Veštačka inteligencija nas zaglupljuje, pokazalo istraživanje sa Masačusetskog tehnološkog instituta
Studija istraživača sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) otkrila je da su ljudi koji su se oslanjali na ChatGPT za pisanje eseja imali nižu moždanu aktivnost od onih koji su koristili samo svoj mozak.
Izvor: RTS
20.06.2025. 23:12
Foto: Envato
Grupa koja je koristila veštačka inteligencija (VI) takođe je postigla lošije rezultate u nizu testova u poređenju sa onima koji su samostalno radili sastave. Oni koji su koristili VI takođe su se mučili kada je trebalo da obavljaju zadatke bez korišćenja četbota.
"Oslanjanje na sisteme VI može dovesti do pasivnog pristupa i smanjene aktivacije veština kritičkog mišljenja kada osoba kasnije sama obavlja zadatke", navodi se u radu, prenosi RTS.
Istraživači su upozorili da su nalazi izazvali "zabrinutost zbog dugoročnih obrazovnih implikacija" korišćenja veštačke inteligencije kako u školama tako i na radnom mestu.
Ovo se pridružuje sve većem broju radova koji ukazuju da se ljudski mozak isključuje kada koriste veštačku inteligenciju.
"Razmišljanje isključeno"
Studija MIT-a pratila je 54 osobe koje su zamoljene da napišu četiri eseja. Učesnici su podeljeni u tri grupe. Jedna je pisala eseje uz pomoć ChatGPT-a, druga je koristila internet pretraživače za sprovođenje istraživanja, a treća se oslanjala isključivo na sopstveno znanje.
Istraživači su im zatim postavljali pitanja o njihovim esejima dok su bili priključeni na takozvane elektroencefalograme (EEG) koji su merili moždanu aktivnost.
Oni koji su se oslanjali na ChatGPT, veliki jezički model koji može da odgovori na komplikovana pitanja jednostavnim jezikom, "postigli su lošije rezultate od svojih kolega u grupi koja je samostalno radila zadatak na svim nivoima: neutralnom, lingvističkom, kvalitativnom", naveli su istraživači.
EEG skeniranje je pokazalo da se "povezanost mozga sistematski smanjivala sa količinom spoljne podrške" i bila je najslabija kod onih koji su se oslanjali na četbotove da im pomognu u pisanju eseja.
Očitavanja su posebno pokazala smanjene "teta" moždanih talasa, koji su povezani sa učenjem i formiranjem pamćenja, kod onih koji koriste četbotove.
"U suštini, deo razmišljanja i planiranja je bio isključen", navodi se u studiji.
Uticaj veštačke inteligencije je bio u suprotnosti i sa rezultatima grupe koja je koristila internet pretraživače, što je imalo relativno mali uticaj na njihove rezultate.
Od onih koji su koristili četbotove, 83 odsto nije uspelo da navede nijedan tačan citat iz svojih eseja – u poređenju sa oko 10 odsto onih koji su koristili pretraživač ili sopstvenu moć mozga.
Učesnici koji su se oslanjali na četbotove uspeli su da se sete vrlo malo informacija iz svojih eseja, što ukazuje da se ili nisu angažovali sa materijom ili ga nisu zapamtili.
Oni koji su koristili pretraživače pokazali su samo nešto niže nivoe angažovanja mozga u poređenju sa onima koji su pisali bez ikakvih tehničkih pomagala, kao i slične nivoe pamćenja.
Uticaj na "kognitivne mišiće"
Dobijeni nalazi će doprineti sve većoj zabrinutosti da četbotovi uzrokuju trajnu štetu našem mozgu.
Studija "Majkrosofta" i Univerziteta Karnegi Melona, objavljena u februaru, otkrila je da su radnici prijavljivali niže nivoe kritičkog razmišljanja kada se oslanjaju na veštačku inteligenciju. Autori su upozorili da prekomerna upotreba veštačke inteligencije može ostaviti 'kognitivne mišiće' "atrofiranim i nepripremljenim" za situacije kada su potrebni.
Natalija Kosmina, vodeća autorka MIT studije, ističe da nalazi pokazuju "ubrzanje verovatnog smanjenja veština učenja" kod onih koji koriste alate veštačke inteligencije tokom učenja ili na poslu.
Foto: Envato
Dok je grupi koja je koristila veštačku inteligenciju bilo dozvoljeno da koristi četbot u svoja prva tri eseja, u poslednjoj sesiji su zamoljeni da se oslone isključivo na svoj mozak.
Grupa je nastavila da pokazuje slabije pamćenje i veštine kritičkog mišljenja, što je, prema rečima istraživača, istaklo zabrinutost da „česti korisnici veštačkih alata često zaobilaze dublje angažovanje sa materijom, što dovodi do 'atrofije veština' u zadacima poput brejnstorminga i rešavanja problema".
Eseji napisani uz pomoć ChatGPT takođe su se pokazali homogenim, i ponavljale su se slične teme i jezik.
Istraživači napominju da četbotovi mogu da povećaju "kognitivni dug" kod učenika i dovedu do "dugoročnih posledica, kao što su smanjenje kritičkog istraživanja, povećanu ranjivost na manipulaciju, smanjenje kreativnosti".
Nastavnici upozoravaju da učenici rutinski varaju na testovima i esejima koristeći četbotove.
Istraživanje Instituta za politiku visokog obrazovanja pokazalo je da 88 procenata studenata u Velikoj Britaniji koristi četbotove kako bi im pomogli na testovima i učenju, a da je 18 odsto direktno plagiralo tekst sa jezičkih modela veštačke inteligencije u svoj rad.
Predstavnici ministarstva poljoprivrede, proizvođači mleka, mlekare i uvoznici za istim stolom. Država tvrdi – postignut dogovor. Da li je i kakav? Koliko građani imaju poverenja u Spisak pred izbore, šta misle o predizbornim kampanjama i imaju li motivacije za izlaznost. Gosti Srđan Barac i Zoran Vuletić Šta ubistvo ministra obaveštajnih poslova znači za dalju dinamiku na Bliskom istoku I kakva je medijska slika Irana?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
STAV DANA (R)
Zvaničnici Evropske unije i zemalja članica više puta su u ove četiri godine slali poruke Beogradu da očekuju da Srbija uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskom, misleći pri tom na rat u Ukrajini. I to ne bi bilo ništa novo da se baš juče nije oglasio šef ruske diplomatije Sergej Lavrov. Kaže da evropski zvaničnici poručuju da Srbija, ako stvarno hoće u Evropsku uniju, mora da podrži Ukrajinu u sukobu sa Rusijom. Koji put izabrati? Najlakše je reći - srpski, ali kuda vodi takav put i kakve su prepreke na njemu, za Stav dana govore politikolog Branimir Đokić i Darko Obradović iz Centra za stratešku analizu.
special
10:30
BIZLIFE WEEK (R)
U ovoj emisiji otvaramo nekoliko pitanja o kojima se sve više govori ali retko bez ulepšavanja. Zašto su žene i dalje ređe na rukovodećim pozicijama i da li je sopstveni biznis put do veće ravnopravnosti? A uspešni muškarci odgovaraju na stereotipna pitanja koja njihove koleginice slušaju godinama. Pokazujemo i kako AI planira putovanja ali često i ograničava avanturu, zašto influenseri dobijaju digitalne dvojnike i kakav savet nam travel blogeri daju da prolećni odmor ipak ne prepustimo algoritmu.
specijal
11:00
RAZUMNO (R)
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U nastavku borbe protiv korupcije, pripadnici MUP, UKP i Odeljenja za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapsili su M. P. (54) zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela zloupotrebe položaja odgovornog lica.
"Veoma je verovatno da će licenca NIS biti produžena na kratko, kako bi kompanija mogla nesmetano da nastavi rad dok se donosi odluka o odobrenju ugovora", rekao je broker Nenad Gujaničić, ističući da kupoprodaja ruskog paketa i dalje ostaje neizvesna.
Trudnoća donosi brojne promene u telu, a kod mnogih žena dolazi i do promena na koži. One mogu uključivati pojavu akni, svrab, strije, suvu ili osetljivu kožu, kao i tamnije mrlje.
Iako volimo hrabre i upečatljive boje u domu, postoje prostori u kojima je mudrije igrati na sigurno. Dobar primer za to su zidovi dnevne sobe, jer odabrana boja može snažno uticati na raspoloženje vas i vaših gostiju u ovom često korišćenom prostoru.
Na istoku Francuske, u Dižonu, učenici osnovne škole "Džozefina Bejker" otkrili su skelet u sedećem položaju, koji je virio iz kružne jame pored školskog dvorišta.
Kako sezona respiratornih infekcija traje sve duže, značaj vitamina D za očuvanje zdravog imunološkog sistema postaje sve očigledniji. Iako telo može da proizvodi vitamin D izlaganjem sunčevoj svetlosti, nedostatak sunca i ubrzan način života često dovode do njegovog manjka, naročito tokom zime.
Mnoge trudnice pitaju se da li farbanje kose može negativno da utiče na razvoj bebe. Sasvim je prirodno osećati dilemu, jer je kosa važan deo identiteta, a promena boje često donosi i dodatno samopouzdanje.
Riba se već dugo smatra jednom od najzdravijih namirnica, ali je mnogi i dalje ne jedu dovoljno često – najčešće je na trpezi samo povremeno ili u vreme posta.
Stručnjaci ističu da vreme uzimanja multivitamina može da utiče na apsorpciju određenih nutrijenata, ali i na to koliko će suplement biti efikasan. Zato je važno znati kako i kada uzimati multivitamine kako bi organizam od njih imao najveću korist.
Komentari (0)