Važna uloga biljaka u oblikovanju mentalnog zdravlja: Lavanda, jasmin i ruzmarin pomažu da se oslobodimo stresa
Postoje biljke koje su blagotvorne za naš organizam, bilo da smo u njihovoj blizini, da ih koristimo kao čaj, u ishrani ili osećamo njihov miris, pomažu nam da se opustimo. Sve je više naučnih dokaza da biljke igraju osnovnu ulogu u oblikovanju našeg mentalnog stanja i smanjenju rizika od mentalnih
Oni koji istražuju energiju prostora ističu da biljke na čoveka mogu da deluju kao igle za akupunkturu, koje povećavaju energiju. Ako se prava biljka nađe na određenoj lokaciji, često može da balansira protok pozitivne energije u prostoru.
Svetska banka je procenila da će do 2050. godine sedam od deset ljudi živeti u gradovima i da će pristup biljkama u njihovom prirodnom okruženju postati izazovniji. Sve smo više odvojeni od prirode. Ali uprkos svim opcijama za udobnost i slobodno vreme koje nam tehnologija 21. veka nudi, čini se da ne možemo da ostanemo po strani.
Kada nas preplave ljutnja i bes, vika, afektiranje i iskazivanje nagomilanog stresa, čini se, mogu pomoći u prvim trenucima, ali takvo ponašanje podrazumeva i "nuspojave", koje nisu rešenje, pokazuju istraživanja.
Da li ste se zapitali koliko vremena deca i mladi provode na internetu i društvenim mrežama? Koje su prednosti i mane ovakvog ponašanja i koje posledice može ostaviti na našu decu i mlade?
Većina ljudi ceni biljke kao lepo cveće i drveće, uz saznanje da su neophodne za proces fotosinteze. Malo njih zna da je mentalna i fizička veza sa biljnim svetom dublja nego što bismo očekivali.
One mogu da smanje simptome depresije, anksioznosti i poremećaja raspoloženja, smanjiti nivo hormona stresa kortizola.
Nekoliko studija je pokazalo da hortikulturna terapija može pomoći da se poboljša kvalitet života.
Biljke svojim bojama, mirisima, izgedom, lekovitošću daju različite zdravstvene prednosti jer utiču na raspoloženje, smirenje negativne energije, poboljšavaju svojim mirisima koncentraciju, pa tako olakšavaju i način komunikacije.
Istraživači ističu da su neki ljudi u okruženju prepunom biljaka opušteniji.
Studija rađena na Univerzitetu u Ekseteru otkrila je da ljudi koji se sele u delove grada koji su bogati zelenilom, baštama, parkovima, imaju bolje mentalno zdravlje. Prvi rezultati su kod ispitanika jedne od anketa uočeni posle prve godine života posle preseljenja u zelenije okruženje.
Fondacija za mentalno zdravlje napravila je izveštaj o mentalnom zdravlju i prirodi, istakavši da i vreme u prirodi i to koliko se osećamo povezani sa prirodom mogu biti važni za naše mentalno zdravlje.
Rezultati studije navode da sobne biljke mogu da pomognu u smanjenju stresa i krvnog pritiska.
Lavanda
Poznata po opojnom mirisu koji smiruje um. Koristi se vekovima, a bogata je lepim ljubičastim cvetovima i aromatičnim lišćem. Raste kao grm koji se lako uzgaja, najbolje je saditi lavandu u proleće, uspeva na sunčanom mestu i cveta u kasno proleće i leto.
Foto: Envato
Ovo je biljka koja je uvek na vrhu liste kao prirodno sredstvo protiv anksioznosti. Lavanda je izvor jednog od najpopularnijih eteričnih ulja. Njen miris koristi se za smanjenje anksioznosti, poboljšanje kratkoročne memorije, za dobar i kvalitetan san. Cvetovi se koriste i kao čaj.
Jasmin
Biljka koja ima lepe bele cvetove, drvenasta je, ali može da raste i kao puzavica. Cveta i tokom leta i tokom toplih zima. Zimski jasmin raste kao grm, a njegovi cvetovi su žuti.
Sve vrste ove biljke imaju male cvetove u obliku zvezda sa slatkim i karakterističnim mirisom. Ovaj miris je poznat po tome što pomaže telu da se oslobodi anksioznosti. Kada smo okruženi jasminom, pre svega se osećamo mirnije.
Foto: Envato
Jasmin je najbolje saditi na sunčanom, toplom i zaštićenom mestu.
Matičnjak
Pripada porodici mente. To je žbunasta, višegodišnja biljka sa ovalnim listovima i mirisom limuna, ima zaobljen cvet. Nazivaju ga još i melisom, što je grčka reč za pčelu. Matičnjak je bogat polenom, listovi se koriste za čaj i kao aroma začina u različitim jelima.
Ova biljka ima snažna opuštajuća svojstva i koristi se za borbu protiv stresa, anksioznosti i nesanice.
Ruzmarin
Višegodišnja biljka, poznata u medicini od davnina. Koristi se i u većini mediteranskih kuhinja kao začin. Vekovima se upotrebljava u tradicionalnoj medicini.
Raste kao žbun i voli sunce, ima mirisne igličaste listove. Često se njegov miris povezuje sa mirisima Mediterana.
Foto: Envato
Eterično ulje ruzmarina ima miris drveta. Obično se koristi u aromaterapiji jer smiruje telo i podiže energiju uma. Ulje ruzmarina takođe može pomoći u poboljšanju funkcije pamćenja i ublažavanju anksioznosti.
Istraživanja pokazuju da miris esencijalnog ulja ruzmarina može smanjiti nivoe hormona stresa kortizola u krvi.
Hrizantema
Cvetaju krajem leta. Višegodišnje su biljke i otporne na hladne zimske dane. Cvetovi ove vrste nude čitavu paletu boja i ukras su svakog doma. Donose osećaj radosti i mira u naše bašte i domove, pomažući da se umanje simptomi brige i stresa. Ubraja se u biljke koje prečišćavaju vazduh i pomažu u opuštanju.
Dracena sa crvenim ivicama
Jedna od čestih biljaka u našim domovima je i dracena, koja ima desetak različitih vrsta. Jedna od poznatijih je dracena sa crvenim ivicama. Ova vrsta dracene smanjuje stres i uklanja toksine iz vazduha.
Postoji još mnogo biljaka koje su korisne u našem svakodnevnom životu – bosiljak, nana, kamilica...
Biljke nisu luksuz, deo su našeg sveta. Zato ne treba da nas iznenadi to što se reč "biljka" na mnogim jezicima prevodi kao "oni koji se brinu o nama".
Strogo poverljivo nudi dubinski prikaz jedne od najintrigantnijih faza regionalne istorije, pružajući uvid u prošlost koja i dalje ima snažan uticaj na savremeno društvo.
dokumentarni
12:00
PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
I dalje vlada nedoumica šta se dogodilo na protestu u Beogradu 15. marta tokom odavanja počasti žrtvama tragedije u Novom Sadu. Kris Metmen, data analitičar i nekadašnji šef tehničkog odeljenja pri NASA, smatra da video snimci, ipak, ne ukazuju da je korišćen "zvučni top".
Srbija je u dosta dubokoj i zabrinjavajućoj krizi, koja je više društvena nego politička. Međutim, kada je reč o politici, tu postoji stabilnost, izjavio je za Newmax Balkans Vladimir Pejić, politički analitičar i direktor agencije za istraživanje javnog mnjenja "Faktor plus".
Studenti Poljoprivrednog fakulteta i grupa građana blokirali su oko 02.30 sati izlaz garaže Novi Beograd i centralu GSP, zbog čega nije izašlo da saobraća 130 tramvaja i 150 autobusa.
Parlamentarna opozicija smatra da je odgovorno i nužno da se hitno krene u proces formiranja vlade narodnog poverenja kao vremenski oročenog izvršnog organa, rekao je predsednik Narodnog pokreta Srbije (NPS) i narodni poslanik Miroslav Aleksić na konferenciji za medije u Skupštini Srbije.
Profesor Fakulteta političkih nauka Milan Petričković i politikolog Vladimir Pavićević govorili su za Newsmax Balkans o mogućnostima za izlazak iz aktuelne društvene i političke krize u kojoj se Srbija nalazi već četiri meseca.
Ljudi danas govore više od 7.000 jezika. Lingvisti u novim istraživanjima tvrde da svi jezici sveta potiču od jednog prajezika, a onda se naša vrsta podelila na različite populacije, pre 135.000 godina.
Mačak iz Istanbula, koji je tajno brodom doplovio u ruski Novorosijsk iz Turske, bez dokumenata i dozvole životinja ne može da napusti luku, niti da se vrati nazad u svoju zemlju.
Finska je osmu godinu zaredom proglašena za najsrećniju zemlju na svetu, dok je Srbija na listi najradosnijih država zauzela 31. mesto, objavio je Univerzitet u Oksfordu.
Boravak u svemiru i pogled na planetu Zemlju je iskustvo o kojem mnogi maštaju, ali on takođe ostavlja posledice po ljudsko telo, upozoravaju naučnici.
Na Beogradskom sajmu od 20. do 26. marta održaće se 56. Međunarodni salon automobila i 17. Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme Motopešn (Motopassion), na kojima će se predstaviti više od 300 izlagača.
Već nekoliko hiljada godina domaće životinje žive sa ljudima ili u njihovoj neposrednoj blizini. Neke vrste napustile su predatorski način života, a po statistikama, milioni mačaka žive u porodicama kao kućni ljubimci.
Komentari (0)