Američki naučnici napravili najmanji pejsmejker na svetu: Manji od zrna pirinča, bežičan i rastvara se u telu pacijenta
Američki naučnici osmislili su i napravili najmanji pejsmejker na svetu, privremeni regulator otkucaja srca manji od zrna pirinča koji se može ubrizgati i kontrolisati svetlošću. Kada više nije potreban, ovaj uređaj se rastvara u telu pacijenta.
Izvor: Science alert, Nature
04.04.2025. 23:22
Foto: Envato
Uprkos tome što će biti potrebne možda i godine dodatnog obrađivanja pre nego što bude mogao da se testira na ljudima, mali bežični pejsmejker, koji je konstruisala grupa američkih stručnjaka, ocenjen je kao "transformativni proboj" koji bi mogao da podstakne napredak i u drugim oblastima medicine, piše Science alert.
Milioni ljudi širom sveta imaju pejsmejkere, koji stimulišu srce električnim impulsima kako bi se obezbedio normalan srčani ritam.
Lekovi za mršavljenje kao što su Ozempik i Vigovi, koji su postali popularni poslednjih godina zbog svoje efikasnosti u kontroli dijabetesa i gubitku težine, izazivaju gubitak kose, pokazuju rezultati nove kanadske studije.
Konzumacija hrane iz plastičnih posuda i kutija koje se koriste za pakovanje hrane može da poveća šanse za srčana oboljenja, jer promene u biomu creva izazivaju upalu koja oštećuje cirkulatorni sistem, navodi se u studiji kineskih istraživača.
Broj obolelih i preminulih od kardiovaskularnih bolesti u svetu je izuzetno zabrinjavajući, a samo u Srbiji više od 50 ljudi na dnevnom nivou doživi infarkt ili šlog, a oko 14 njih umre, rečeno je na edukativnim tribinama održanim u Paraćinu i Kruševcu u okviru "Karavana zdravlja".
Pejsmejkeri koji se danas koriste su veličine manje kutije za šibice.
Tim istraživača iz SAD koji stoji iza novog uređaja navodi da je motiv kojim su vođeni bio da pomognu deci rođenoj sa urođenim srčanim manama kojima je potreban privremeni pejsmejker u nedelji nakon operacije.
Pejsmejker bi takođe mogao pomoći odraslima da povrate normalan rad srca dok se oporavljaju od operacije srca.
Njegov dizajn štiti pacijente od rizičnih operacija
Trenutno, privremeni pejsmejkeri zahtevaju operaciju tokom koje se elektrode pričvršćuju na srčane mišiće, a žice se povezuju sa uređajem za napajanje smeštenom na grudni koš pacijenta.
Kada pejsmejker više nije potreban, lekari ili medicinske sestre izvlače žice, što ponekad može da dovede do oštećenja tkiva.
Foto: Envato
Nil Armstrong, prvi čovek koji je hodao po Mesecu, umro je od unutrašnjeg krvarenja nakon što mu je uklonjen privremeni pejsmejker 2012. godine.
Međutim, novorazvijeni pejsmejker je bežični.
I budući da je širok tek jedan milimetar, a dug 3,5, može da stane u vrh šprica.
Takođe, dizajniran je tako da se rastvara u telu kada više nije potreban, što pacijente štiti od novih invazivnih intervencija, odnosno operacija.
Značajan iskorak u oblasti bioelektronske medicine
Pejsmejker je uparen sa delom koji izgleda kao malo deblji mekani flaster i zalepljen je na grudima, navodi se u tekstu koji opisuje studiju i uređaju, objavljenom u časopisu Nature.
Kada "flaster" otkrije nepravilne otkucaje srca, automatski zatreperi svetlo koje šalje uputstvo pejsmejkeru koji otkucaj srca treba da stimuliše.
Pejsmejker pokreće ono što se naziva galvanska ćelija, koja koristi telesne tečnosti za pretvaranje hemijske energije u električne impulse koji potom stimulišu srce.
Foto: Envato
Profesor Bodži Tjan, čija je laboratorija na Univerzitetu u Čikagu takođe razvila pejsmejkere koji se aktiviraju svetlom, koji nije bio uključen u razvoj pejsmejkera veličine zrna pirinča, nazvao je uređaj značajnim skokom unapred na polju medicinske tehnologije.
"To je promena paradigme u privremenom asistiranju vraćanju srčanog ritma i bioelektronskoj medicini, koja otvara mogućnosti daleko izvan kardiologije, uključujući regeneraciju nerava, zarastanje rana i integrisane pametne implante", naveo je proesor.
Testiranje na ljudima moguće za dve do tri godine
Do sada je pejsmejker efikasno radio prilikom testiranja sprovedenih na miševima, pacovima, svinjama, psima i ljudskom srčanom tkivu u laboratoriji, navodi se u studiji.
Jedan od vođa stručnog tima Džon Rodžers sa Univerziteta Nortvestern u Sjedinjenim Američkim Državama ocenio je da bi pejsmejker mogao da se testira na ljudima za dve do tri godine.
Njegova laboratorija je osnovala startap da bi ostvarila ovaj cilj.
"U budućnosti, na osnovu tehnologije koja je korišćena za ovaj maleni pejsmejker mogla bi da se razvije jedinstvena i moćna strategija za rešavanje društvenih problema koji pogađaju ljudsko zdravlje", veruje Rodžers.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U devetoj emisiji serijala Put znanja predstavljamo tim mladih entuzijasta okrenutih prirodi koji su se udružili da očuvaju i prikažu prirodne lepote Srbije kroz prvi srpski vodič za penjanje. Njihov projekat ne samo da približava sportsko penjanje široj publici, već i promoviše Srbiju kao destinaciju za avanturizam i prirodni turizam, privlačeći sve više domaćih i stranih zaljubljenika u prirodu i penjanje.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Diskriminacija starijih žena, šta je veći problem siromaštvo ili društvena nevidljivost? Kako da žene ostanu aktivne u društvu, a ne da budu gurnute na marginu posle penzionisanja? Nevidljiv rad, zanemarivanje, zdravstvena diskriminacija, ekonomska zavisnost, sa čime se još susreću starije žene? Za emisiju “Tražim reč” govore ministarka bez portfelja Tatjana Macura, predsednica Gerontološkog društva Srbije Nataša Todorović, doktorka u penziji i književnica Dušanka Stevović Gojgić predstavnici NVO Ivica Durmaširević i Biljana Vasojević.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
Pariz je domaćin 9. episode najvećeg TV projekta na našim prostorima pod nazivom "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem". Trokadero, Luvr, Konkord i za kraj epizode veločanstven vateomet !
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Opštinska izborna komisija u Aranđelovcu odbila je zahtev Nemanje Sarića za povlačenje izborne liste "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" koja je podneta 5. marta u 22.34, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Osmi dan rata na Bliskom istoku. Snažne eksplozije čule su se tokom noći u Teheranu. Vašington tvrdi da je izveo najveći talas napada na Islamsku Republiku do sada. Revolucionarna garda pokrenula je kontranapad i raspoređuje raketne sisteme nove generacije.
Mač koji potiče iz vremena krstaških ratova proveo je vekove zatrpan peskom i obrastao školjkama i drugim morskim organizmima na mediteranskoj obali Izraela, sve dok jedan student nije primetio njegov balčak kako viri iz morskog dna.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Komentari (0)