Breskva, lubenica, jagoda - idealno "oružje" protiv letnje žeđi i umora
Kad temperature porastu, a vazduh postane vlažan i težak, lako je dehidrirati, posebno tokom letnjih meseci. Stručnjaci savetuju da tada povećamo unos tečnosti, no voda nije jedini način da ostanemo hidrirani.
Izvor: Index.hr
07.07.2025. 23:09
Foto: Envato
Voće koje sadrži visok udeo vode može biti odlična i ukusna pomoć u sprečavanju dehidracije.
Evo koje nam voće najviše pomaže da ostanemo sveži i puni energije.
Vlada Srbije usvojila je uredbu o prestanku važenja uredbe o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica, kao i izmenjenu uredbu o obaveznoj proizvodnji i prometu hleba od brašna T-500 kojom se koriguje cena te namirnice, budući da su porasli troškovi proizvodnje, pre svega cene energenata.
Ono što jedete ne utiče samo na vaše zdravlje, već i na vašu kožu. Određene namirnice mogu izazvati upalu i uticati na hormone, što dovodi do akni čak i kod odraslih osoba.
Voće nam tokom leta može pomoći da ostanemo hidrirani, puni energije i zdravlja.
Birajte sezonsko voće s visokim udelom vode poput lubenice, dinje, breskve, grejpa i jagoda te ga koristite kao prirodan način osveženja.
Breskva ima 88 posto vode
Breskva je odličan letnji izbor jer sadrži čak 88 odsto vode.
Osim toga, bogata je vitaminima A, C, B1, B2 i B6, kao i mineralima poput kalijuma, kalcijuma, mangana i gvožđa.
Takođe, ima betakaroten, koji je dobar za zdravlje kože i vida. Ukusna je, sočna i lako svarljiva, idealna za tople dane.
Grejp sa 89 odsto vode
Grejp je još jedan osvežavajući izbor, s 89 posto vode.
Osim hidratacije, ova citrusna voćka ima malo kalorija i poznata je po svojim tonizirajućim svojstvima. Ako pazite na ishranu, grejp je savršen dodatak vašem jelovniku, pruža svežinu bez opterećenja.
Dinja - do 92 odsto vode
Dinja se s pravom smatra jednim od najosvežavajućih voća. U njoj ima između 90 i 92 odsto vode, a uz to je niskokalorična i deluje kao prirodni diuretik. Bogata je vitaminom C, koji jača imunitet i pomaže u zaštiti stanica. Dinja je pravi klasik letnjih deserata i među omiljenim sezonskim voćem.
Jagoda - 90,6 odsto vode
Jagode možda nisu dostupne tokom celog leta, ali kad ih ima, vredi ih uvrstiti u prehranu.
Foto: Pixabay
U njima ima više od 90 odsto vode i uz to su bogate ugljenim hidratima, vlaknima, vitaminima C i E, folnom kiselinom i betakarotenima.
Ukusne su i same po sebi, u smutijima ili kao lagani dodatak salatama.
Lubenica, do 92 odsto vode
Lubenica je kraljica leta. Udeo vode u njoj je između 91 i 92 odsto, a uz to obiluje vitaminima A, C i E, kalijumom i magnezijumom.
Osim što odlično gasi žeđ, može da pomogne i u oporavku mišića nakon telesne aktivnosti jer opušta napete mišiće.
Hladna kriška lubenice u vrućem danu, malo šta pruža bolji osećaj.
Prvi proces je nešto o čemu smo pre možda samo dve decenije mogli samo da maštamo. Ispratili smo na licu mesta kako funkcioniše primenjena tehnologija koja se naziva reverzni inženjering, i čija je uloga da rekreira polomljene ili izgubljene delove na uređajima, nameštaju, kolima i drugim važnim stvarima. Naravno, ovakva dostignuća ne bi mogla da imaju širu primenu bez stručnih lica, koja pored skenera i računara, kada je potrebno, koriste i alate poput šubera i lenjira. Spoj tehnologije i veštine prikazaće kako se nadoknađuje, pa čak i unapređuje jedan deo za usisivač za automobil, a videćemo i još zanimljivih radnji. Drugi prilog je kao stvoren za sve ljubitelje dobrog kućnog odmora. Predstavljam proces kako nastaju lejzi begovi, od čega se prave i šta je to što ih čini tako udobnim. Gledamo i proces ručnog punjenja stiroporom, a dobijamo i korisne savete o tome koji su lejzi begovi dobri za enterijer, a koji za eksterijer. U trećem prilogu ulazimo u svet preciznog sluha, strpljenja i zanata koji se uči godinama. Štimovanje i servis klavira nisu samo tehnički posao, već i svojevrsna umetnost – jer svaki klavir ima svoj karakter. Videćemo kako se instrument vraća u ravnotežu, kako se zatežu i fino podešavaju žice, regulišu mehanizmi dirki i čekića, ali i kako redovno održavanje utiče na dugovečnost i kvalitet zvuka.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Komentari (0)