Koliko smo daleko od toga da Generalna veštačka inteligencija (AGI) postane stvarnost?
Kada je sada već davne 1985. godine predstavljen softver pod imenom AARON, kojeg je bio razvio britanski slikar Harold Koen, niko nije na to obraćao posebnu pažnju, ni u medijima, ni u javnosti.
Radilo se o grupi softvera koji su, između ostalog, mogli na prvoj generaciji personalnih računara da sami stvaraju crteže i slike, bez čoveka-programera. Softver je bio zasnovan na složenom sistemu "algoritamskih pravila" kako bi stvorili kompjutersku grafiku i slike. Bilo je to i vreme kada personalni kompjuteri još uvek nisu bili široko rasprostranjeni, te veoma skupi za korišćenje u domovima.
Veštačka inteligencija sveprisutna
Četrdesetak godina kasnije, praktično svaki kompjuter ili smartfon već ima, ili može da pokreće neki od brojnih modela veštačke inteligencije. Za razliku od nekadašnjega AARON-a, današnje AI aplikacije (od engleskog termina Artificial Intelligence) su milionima puta naprednije, pa tako mogu da kreiraju izuzetno realistične fotografije, slike, crteže, pa čak i složene video zapise.
Gotovo svaki smartfon ili tablet sa Android operativnim sistemom danas ima pristup Google Gemini modelu veštačke inteligencije, koji pored slika, može i da piše tekstove, članke, te čak i čitave naučne radove.
"Gemini" je sposoban i za samostalno istraživanje (opcija Research), za pretraživanje izvora na internetu, digitalnih izvora i baza podataka, te može da stotine stranica pretvori u nekoliko strana "obrađenog materijala". Za ovako nešto bi čak i kompjuterskim stručnjacima bili potrebni dani, ako ne i čitave nedelje - veštačkoj inteligenciji je, pak, dovoljno par minuta.
Slične mogućnosti poseduje i veoma popularni model Chat GPT kompanije Open AI, koji takođe ima funkcije analize dokumenata i slika, bili oni sa interneta ili u obliku lokalnih fajlova. Šta više, oni mogu biti i u obliku Word ili Excel dokumenata kakvi se standardno koriste u gotovo svakoj kompaniji, državnoj upravi ili u obrazovnim institucijama.
Široko dostupno i (najčešće) besplatno korišćenje različitih softvera i aplikacija baziranih na veštačkoj inteligenciji već stvara ogromne probleme u obrazovanju, pre svega na univerzitetima širom sveta. Iako postoje načini da se prepozna tekst koji je napisala veštačka inteligencija, najnovije opcije "rafinisanja" (eng. refine data) to umnogome otežavaju.
Naime, AI-modeli sada mogu da kombinuju nekoliko već postojećih istraživanja, podatke sa interneta i lokalne podatke koje student unese, te da naprave potpuno verodostojan seminarski ili istraživački rad.
Tako su početkom ove godine univerziteti u Velikoj Britaniji počeli da primenjuju mnogo strožije kriterijume za "prolazak" na ispitima, nakon što je otkriveno da čak 86 odsto studenata u svojim radovima i istraživanjima koristi neki od alata za veštačku inteligenciju. Gotovo polovina studenata je navela da AI-alate koristi pre svega zbog uštede vremena, te da smatraju da "Ai usluge unapređuju njihove radove i sam kvalitet učenja".
Slično je i u SAD - nedavno istraživanje sprovedeno na Univerzitetu u Arizoni pokazalo je da čak trećina od 100 najboljih univerziteta u Sjedinjenim Državama još uvek nema, ili tek počinje da određuje pravila koje se odnose na veštačku inteligenciju i njeno korišćenje od strane kako studenata, tako i profesora u obrazovnom procesu.
AI će uskoro postati još pametniji
Ipak, današnje usluge i aplikacije za veštačku inteligenciju predstavljaju tek "prelazni oblik" ka krajnjem cilju. On se naziva "Generalna veštačka inteligencija" (eng. AGI - Artificial General Inteligence), kada će naši kompjuteri, smartfoni i tableti moći da u potpunosti samostalno prikupljaju i analiziraju podatke, te da ih prezentuju u formi video i audio zapisa ili tekstualnih datoteka.
Ni sami stručnjaci, istraživači i kompanije koje danas širom sveta rade na razvoju veštačke inteligencije se među sobom ne slažu da li je AGI nekoliko godina ili deceniju daleko od toga da postane stvarnost. Jedan od lidera Silikonske doline, osnivač društvene mreže Facebook i kompanije Meta, Mark Zuckerberg, smatra da je ona samo nekoliko godina daleko.
Facebook je nedavno za čak 14,3 milijardi dolara kupio kompaniju Scale AI, koja se bavi "treniranjem" veštačke inteligencije, to jest stvaranjem ogromnih baza podataka na kojima veštačka inteligencija može "da uči". Sam Facebook ima nešto više od tri milijarde korisnika širom sveta, što ga stavlja u sam vrh kompanija koje mogu da donesu opštu prihvaćenost AGI-a u međusobnoj komunikaciji ljudi.
Koliko je pitanje veštačke inteligencije postalo bitno čak i u političkim krugovima, te između velikih svetskih sila, svedoče i odnosi između SAD i Kine. Predsednik SAD Donald Tramp je nedavno donekle ublažio veoma stroge propise vezane za izvoz američke tehnologije i čipova u Kinu.
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI predstavila je novu funkciju u okviru svog alata ChatGPT nazvanu "režim učenja" (Study Mode) kako bi, pomogla učenicima da razvijaju sopstvene veštine kritičkog mišljenja umesto da samo dobijaju gotove odgovore.
Istraživači iz Majkrosofta sproveli su obimnu analizu kako bi procenili koje su profesije najizloženije uticaju veštačke inteligencije (AI), posebno u kontekstu automatizacije.
Da li je moguće postati emotivno zavistan od – veštačke inteligencije? Gde je granica između korisnog i opasnog i šta biva u budućnosti kada nam algoritam upozna dušu?
Na prvom mestu je svakako američka kompanija Nvidia, svetski lider u razvoju i proizvodnji čipova koji se koriste upravo za "treniranje" veštačke inteligencije, a stručnjaci se slažu i da će prvi AGI model gotovo sigurno biti razvijen upravo na Nvidia hardveru. Zbog ovoga je još od administracije bivšeg predsednika Bajdena zabranjen izvoz najboljih i najnaprednijih Nvidia čipova u Kinu.
Još jedan politički faktor je i činjenica da se Nvidia čipovi za AI proizvode na Tajvanu, u kompaniji TSMC, koja je svetski lider u ovoj oblasti. Kina, pak, Tajvan smatra svojom teritorijom, te vode oko ovog ostrva smatra svojom legitimnom zonom interesa.
Zbog svega ovoga, vrednost akcija Nvidia je od početka godine toliko skočila da je danas ona daleko najvrednija svetska kompanija sa tržišnom vrednošću između 3,8 i 4 triliona (hiljada milijardi) dolara. Ekonomisti procenjuju i da će tržište hardvera i softvera za veštačku inteligenciju "eksplodirati" do 2030, te da će globalno vredeti između 4,2 i 4,7 triliona dolara.
Veštačka inteligencija već danas menja i procese proizvodnje, te utiče na radna mesta. Već duže vremena se vodi debata među ekonomistima koliki procenat i koje tačno poslove će uskoro zameniti AI, ali se svi slažu da će se to - neizbežno dogoditi.
Sa velikom sigurnošću se može reći da će oblasti korisničke podrške, unosa i obrade podataka, te sektori transporta i prevoza biti prve na udaru "AI revolucije". Napredniji modeli poput AGI će čak i ukinuti na milione radnih mesta, ali će istovremeno i stvoriti i neka potpuno nova, poput "Ai programera" ili "Prompting inženjera".
Takođe, većina zanimanja u okviru tehnološke zajednice će biti promenjena sve većim korišćenjem AI alata. Programeri već neko vreme koriste AI kao svog "virtuelnog kolegu" kada je pisanje kompjuterskog koda ili stvaranje internet prezentacija u pitanju. Takođe, na internetu već postoje i brojne usluge za "AI programiranje", poput "Create AI", koje mogu da stvaraju softver samo na osnovu nekoliko rečenica opisa kako bi on trebalo da izgleda i funkcioniše.
Treba napomenuti da i Google Gemini, kao i Chat GPT, kao dva najpoznatija AI modela, mogu da pišu programski kod. Ovakav kod nije savršen, i još uvek ne može da zameni ljudske programere, ali će sa dolaskom AGI modela u narednim godinama to svakako moći.
Veštačka inteligencija je već danas "trenirana" stotinama miliona linija postojećeg kompjuterskog koda, za šta bi ljudskom programeru bile potrebne - decenije.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ALZIR I SFRJ
Alžirska borba za nezavisnost bila je podržana od Tita. Francuska je Alžir smatrala svojom teritorijom i nije želela tako lako da je se odrekne. Dolazi do jednog od najvećih ratova u kojem je SFRJ odigrala ključnu ulogu. Alžirski borci su snabdevani oružjem, ranjenici su lečeni u Beogradu, a neki od boraca su bili čak i studenti u Jugoslaviji. Ratni zločini u ratu i značaj te borbe postao je poznat u svetu zahvaljujući jugoslovenskim novinarima i snimateljima koji su prenosili pravu sliku tog sukoba.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće radove na redovnom ispiranju vodovodne mreže na opštinama Novi Beograd, Zemun i Surčin, od ponedeljka, 3. novembra, do subote, 8. novembra, saopštilo je to javno komunalno preduzeće.
Građani iz mnogih delova Srbije okupili su se u Novom Sadu, gde je održan komemorativni skup nakon godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, kada je poginulo 14 osoba, nakon čega je još dvoje povređenih umrlo u bolnici, a povređeno je više od 40 ljudi.
Mladić je vrištao i čupao kosu, nedaleko od njega čovek je u stanju šoka govorio: "Deca su tamo". Mami sam u programu uživo uspela samo da otkucam poruku "Nisam bila na Ž". Ovako naša novinarka iz Novog Sada opisuje 1. novembar prošle godine, dan kada je pala nadstrešnica na Železničkoj stanici.
Cipele su njegov život, četka alat, a ulica pozornica. Već 40 godina po kiši, vetru, snegu, suncu, uz vešte pokrete pravog majstora svog zanata i poslednjeg čistača obuće u Beogradu Mustafe Mehmedovića Muje, cipele postaju ogledala.
Svetske agencije i mediji javljaju o desetinama hiljada ljudi iz Srbije koji su se okupili u Novom Sadu da bi obeležili godišnjicu pada nadstrešnice na železničkoj stanici i pogibije 16 osoba, ocenjujući da je taj skup ujedno i masovni izraz ključalog nezadovoljstva vladavinom predsednika Vučića.
Pečurke su omiljeni sastojak u mnogim jelima - od ukusnog priloga i kremastih soseva do sofisticiranih gurmanskih specijaliteta. Ipak, postoji jedna česta dilema među domaćicama i kulinarskim entuzijastima, a to je treba li ih oprati pre upotrebe.
U parku u Pragu svake jeseni oživljava duh starih vremena - visoki bicikli peni-farting vraćaju se na stazu, a vozači u retro kostimima dokazuju da stil i ravnoteža nikad ne izlaze iz mode.
Manekenka Hajdi Klum i ove godine napravila je zabavu povodom proslave Noći veštica, pojavivši se u kostimu Meduze sa jarko zelenim detaljima i zmijama na glavi. Tim od više od 35 stručnjaka pomogao je Hajdi da kreira taj izgled.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) obeležava Mitrovske zadušnice, u narodu poznate i kao jesenje i to su poslednje zadušnice u 2025. godini. Na zadušnice se izlazi na groblja, gde se pale sveće na grobovima najbližih.
Posle šest meseci, preko 550 dobijenih predloga, pripremljenog šireg i užeg izbora, žirijskog i javnog glasanja, takmičenje "Najbolja nova srpska reč" – objavljene su pobedničke reči za 2025. godinu.
Tim naučnika otkrio je više od 30 do sada nepoznatih vrsta na dnu Južnog okeana. Među njima su mesožderni sunđer "smrtonosna lopta", svetleći crveni crvi i "zombi" crv koji se hrani mastima iz kostiju velikih morskih životinja.
Sagrada Familija u Barseloni postala je najviša crkva na svetu. Centralni toranj sada doseže 162,91 metar, nadmašivši nemački Ulm Minster. Gaudijevo delo i dalje se uspinje ka nebu, a završetak se očekuje u narednim godinama.
Kako dani postaju kraći, a noći sve hladnije, mnogima je san sve teži. Promene u svetlu i temperaturi, zajedno sa sezonskim varijacijama raspoloženja, mogu poremetiti naše unutrašnje ritmove.
Sa više od 5,5 milijardi ljudi u svetu koji koriste neku od brojnih društvenih mreža - ili nekoliko njih - jasno je da su danas internet, smartfoni i aplikacije postali značajan deo života. One su takođe postale i veoma važan kanal za informacije, vesti i razmenu mišljenja između korisnika.
Komentari (0)