Američki naučnici napravili najmanji pejsmejker na svetu: Manji od zrna pirinča, bežičan i rastvara se u telu pacijenta
Američki naučnici osmislili su i napravili najmanji pejsmejker na svetu, privremeni regulator otkucaja srca manji od zrna pirinča koji se može ubrizgati i kontrolisati svetlošću. Kada više nije potreban, ovaj uređaj se rastvara u telu pacijenta.
Izvor: Science alert, Nature
04.04.2025. 23:22
Foto: Envato
Uprkos tome što će biti potrebne možda i godine dodatnog obrađivanja pre nego što bude mogao da se testira na ljudima, mali bežični pejsmejker, koji je konstruisala grupa američkih stručnjaka, ocenjen je kao "transformativni proboj" koji bi mogao da podstakne napredak i u drugim oblastima medicine, piše Science alert.
Milioni ljudi širom sveta imaju pejsmejkere, koji stimulišu srce električnim impulsima kako bi se obezbedio normalan srčani ritam.
Lekovi za mršavljenje kao što su Ozempik i Vigovi, koji su postali popularni poslednjih godina zbog svoje efikasnosti u kontroli dijabetesa i gubitku težine, izazivaju gubitak kose, pokazuju rezultati nove kanadske studije.
Konzumacija hrane iz plastičnih posuda i kutija koje se koriste za pakovanje hrane može da poveća šanse za srčana oboljenja, jer promene u biomu creva izazivaju upalu koja oštećuje cirkulatorni sistem, navodi se u studiji kineskih istraživača.
Broj obolelih i preminulih od kardiovaskularnih bolesti u svetu je izuzetno zabrinjavajući, a samo u Srbiji više od 50 ljudi na dnevnom nivou doživi infarkt ili šlog, a oko 14 njih umre, rečeno je na edukativnim tribinama održanim u Paraćinu i Kruševcu u okviru "Karavana zdravlja".
Pejsmejkeri koji se danas koriste su veličine manje kutije za šibice.
Tim istraživača iz SAD koji stoji iza novog uređaja navodi da je motiv kojim su vođeni bio da pomognu deci rođenoj sa urođenim srčanim manama kojima je potreban privremeni pejsmejker u nedelji nakon operacije.
Pejsmejker bi takođe mogao pomoći odraslima da povrate normalan rad srca dok se oporavljaju od operacije srca.
Njegov dizajn štiti pacijente od rizičnih operacija
Trenutno, privremeni pejsmejkeri zahtevaju operaciju tokom koje se elektrode pričvršćuju na srčane mišiće, a žice se povezuju sa uređajem za napajanje smeštenom na grudni koš pacijenta.
Kada pejsmejker više nije potreban, lekari ili medicinske sestre izvlače žice, što ponekad može da dovede do oštećenja tkiva.
Foto: Envato
Nil Armstrong, prvi čovek koji je hodao po Mesecu, umro je od unutrašnjeg krvarenja nakon što mu je uklonjen privremeni pejsmejker 2012. godine.
Međutim, novorazvijeni pejsmejker je bežični.
I budući da je širok tek jedan milimetar, a dug 3,5, može da stane u vrh šprica.
Takođe, dizajniran je tako da se rastvara u telu kada više nije potreban, što pacijente štiti od novih invazivnih intervencija, odnosno operacija.
Značajan iskorak u oblasti bioelektronske medicine
Pejsmejker je uparen sa delom koji izgleda kao malo deblji mekani flaster i zalepljen je na grudima, navodi se u tekstu koji opisuje studiju i uređaju, objavljenom u časopisu Nature.
Kada "flaster" otkrije nepravilne otkucaje srca, automatski zatreperi svetlo koje šalje uputstvo pejsmejkeru koji otkucaj srca treba da stimuliše.
Pejsmejker pokreće ono što se naziva galvanska ćelija, koja koristi telesne tečnosti za pretvaranje hemijske energije u električne impulse koji potom stimulišu srce.
Foto: Envato
Profesor Bodži Tjan, čija je laboratorija na Univerzitetu u Čikagu takođe razvila pejsmejkere koji se aktiviraju svetlom, koji nije bio uključen u razvoj pejsmejkera veličine zrna pirinča, nazvao je uređaj značajnim skokom unapred na polju medicinske tehnologije.
"To je promena paradigme u privremenom asistiranju vraćanju srčanog ritma i bioelektronskoj medicini, koja otvara mogućnosti daleko izvan kardiologije, uključujući regeneraciju nerava, zarastanje rana i integrisane pametne implante", naveo je proesor.
Testiranje na ljudima moguće za dve do tri godine
Do sada je pejsmejker efikasno radio prilikom testiranja sprovedenih na miševima, pacovima, svinjama, psima i ljudskom srčanom tkivu u laboratoriji, navodi se u studiji.
Jedan od vođa stručnog tima Džon Rodžers sa Univerziteta Nortvestern u Sjedinjenim Američkim Državama ocenio je da bi pejsmejker mogao da se testira na ljudima za dve do tri godine.
Njegova laboratorija je osnovala startap da bi ostvarila ovaj cilj.
"U budućnosti, na osnovu tehnologije koja je korišćena za ovaj maleni pejsmejker mogla bi da se razvije jedinstvena i moćna strategija za rešavanje društvenih problema koji pogađaju ljudsko zdravlje", veruje Rodžers.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 4
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-MUZIČKA ŽELJA
Generacije Jugoslovena rasle su uz čuvene muzičke hitove koji su dolazili sa Zapada. Jednini način da saznaju šta je moderno u svetu mogli su slušanjem radija ili odlascima u diskoteke. Istorija uživanja u pop i rok muzici bila je istorija jugoslovenskih disk džokeja koji su birali i puštali muziku. U novoj epizoda « Dekada » o puštanju muzike, za sve one koji su želeli da budu u trendu, govore najpoznatiji disk džokeji koji su obeležili noćni život poslednjih pola veka u Beogradu i Srbiji.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Od odlaska Kristofera Hila sa mesta ambasadora SAD u Beogradu prošlo je tačno deset meseci, nakon što je 10. januara prestao njegov mandat. Funkciju ambasadora trenutno obavlja otpravnik poslova, što otvara pitanje dokle će u tom statusu najveća zapadna sila biti diplomatski predstavljena u Srbiji.
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu i u Srbiji nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Drvo mančinela (Hippomane mancinella) smatra se najotrovnijim na svetu - u kori, listovima i plodovima sadrži toksine koji su opasni za ljude i životinje.
Ako vaša mašina za sudove počne neprijatno da miriše, to najčešće znači da se unutar nje nakupljaju ostaci hrane, masnoća ili da voda loše otiče pa ostaje vlažna i pogoduje razvoju bakterija.
Beli luk, alkohol, meso, pa čak i post utiču na naš miris tela - i mogu da promene koliko će naš miris biti privlačan drugima. Svako od nas ima jedinstven mirisni profil, poput otiska prsta.
Iako se poslednje dve godine tehnološka industrija u celom svetu posvetila razvoju modela veštačke inteligencije i njihovoj primeni u što više oblasti i kroz različite industrije, investitori i ekonomisti upozoravaju da ovakva ulaganja mogu lako biti ne samo bez profita, već i propasti.
Komentari (0)