Čia i laneno seme čuvaju srce, smanjuju nivo šećera u krvi, a štite i od nekih vrsta karcinoma
Čia i lanene semenke imaju niz hranljivih materija, povezane su sa zdravljem srca, smanjenjem nivoa šećera u krvi i zaštitom od određenih vrsta raka, a stručnjaci su objasnili koja je od ove dve vrste semenki zdravija.
Izvor: Klix.ba
08.06.2025. 17:45
Foto: Envato
Naime, čia semenke potiču iz Meksika i Gvatemale i smatra se da su bile osnova ishrane drevnih Maja.
S druge strane, lanene semenke su ravnije i veće od čia semenki. Pretežno su smeđe ili zlatne boje i mogu se kupiti cele ili mlevene, a veruje se da potiču sa Bliskog istoka.
Čia semenke imaju blag ukus, dok lanene semenke imaju blago orašast ukus. Obe vrste semenki mogu se lako uključiti u mnoge obroke. I čia i lanene semenke bogate su mnogim hranljivim materijama, prenosi Klix.ba.
Obe vrste semenki sadrže značajne količine proteina i omega-2 masti, ali lanene semenke sadrže i više bakra i vitamina B1.
Čia semenke imaju više kalorija i više vlakana, a takođe sadrže skoro 2,5 puta više kalcijuma, gvožđa i fosfora. Čia semenke sadrže velike količine alfa-linolenske kiseline (ALA), biljnog oblika omega-3 masti.
Iako se doručak smatra najvažnijim obrokom u danu, mnogi ga, ipak, preskaču. Ako ste jedna od onih osoba koja doručkuje, doktorka je savetovala šta treba da izbegavate tokom prvog obroka u danu.
ALA se smatra esencijalnom, jer telo ne može samo da je proizvede, već mora da se unosi putem hrane.
Redovno konzumiranje čia i lanenih semenki može poboljšati zdravlje srca smanjenjem krvnog pritiska, nivoa lošeg holesterola i oksidativnog stresa.
I čia i lanene semenke mogu pomoći u smanjenju rizika od metaboličkog sindroma i dijabetesa tipa 2. Obe sadrže dobru količinu vlakana, što je povezano sa nižim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2. Vlakna usporavaju varenje ugljenih hidrata i apsorpciju šećera u krvi, što dovodi do postepenog povećanja šećera u krvi nakon obroka i sprečava nagle skokove šećera.
I čia i lanene semenke odličan su izvor vlakana, koja mogu smanjiti glad i želju za hranom. Ove semenke sadrže različite količine rastvorljivih vlakana, koja su posebno korisna u suzbijanju apetita.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li je čitanje danas privilegija ili navika koja nestaje? Da li se ljubav prema čitanju rađa u školi ili u kući? Šta decu više privlači ilustracije u knjizi ili video sadržaji na telefonu? Za emisiju „Tražim reč“ govore, pisci za decu Vesna Aleksić i Toma Nedić i učitelj i pisac Dušan Pejčić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Osmogodišnji Jakov pešačio je iz Kragujevca do Beograda kako bi podstakao prikupljanje pomoći za lečenje svoje sestre Janje (7). Jakovljeva majka Tamara Stojanović ispričala je za portal Newsmax Balkans kako je protekao njihov put, kako je Jakov sve doživeo i koliko novca su uspeli da prikupe.
Evropska komisija potvrdila je da Srbija ispunjava uslove za uključivanje na listu trećih zemalja koja se odnosi na nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
U periodima kada se mnogi suočavaju sa neizvesnošću, krizama i brzim promenama, bilo da se radi o bitnim događajima, ličnim prekretnicama ili profesionalnim pritiscima, osećaj preplavljenosti i stresa postaje uobičajen.
Insulinska rezistencija nastaje kada stanice vašeg tela postanu manje osetljive na insulin, koji reguliše nivo šećera u krvi (glukoze). Konzumiranje ishrane bogate hranjivim sastojcima, vlaknima, magnezijumom i proteinima može pomoći u preokretanju insulinske rezistencije.
Širom sveta se obeležava 1. april - Dan šale, kada ljudi tradicionalno prave bezazlene podvale. Ovaj običaj ima dugu istoriju, različite tradicije po zemljama i brojne poznate šale koje su kroz vreme zbunjivale javnost.
Posiveli beli veš čest je problem u domaćinstvima, posebno nakon višekratnog pranja ili nepravilnog razdvajanja odeće. Iako na prvi pogled deluje da je takvu odeću teško spasiti, postoje metode koje mogu pomoći da se beloj tkanini vrati svežina i svetlina.
Kosa ne raste od šampona, već od onoga što se unosi u telo. Kosa je zapravo ogledalo unutrašnjeg zdravlja i prvi signal da organizmu nedostaju ključni gradivni blokovi. Umesto skupih površinskih tretmana, tajna bujne frizure krije se u pametnom hranjenju folikula iznutra.
Komentari (0)