Veštačka inteligencija nas zaglupljuje, pokazalo istraživanje sa Masačusetskog tehnološkog instituta
Studija istraživača sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) otkrila je da su ljudi koji su se oslanjali na ChatGPT za pisanje eseja imali nižu moždanu aktivnost od onih koji su koristili samo svoj mozak.
Izvor: RTS
20.06.2025. 23:12
Foto: Envato
Grupa koja je koristila veštačka inteligencija (VI) takođe je postigla lošije rezultate u nizu testova u poređenju sa onima koji su samostalno radili sastave. Oni koji su koristili VI takođe su se mučili kada je trebalo da obavljaju zadatke bez korišćenja četbota.
"Oslanjanje na sisteme VI može dovesti do pasivnog pristupa i smanjene aktivacije veština kritičkog mišljenja kada osoba kasnije sama obavlja zadatke", navodi se u radu, prenosi RTS.
Istraživači su upozorili da su nalazi izazvali "zabrinutost zbog dugoročnih obrazovnih implikacija" korišćenja veštačke inteligencije kako u školama tako i na radnom mestu.
Ovo se pridružuje sve većem broju radova koji ukazuju da se ljudski mozak isključuje kada koriste veštačku inteligenciju.
"Razmišljanje isključeno"
Studija MIT-a pratila je 54 osobe koje su zamoljene da napišu četiri eseja. Učesnici su podeljeni u tri grupe. Jedna je pisala eseje uz pomoć ChatGPT-a, druga je koristila internet pretraživače za sprovođenje istraživanja, a treća se oslanjala isključivo na sopstveno znanje.
Istraživači su im zatim postavljali pitanja o njihovim esejima dok su bili priključeni na takozvane elektroencefalograme (EEG) koji su merili moždanu aktivnost.
Oni koji su se oslanjali na ChatGPT, veliki jezički model koji može da odgovori na komplikovana pitanja jednostavnim jezikom, "postigli su lošije rezultate od svojih kolega u grupi koja je samostalno radila zadatak na svim nivoima: neutralnom, lingvističkom, kvalitativnom", naveli su istraživači.
EEG skeniranje je pokazalo da se "povezanost mozga sistematski smanjivala sa količinom spoljne podrške" i bila je najslabija kod onih koji su se oslanjali na četbotove da im pomognu u pisanju eseja.
Očitavanja su posebno pokazala smanjene "teta" moždanih talasa, koji su povezani sa učenjem i formiranjem pamćenja, kod onih koji koriste četbotove.
"U suštini, deo razmišljanja i planiranja je bio isključen", navodi se u studiji.
Uticaj veštačke inteligencije je bio u suprotnosti i sa rezultatima grupe koja je koristila internet pretraživače, što je imalo relativno mali uticaj na njihove rezultate.
Od onih koji su koristili četbotove, 83 odsto nije uspelo da navede nijedan tačan citat iz svojih eseja – u poređenju sa oko 10 odsto onih koji su koristili pretraživač ili sopstvenu moć mozga.
Učesnici koji su se oslanjali na četbotove uspeli su da se sete vrlo malo informacija iz svojih eseja, što ukazuje da se ili nisu angažovali sa materijom ili ga nisu zapamtili.
Oni koji su koristili pretraživače pokazali su samo nešto niže nivoe angažovanja mozga u poređenju sa onima koji su pisali bez ikakvih tehničkih pomagala, kao i slične nivoe pamćenja.
Uticaj na "kognitivne mišiće"
Dobijeni nalazi će doprineti sve većoj zabrinutosti da četbotovi uzrokuju trajnu štetu našem mozgu.
Studija "Majkrosofta" i Univerziteta Karnegi Melona, objavljena u februaru, otkrila je da su radnici prijavljivali niže nivoe kritičkog razmišljanja kada se oslanjaju na veštačku inteligenciju. Autori su upozorili da prekomerna upotreba veštačke inteligencije može ostaviti 'kognitivne mišiće' "atrofiranim i nepripremljenim" za situacije kada su potrebni.
Natalija Kosmina, vodeća autorka MIT studije, ističe da nalazi pokazuju "ubrzanje verovatnog smanjenja veština učenja" kod onih koji koriste alate veštačke inteligencije tokom učenja ili na poslu.
Foto: Envato
Dok je grupi koja je koristila veštačku inteligenciju bilo dozvoljeno da koristi četbot u svoja prva tri eseja, u poslednjoj sesiji su zamoljeni da se oslone isključivo na svoj mozak.
Grupa je nastavila da pokazuje slabije pamćenje i veštine kritičkog mišljenja, što je, prema rečima istraživača, istaklo zabrinutost da „česti korisnici veštačkih alata često zaobilaze dublje angažovanje sa materijom, što dovodi do 'atrofije veština' u zadacima poput brejnstorminga i rešavanja problema".
Eseji napisani uz pomoć ChatGPT takođe su se pokazali homogenim, i ponavljale su se slične teme i jezik.
Istraživači napominju da četbotovi mogu da povećaju "kognitivni dug" kod učenika i dovedu do "dugoročnih posledica, kao što su smanjenje kritičkog istraživanja, povećanu ranjivost na manipulaciju, smanjenje kreativnosti".
Nastavnici upozoravaju da učenici rutinski varaju na testovima i esejima koristeći četbotove.
Istraživanje Instituta za politiku visokog obrazovanja pokazalo je da 88 procenata studenata u Velikoj Britaniji koristi četbotove kako bi im pomogli na testovima i učenju, a da je 18 odsto direktno plagiralo tekst sa jezičkih modela veštačke inteligencije u svoj rad.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PORTAL (R)
Portal - emisija koja vas uvodi u planetarna zbivanja. Ne propustite analize, intervjue i događaje koji oblikuju tok istorije. "Portal" je vaš prolaz u svet.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA (R)
U desetoj emisiji serijala Put znanja govorimo o predmetima koje svakodnevno koristimo, a koji, iako deluju bezazleno, mogu sadržati supstance potencijalno štetne po zdravlje. Kroz stručno vođene razgovore otkrivamo gde se ovi rizici najčešće nalaze i kako se ispoljavaju u praksi. Razumevanjem hemije naše svakodnevice stičemo mogućnost da pravovremeno reagujemo i donosimo informisane, odgovorne odluke koje direktno utiču na naše zdravlje i životnu sredinu.
dokumentarni
09:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-MONAŠKI KUVAR-SVETA TRI JERARHA (R)
Ekskluzivno: Vodimo vas u najstariju pravoslavnu Bogosloviju “Sveta Tri Jerarha” u manastiru Krka. Ulazimo u učionice gde rastu i formiraju se budući sveštenici i monasi, dok otkrivamo ritam njihove pripreme za liturgijski život i zajednički život u internatu. Ovde su, kroz decenije, „sazreli“ mnogi bogoslovi koji danas uživaju veliko poštovanje naroda.
Bračni par sa područja Delnica, muškarac (31) i žena (28), sumnjiči se da su gotovo dve godine držao 42-godišnjaka u robovlasničkom odnosu i koristeći njegovu tešku finansijsku situaciju terali ga na rad bez naknade.
Ako ste se nadali snegu za Novu godinu, kako sada stvari stoje, na tu radost možete da zaboravite. Meteorolozi RHMZ Slobodan Sovilj i Nedeljko Todorović za portal Newsmax Balkans kažu da u poslednjem mesecu 2025. godine ne treba očekivati "pravo" zimsko vreme - duboki minus i sneg.
Policija u Beoradu skreće pažnju da su uočeni brojni slučajevi prevare u kojima su se nepoznate osobe, pozivajući građane na fiksne telefone, lažno predstavljale kao lekari i tražili novac od bližnjih.
Lider pokreta "Mi - snaga naroda" Branimir Nestorović ocenio je da posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Briselu služe da pokažu lojalnost, ali je sve ostalo "prazna retorika", dok bivši ambasador Srbije u EU Duško Lopandić smatra da "nikad nećemo ući u Evropsku uniju dok je ove vlasti".
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa započela je pripreme za radikalne promene u američkoj spoljnoj i pravosudnoj politici, uključujući moguće ukidanje finansiranja međunarodnih sudova i projekata koji su decenijama oblikovali procese na Balkanu, saznaje Newsmax Balkans.
Prilikom svakodnevnog tuširanja često dolazi do problema na koži poput zatezanja, perutanja, sivila ili iritacija, a stručnjaci objašnjavaju koji su najčešći razlozi za to. Dermatolozi upozoravaju da najveća šteta na koži ne dolazi samo od jakih proizvoda, već i od sitnih ponavljajućih grešaka koje
Stavljanje šibica u saksiju može da deluje kao praznoverje, ali iza toga stoji nauka. Na ovaj način možete da uzgojite zdrave biljke koje će procvetati i dati plodove za kratko vreme.
Rastuće nepoverenje u vodu iz česme pomoglo je da flaširana voda postane globalna svakodnevica, čak i u zemljama gde su javni vodovodi među najstrože testiranim. Marketing je pozicionirao flaširanu vodu kao čistiju, zdraviju i praktičniju, ali naučni dokazi govore drugačije.
Mnogi od nas probavne smetnje pripisuju umoru, brzom obroku ili blagoj virozi. Međutim, kada se problemi s varenjem javljaju često, to može biti znak ozbiljnijih stanja poput hroničnih upalnih bolesti creva, uključujući Kronovu bolest i ulcerozni kolitis.
Stručnjaci za sajber bezbednost otkrili su jedan od najvećih bezbednosnih propusta poslednjih godina - ogromna MongoDB baza podataka, veličine čak oko 16 terabajta, bila je duže od godinu dana javno dostupna na internetu i to bez ikakve zaštite.
Kako izgleda kada se vratimo u vreme bez interneta, kada su dvorišta bila igrališta, a muzika devedesetih stvarala generaciju? Zašto nam se nostalgija tog perioda vraća u talasima i šta nam ona danas govori?
Američka kompanija Volt Dizni ulaže milijardu dolara u istraživačku organizaciju za veštačku inteligenciju OpenAI, što bi moglo da promeni način na koji Holivud pravi sadržaje.
Bilo da ste se tek probudili ili je prošlo dosta vremena od poslednjeg obroka, posezanje za određenim pićima može izazvati nelagodnost i iritirati želudac.
Komentari (0)