Veliki delovi svetskih okeana postali tamniji, raste zabrinutost za morske vrste
Veliki delovi svetskih okeana postali su tamniji u poslednje dve decenije, navode istraživači koji strahuju da će ovaj trend imati ozbiljan uticaj na morski život širom sveta, piše Gardijan.
Satelitski podaci i numeričko modelovanje pokazali su da je više od petine svetskih okeana potamnelo između 2003. i 2022. godine, čime se smanjio pojas vode u kojem može da opstane život koji zavisi od sunčeve i mesečeve svetlosti.
Taj efekat je uočen na 75 miliona kvadratnih kilometara okeana, što odgovara ukupnoj kopnenoj površini Evrope, Afrike, Kine i Severne Amerike zajedno i narušava gornji sloj vode u kojem živi 90 odsto morskih vrsta.
Tomas Dejvis, stručnjak za očuvanje morskog ekosistema sa Univerziteta u Plimutu, rekao je da su otkrića "ozbiljan razlog za zabrinutost", sa potencijalno teškim posledicama po morske ekosisteme, globalni ribolov i ključni ciklus ugljenika i hranljivih materija u okeanima.
Skrivene ispod voda koje okružuju japansko ostrvo Jonaguni, nalaze se visoke ruševine grada starog više od 10.000 godina koji je izgradila izgubljena civilizacija. To je bar ono što mnogi stručnjaci misle.
Španski arheolozi, koji su radili na iskopinama nekadašnje riblje pijace u Barseloni, otkrili su ostatke velikog srednjovekovnog čamca, koji je tu potonuo pre 500 ili 600 godina, kada je taj deo Barselone još uvek bio pod morem.
Većina morskog života uspeva u fotičkim zonama svetskih okeana, površinskim slojevima kroz koje prolazi dovoljno svetlosti da bi organizmi mogli da je iskoriste.
Iako sunčeva svetlost može da dopre i do jednog kilometra ispod površine, u praksi je malo svetlosti ispod 200 metara.
U ovom gornjem sloju vode nalaze se mikroskopski organizmi slični biljkama, poznati kao fitoplankton, koji vrše fotosintezu.
Ovi organizmi predstavljaju osnovu gotovo svih morskih lanaca ishrane i proizvode skoro polovinu kiseonika na planeti.
Mnoge ribe, morski sisari i druge životinje love, hrane se i razmnožavaju u toplijim vodama fotičkih zona, gde ima najviše hrane.
Uprkos opštem tamnjenju, oko 10 odsto okeana, odnosno 37 miliona kvadratnih kilometara, postalo je svetlije u poslednjih 20 godina, pokazuje istraživanje.
Na primer, uz zapadnu obalu Irske veoma veliko područje okeana je posvetlelo, ali je dalje od obale potamnelo.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA 1. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA 2. DEO
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA ( R )
Lako je postaviti pitanje, umeće je dobiti pravi odgovor. Sinteza - ozbiljna priča!
specijal
17:00
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Roditelji učenika Pete beogradske gimnazije podneće u petak, 20. juna, u devet časova zahtev Ministarstvu prosvete da se školska godina za ovu ustanovu završi najkasnije do 27. juna, zbog ekstremnih vrućina i neadekvatnih uslova rada.
Prvo letovanje sa detetom je jedno od dragocenih iskustava koje se dugo pamti. Prvi kontakt sa morem, sitni koraci po pesku, miris mora, porodični smeh i nova svakodnevica daleko od stvarne rutine. Ali uz sve te čari, dolaze i novi izazovi – pogotovo ako prvi put putujete sa bebom ili malim detetom.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu je saopštilo da je povodom dopune istrage trenutno onemogućeno da završi istražni postupak i podigne optužnicu u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu kada je poginulo 16 osoba.
Studenti će moći da polažu ispite i van zgrada fakulteta, što profesor Fakulteta političkih nauka (FPN) Milan Petričković smatra iracionalnom odlukom, a i dekan Fizičkog fakulteta Voja Radovanović je saglasan da bi najbolje bilo kada bi ispiti bili održavani u matičnoj zgradi.
Most preko Morave u opštini Svilajnac, preko koga ide drumski i železnički saobraćaj, biće zatvoren 1. jula. Izgrađen je još 1922. godine u Kraljevini Jugoslaviji, a rekonstruisan nakon Drugog svetskog rata. Lokalne vlasti su još 1972. ukazivale da je most veliki problem.
Visoke letnje temperature ne predstavljaju izazov samo za ljude, već i za naše ljubimce. Psi su posebno osetljivi na toplotu, a dehidratacija je jedan od najčešćih problema tokom toplih dana.
Voda može delimično ispuniti vaš želudac, stvoriti osećaj sitosti i time pomoći da pojedete manje hrane, a stručnjaci pojašnjavaju da li je to zaista korisno.
Iako je namenjeno kao dodatak ishrani, sirće je zbog svoje kiselosti poznato i kao prirodno sredstvo za održavanje brojnih površina u domu. Međutim, osim za čišćenje, može poslužiti i na još jedan način.
Mlada medvedica je uzrokovala pometnju nakon što je izašla iz šume i ušla u litvanski grad Vilnjus. Dva dana je šetala ovim gradom, hodajući preko auto-ceste i dvorišta.
Ukoliko emisije ugljen-dioksida ostanu na sadašnjem nivou, Zemlja bi već za tri godine mogla da pređe granicu globalnog zagrevanja od 1,5 stepeni Celzijusa, upozorava više od 60 vodećih svetskih klimatologa u najnovijoj proceni stanja planete.
Izbirljivost mačaka za hranu često može biti frustrirajuća za vlasnike, posebno kada se trude i traže najbolje konzerve i kupuju skupe grickalice za svoje ljubimce. Ipak, iza takvog ponašanja mačaka kriju se konkretni razlozi – od prirodnih instinkata do emocija i zdravlja.
Pre nekoliko meseci psihijatar u Bostonu dr Endru Klark, saznao je da se sve veći broj mladih ljudi obraća četbotovima veštačke inteligencije za smernice i podršku.
Komentari (0)