaja raspoloženja, smanjiti nivo hormona stresa kortizola.
Nekoliko studija je pokazalo da hortikulturna terapija može pomoći da se poboljša kvalitet života.
Biljke svojim bojama, mirisima, izgedom, lekovitošću daju različite zdravstvene prednosti jer utiču na raspoloženje, smirenje negativne energije, poboljšavaju svojim mirisima koncentraciju, pa tako olakšavaju i način komunikacije.
Istraživači ističu da su neki ljudi u okruženju prepunom biljaka opušteniji.
Studija rađena na Univerzitetu u Ekseteru otkrila je da ljudi koji se sele u delove grada koji su bogati zelenilom, baštama, parkovima, imaju bolje mentalno zdravlje. Prvi rezultati su kod ispitanika jedne od anketa uočeni posle prve godine života posle preseljenja u zelenije okruženje.
Fondacija za mentalno zdravlje napravila je izveštaj o mentalnom zdravlju i prirodi, istakavši da i vreme u prirodi i to koliko se osećamo povezani sa prirodom mogu biti važni za naše mentalno zdravlje.
Rezultati studije navode da sobne biljke mogu da pomognu u smanjenju stresa i krvnog pritiska.
Lavanda
Poznata po opojnom mirisu koji smiruje um. Koristi se vekovima, a bogata je lepim ljubičastim cvetovima i aromatičnim lišćem. Raste kao grm koji se lako uzgaja, najbolje je saditi lavandu u proleće, uspeva na sunčanom mestu i cveta u kasno proleće i leto.
Foto: Envato
Ovo je biljka koja je uvek na vrhu liste kao prirodno sredstvo protiv anksioznosti. Lavanda je izvor jednog od najpopularnijih eteričnih ulja. Njen miris koristi se za smanjenje anksioznosti, poboljšanje kratkoročne memorije, za dobar i kvalitetan san. Cvetovi se koriste i kao čaj.
Jasmin
Biljka koja ima lepe bele cvetove, drvenasta je, ali može da raste i kao puzavica. Cveta i tokom leta i tokom toplih zima. Zimski jasmin raste kao grm, a njegovi cvetovi su žuti.
Sve vrste ove biljke imaju male cvetove u obliku zvezda sa slatkim i karakterističnim mirisom. Ovaj miris je poznat po tome što pomaže telu da se oslobodi anksioznosti. Kada smo okruženi jasminom, pre svega se osećamo mirnije.
Foto: Envato
Jasmin je najbolje saditi na sunčanom, toplom i zaštićenom mestu.
Matičnjak
Pripada porodici mente. To je žbunasta, višegodišnja biljka sa ovalnim listovima i mirisom limuna, ima zaobljen cvet. Nazivaju ga još i melisom, što je grčka reč za pčelu. Matičnjak je bogat polenom, listovi se koriste za čaj i kao aroma začina u različitim jelima.
Ova biljka ima snažna opuštajuća svojstva i koristi se za borbu protiv stresa, anksioznosti i nesanice.
Ruzmarin
Višegodišnja biljka, poznata u medicini od davnina. Koristi se i u većini mediteranskih kuhinja kao začin. Vekovima se upotrebljava u tradicionalnoj medicini.
Raste kao žbun i voli sunce, ima mirisne igličaste listove. Često se njegov miris povezuje sa mirisima Mediterana.
Foto: Envato
Eterično ulje ruzmarina ima miris drveta. Obično se koristi u aromaterapiji jer smiruje telo i podiže energiju uma. Ulje ruzmarina takođe može pomoći u poboljšanju funkcije pamćenja i ublažavanju anksioznosti.
Istraživanja pokazuju da miris esencijalnog ulja ruzmarina može smanjiti nivoe hormona stresa kortizola u krvi.
Hrizantema
Cvetaju krajem leta. Višegodišnje su biljke i otporne na hladne zimske dane. Cvetovi ove vrste nude čitavu paletu boja i ukras su svakog doma. Donose osećaj radosti i mira u naše bašte i domove, pomažući da se umanje simptomi brige i stresa. Ubraja se u biljke koje prečišćavaju vazduh i pomažu u opuštanju.
Dracena sa crvenim ivicama
Jedna od čestih biljaka u našim domovima je i dracena, koja ima desetak različitih vrsta. Jedna od poznatijih je dracena sa crvenim ivicama. Ova vrsta dracene smanjuje stres i uklanja toksine iz vazduha.
Postoji još mnogo biljaka koje su korisne u našem svakodnevnom životu – bosiljak, nana, kamilica...
Biljke nisu luksuz, deo su našeg sveta. Zato ne treba da nas iznenadi to što se reč "biljka" na mnogim jezicima prevodi kao "oni koji se brinu o nama".
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Veštačka inteligencija još uvek ne može da zameni ljudsku kreativnost i intuiciju, ali, postala je akter u rešavanju gotovo svih problema. Srbija spada u 20% ekonomija koje su spremne za veštačku inteligenciju. Šta to znači za državu, šta za ekonomiju, a šta za običnog čoveka? Kojih 40% zanimanja će AI zameniti, a koje nove struke će se otvoriti ? Gosti Stav dana Aleksandar Nikolić ekspert za veštačku inteligenciju i Ivan Kadić, suosnivač kompanije REPUTEO.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Filip Lazović iz Unije poslodavaca Crne Gore analizira potencijalna rešenja za neradnu nedelju. Darko Janevski, direktor Makedonske informativne agencije govori o novoj zakonskoj regulativi za influensere i kreatore audiovizuelnih sadržaja - regulisanje pravnog okvira ili način da se kontrolišu društvene mreže? Za sutra su najavljeni veliki protesti u Sarajevu koji se nastavljaju nakon tramvajske tragedije u kojoj je život izgubio student iz Brčkog, a četvoro povređeno. U međuvremenu, traje istraga o celokupnom slučaju, a forenzičkom obradom hard diska koji je izuzet iz kabine vozača, utvrđeno je da snimljenog materijala nije bilo od 29. novembra 2025. godine. Analiziramo sa predsednikom Sindikata javnog gradskog prevoza Amirom Muminovićem.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Da li je reka Lim postala simbol našeg nemara i zašto zatvaramo oči na zagađenje reka? Postoji li sistemsko rešenje ili samo povremene akcije čišćenja? Jesu li lokalne zajednice prepuštene same sebi u borbi za čiste reke? Zašto za našu budućnost važno da shvatimo da reke ne poznaju državne granice i naše rasprave ČIJE JE SMEĆE? Za emisiju „Tražim reč“ govore Siniša Laković iz ekološkog udruženja “Jastreb” iz Priboja, Predsednik organizacije „Inženjeri zaštite životne sredine“ Igor Jezdimirović i Almer Mekić iz NVO “Euromost” iz Bijelog Polja.
Policija u Kraljevu, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u tom gradu uhapsila je M. D. (75) iz Despotovca osumnjičenog da je kao zakonski zastupnik PD "Sloga" DOO Novi Sad zloupotrebom položaja ostvario korist u iznosu od 2.249.500 dinara.
Nestanak dvojice muškaraca u blizini akumulacionog jezera Barje kod Leskovca prijavljen je u četvrtak posle podne, te je za njima jutros nastavljena potraga, potvrđeno za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave Leskovac.
Policija će u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, podneti krivične prijave protiv T. M. (47), L. M. (22) i N. J. (28) iz Zaječara, zbog sumnje da su ucenjivali 28-godišnjakinju da će objaviti njene i fotografije njenog bivšeg dečka.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Odeljenja kriminalističke policije u Novom Sadu, zaplenili su 50 kilograma marihuane i uhapsili D. R. (53) iz Čačka, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Izuzetno redak dijamant, težak 228,62 karata, iskopan je u rudarsko-prerađivačkom kombinatu "Vladimir Grib" u Arhangelskoj oblasti na severozapadu Rusije, objavila je kompanija AGD Dajmonds.
Američka administracija za aeronautiku i svemir (NASA) saopštila je da će, nakon odlaganja, lansirati istorijsku misiju Artemis II na Mesec najverovatnije 6. marta.
Nezavisni istraživač Valentina Salerno identifikovala je 20 dela koja su ranije bila ili malo poznata ili im je autentičnost bila upitna, i potvrdila je da ona pripadaju umetniku Mikelanđelu Buonarotiju.
Iako se mleko godinama smatralo glavnim izvorom kalcijuma, stručnjaci ukazuju da zdravlje kostiju zavisi od uravnotežene ishrane koja uključuje i druge namirnice bogate kalcijumom, vitaminom D i mineralima neophodnim za njihovu pravilnu apsorpciju.
Prvi oblik tenisa, poznat kao jeu de paume ili "igra dlanom", igrao se rukom, često u rukavici, a ne reketom. Ova verzija razvila se u "pravi tenis", koji se igrao unutar zatvorenih dvorana sa zidovima, visokim prozorima i galerijama za gledaoce, specijalnim drvenim reketima i tvrdim lopticama.
Pismo koje je kao dete napisala kraljica Elizabeta II biće ponuđeno na aukciji u Penšerstu, na jugoistoku Engleske, a očekuje se da će dostići cenu do 4.000 funti (4.680 evra).
Komentari (0)