Tim naučnika iz Edinburga razvio tehniku pretvaranja plastičnog otpada u paracetamol
Tim naučnika sa Univerziteta u Edinburgu u Škotskoj razvio je pionirsku tehniku pretvaranja plastičnog otpada u paracetamol koristeći genetski modifikovane bakterije.
Izvor: Tanjug
23.06.2025. 21:22
Printscreen: Newsmax Balkans
Ovo otkriće, koje je objavljeno u časopisu Nejčer kemistri, moglo bi da unese revoluciju u upravljanje otpadom i održivu proizvodnju lekova.
Istraživanje je pokazalo da bakterija Ešerihija koli (E.coli), koja se često koristi u biotehnologiji, može da transformiše tereftalinsku kiselinu, molekul nastao iz plastičnih boca i kutija od polietilen tereftalata (PET), u aktivan sastojak popularnih analgetika i antipiretika.
Farmaceutska kompanija Fajzer obustavila je razvoj leka protiv gojaznosti, nakon što je otkriveno da je učesnik ispitivanja medikamenta zadobio oštećenje jetre, koje je potencijalno povezano sa lekom.
U Srbiji se godišnje proizvede oko tri miliona tona otpada, a reciklira tek 15 odsto. Istovremeno, zagađenje vazduha prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), u našoj zemlji odnese više od 6.000 života, a ekološka svest još ne prati ozbiljnost problema.
Koristeći proces fermentacije sličan onom kod proizvodnje piva, istraživači su uspeli da za manje od 24 sata izvrše ovu konverziju uz efikasnost od 90 odsto, koja pod optimalnim uslovima može da iznosi i 92 procenta.
Od PET plastike do vrednih proizvoda
Ovaj proces izveden na sobnoj temperaturi stvara minimalne emisije ugljenika za razliku od uobičajenog industrijskog metoda koji znatno doprinosi klimatskim promenama.
"Ovaj postupak pokazuje da PET plastika nije samo otpad ili materijal za reciklažu, već mikroorganizmi mogu da ga pretvore u vredne proizvode, uključujući lekove", objasnio je vođa tima naučnika Stiven Volas.
Svake godine nastane više od 350 miliona tona plastičnog otpada, a iako postoje metode reciklaže, oni proizvode velike energetske i ekološke troškove, preneo je sajt 20minutos.
Istraživanje su finansirali britanska agencija EPSRC i farmaceutska kompanija AstraZeneka, uz podršku centra za transfer univerzitetske tehnologije Edinburg inovejšens. Iako ova tehnika još nije spremna za industrijsku primenu, istraživači veruju da označava početak nove ere u održivoj proizvodnji lekova.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Zašto Sjedinjene Američke Države ne žele kompromis u vezi sa NIS-om i koja rešenja imaju za kompaniju? Koji je pravi razlog masovnih protesta i sve većih tenzija u Crnoj Gori i Sloveniji? Postoje li bezbednosni rizici povodom skupa 1. novembra i da li od njega zavisi početak akademske godine?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
BIZLIFE WEEK ( R )
Emisija BIZLife week donosi spoj biznisa i života: aktuelne teme, korisne savete, inspirativne priče ljudi koji oblikuju poslovnu budućnost. Kratko, jasno i drugačije. Baš onako kako očekujete od BIZLife-a i News Max Balkansa.
specijal
11:00
DIJAGNOZA (R)
Emisija Dijagnoza sa Borislavom Višnjićem traži odgovore na ključna pitanja od kojih zavisi dalji razvoj Crne Gore i regiona. Glavne teme koje će biti otvarane u emisiji su implikacije koje ključna dešavanja u međunarodnoj politici imaju na Crnu Goru i region. Takođe, bavićemo se i ključnim ekonomskim projektima koji bi doveli do bržeg razvoja naših zemalja ali i koliko na sve procese i neophodne reforme utiče korupcija.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Policija u Novom Sadu uhapsila je carinika K. K. zbog osnova sumnje da je izvršio produženo krivično delo Zloupotreba službenog položaja iz člana 359 Krivičnog zakonika, saopštilo je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu.
Na Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine dovezeno je sedmoro dece povređeno u u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad–Beograd posle naplatne rampe.
Oni koji razmišljaju o preseljenju u inostranstvo, sada imaju odgovor na pitanje koje su zemlje najtraženije u svetu za 2025. godinu. Ljudi sve češće biraju destinacije koje nude bolje klimatske uslove, niže troškove života ili priliku za upoznavanje nove kulture.
Možda ideja potiče iz naučne fantastike, ali nekoliko grupa istraživača zaista napreduje u pokušaju da naprave računare od živih ćelija. Među onima koji postižu najveći napredak je grupa naučnika u Švajcarskoj.
Zaboravite na "ne dirajte eksponate" - u ovoj izložbi najbolje je da duboko udahnete. U muzeju Kunstpalast u Dizeldorfu, umetnost dobija sasvim novu dimenziju. "Tajna moć mirisa" pretvara galerijske prostore u mirisna putovanja kroz vekove: od smirne i tamjana do baruta i parfema.
Širom sveta se obeležava Svetski dan borbe protiv psorijaze. Procenjuje se da sa njom u svetu živi oko 125 miliona ljudi. Kako bi se podigla svest o toj hroničnoj bolesti kože, ovaj dan se obeležava i u našoj zemlji. Procenjuje se da u Srbiji sa psorijazom živi oko 140 hiljada ljudi.
Američki tehnološki gigant Amazon namerava da ukine oko 14.000 korporativnih radnih mesta, jer povećava potrošnju na veštačku inteligenciju (AI), dok istovremeno smanjuje troškove na drugim stranama.
Relativno do nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju. Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi.
Italija rizikuje da izgubi oko 20 odsto svojih plaža do 2050. godine i 40 odsto do 2100. godine zbog porasta nivoa mora, objavljeno je u izveštaju Italijanskog geografskog društva "Potopljeni pejzaži"
Naučnici su otkrili zašto plačemo dok sečemo luk. Krivac je hemijsko jedinjenje, a rešenje je iznenađujuće jednostavno - oštriji noževi i sporiji pokreti.
Komentari (0)