Važna uloga biljaka u oblikovanju mentalnog zdravlja: Lavanda, jasmin i ruzmarin pomažu da se oslobodimo stresa
Postoje biljke koje su blagotvorne za naš organizam, bilo da smo u njihovoj blizini, da ih koristimo kao čaj, u ishrani ili osećamo njihov miris, pomažu nam da se opustimo. Sve je više naučnih dokaza da biljke igraju osnovnu ulogu u oblikovanju našeg mentalnog stanja i smanjenju rizika od mentalnih
Izvor: RTS
20.03.2025. 21:14
Foto: Envato
Oni koji istražuju energiju prostora ističu da biljke na čoveka mogu da deluju kao igle za akupunkturu, koje povećavaju energiju. Ako se prava biljka nađe na određenoj lokaciji, često može da balansira protok pozitivne energije u prostoru.
Svetska banka je procenila da će do 2050. godine sedam od deset ljudi živeti u gradovima i da će pristup biljkama u njihovom prirodnom okruženju postati izazovniji. Sve smo više odvojeni od prirode. Ali uprkos svim opcijama za udobnost i slobodno vreme koje nam tehnologija 21. veka nudi, čini se da ne možemo da ostanemo po strani.
Kada nas preplave ljutnja i bes, vika, afektiranje i iskazivanje nagomilanog stresa, čini se, mogu pomoći u prvim trenucima, ali takvo ponašanje podrazumeva i "nuspojave", koje nisu rešenje, pokazuju istraživanja.
Da li ste se zapitali koliko vremena deca i mladi provode na internetu i društvenim mrežama? Koje su prednosti i mane ovakvog ponašanja i koje posledice može ostaviti na našu decu i mlade?
Većina ljudi ceni biljke kao lepo cveće i drveće, uz saznanje da su neophodne za proces fotosinteze. Malo njih zna da je mentalna i fizička veza sa biljnim svetom dublja nego što bismo očekivali.
One mogu da smanje simptome depresije, anksioznosti i poremećaja raspoloženja, smanjiti nivo hormona stresa kortizola.
Nekoliko studija je pokazalo da hortikulturna terapija može pomoći da se poboljša kvalitet života.
Biljke svojim bojama, mirisima, izgedom, lekovitošću daju različite zdravstvene prednosti jer utiču na raspoloženje, smirenje negativne energije, poboljšavaju svojim mirisima koncentraciju, pa tako olakšavaju i način komunikacije.
Istraživači ističu da su neki ljudi u okruženju prepunom biljaka opušteniji.
Studija rađena na Univerzitetu u Ekseteru otkrila je da ljudi koji se sele u delove grada koji su bogati zelenilom, baštama, parkovima, imaju bolje mentalno zdravlje. Prvi rezultati su kod ispitanika jedne od anketa uočeni posle prve godine života posle preseljenja u zelenije okruženje.
Fondacija za mentalno zdravlje napravila je izveštaj o mentalnom zdravlju i prirodi, istakavši da i vreme u prirodi i to koliko se osećamo povezani sa prirodom mogu biti važni za naše mentalno zdravlje.
Rezultati studije navode da sobne biljke mogu da pomognu u smanjenju stresa i krvnog pritiska.
Lavanda
Poznata po opojnom mirisu koji smiruje um. Koristi se vekovima, a bogata je lepim ljubičastim cvetovima i aromatičnim lišćem. Raste kao grm koji se lako uzgaja, najbolje je saditi lavandu u proleće, uspeva na sunčanom mestu i cveta u kasno proleće i leto.
Foto: Envato
Ovo je biljka koja je uvek na vrhu liste kao prirodno sredstvo protiv anksioznosti. Lavanda je izvor jednog od najpopularnijih eteričnih ulja. Njen miris koristi se za smanjenje anksioznosti, poboljšanje kratkoročne memorije, za dobar i kvalitetan san. Cvetovi se koriste i kao čaj.
Jasmin
Biljka koja ima lepe bele cvetove, drvenasta je, ali može da raste i kao puzavica. Cveta i tokom leta i tokom toplih zima. Zimski jasmin raste kao grm, a njegovi cvetovi su žuti.
Sve vrste ove biljke imaju male cvetove u obliku zvezda sa slatkim i karakterističnim mirisom. Ovaj miris je poznat po tome što pomaže telu da se oslobodi anksioznosti. Kada smo okruženi jasminom, pre svega se osećamo mirnije.
Foto: Envato
Jasmin je najbolje saditi na sunčanom, toplom i zaštićenom mestu.
Matičnjak
Pripada porodici mente. To je žbunasta, višegodišnja biljka sa ovalnim listovima i mirisom limuna, ima zaobljen cvet. Nazivaju ga još i melisom, što je grčka reč za pčelu. Matičnjak je bogat polenom, listovi se koriste za čaj i kao aroma začina u različitim jelima.
Ova biljka ima snažna opuštajuća svojstva i koristi se za borbu protiv stresa, anksioznosti i nesanice.
Ruzmarin
Višegodišnja biljka, poznata u medicini od davnina. Koristi se i u većini mediteranskih kuhinja kao začin. Vekovima se upotrebljava u tradicionalnoj medicini.
Raste kao žbun i voli sunce, ima mirisne igličaste listove. Često se njegov miris povezuje sa mirisima Mediterana.
Foto: Envato
Eterično ulje ruzmarina ima miris drveta. Obično se koristi u aromaterapiji jer smiruje telo i podiže energiju uma. Ulje ruzmarina takođe može pomoći u poboljšanju funkcije pamćenja i ublažavanju anksioznosti.
Istraživanja pokazuju da miris esencijalnog ulja ruzmarina može smanjiti nivoe hormona stresa kortizola u krvi.
Hrizantema
Cvetaju krajem leta. Višegodišnje su biljke i otporne na hladne zimske dane. Cvetovi ove vrste nude čitavu paletu boja i ukras su svakog doma. Donose osećaj radosti i mira u naše bašte i domove, pomažući da se umanje simptomi brige i stresa. Ubraja se u biljke koje prečišćavaju vazduh i pomažu u opuštanju.
Dracena sa crvenim ivicama
Jedna od čestih biljaka u našim domovima je i dracena, koja ima desetak različitih vrsta. Jedna od poznatijih je dracena sa crvenim ivicama. Ova vrsta dracene smanjuje stres i uklanja toksine iz vazduha.
Postoji još mnogo biljaka koje su korisne u našem svakodnevnom životu – bosiljak, nana, kamilica...
Biljke nisu luksuz, deo su našeg sveta. Zato ne treba da nas iznenadi to što se reč "biljka" na mnogim jezicima prevodi kao "oni koji se brinu o nama".
Generacije Jugoslovena rasle su uz čuvene muzičke hitove koji su dolazili sa Zapada. Jednini način da saznaju šta je moderno u svetu mogli su slušanjem radija ili odlascima u diskoteke. Istorija uživanja u pop i rok muzici bila je istorija jugoslovenskih disk džokeja koji su birali i puštali muziku. U novoj epizoda « Dekada » o puštanju muzike, za sve one koji su želeli da budu u trendu, govore najpoznatiji disk džokeji koji su obeležili noćni život poslednjih pola veka u Beogradu i Srbiji.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
Od malih nogu, mnogi maštaju o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili da budu nevidljivi, ali često nas u dečjem uzrastu privlači sporazumevanje sa životinjama. Ovaj vid interakcije mogao bi da bude korak bliže stvarnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu i u Srbiji nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Drvo mančinela (Hippomane mancinella) smatra se najotrovnijim na svetu - u kori, listovima i plodovima sadrži toksine koji su opasni za ljude i životinje.
Ako vaša mašina za sudove počne neprijatno da miriše, to najčešće znači da se unutar nje nakupljaju ostaci hrane, masnoća ili da voda loše otiče pa ostaje vlažna i pogoduje razvoju bakterija.
Beli luk, alkohol, meso, pa čak i post utiču na naš miris tela - i mogu da promene koliko će naš miris biti privlačan drugima. Svako od nas ima jedinstven mirisni profil, poput otiska prsta.
Komentari (0)