Otkriveni novi izvori metana ispod Antarktika – preti ubrzano globalno zagrevanje
Foto: Envato
Metan, gas koji zagreva planetu, curi iz pukotina na morskom dnu oko Antarktika kako se region zagreva, a novi izvori se otkrivaju "zapanjujućom brzinom", pokazala su najnovija naučna istraživanja.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Ovo otkriće izazvalo je strah da su buduće prognoze globalnog zagrevanja možda potcenjene, piše CNN.
Ogromne količine metana nalaze se u rezervoarima koji su se tokom milenijuma formirali ispod morskog dna širom sveta. Ovaj nevidljivi gas, koji snažno doprinosi klimatskim promenama, može da iscuri u vodu kroz pukotine na dnu mora, najčešće otkrivajući se kroz niz mehurića koji se dižu ka površini okeana.
U nedelju, 12. oktobra, biće održani lokalni izbori na Kosovu i Metohiji. Ekipa Newsmax Balkans televizije uputila se na KiM, uz uredne novinarske akreditacije. Međutim, zbog više nego rigorozne kontrole na administrativnom prelazu Jarinje, naša ekipa doživela je neprijatnosti.
Deca u Srbiji provode u proseku po četiri sata dnevno na internetu. Virtuelni svet je onaj u kojem se druže, komuniciraju, zabavljaju, ali i svet u kojem lako postaju žrtve zlostavljanja.
Iako je Srbija ukinula smrtnu kaznu pre više od dve decenije, nova istraživanja pokazuju da podrška njenom vraćanju među građanima ponovo raste. Struka je, međutim, gotovo jednoglasna u stavu da smrtna kazna ne sme da bude deo savremenog pravosuđa.
Još se relativno malo zna o tim podvodnim izvorima metana - kako funkcionišu, koliko ih ima i kolika količina metana zaista dospeva u atmosferu u poređenju s količinom koju "pojedu" mikroorganizmi koji se hrane metanom, a žive u morskom sedimentu, navodi CNN.
Međutim, naučnici su odlučni da ih bolje razumeju, jer ovaj „superzagađivač“ zadržava oko 80 puta više toplote od ugljen-dioksida tokom prvih 20 godina u atmosferi.
Izvori metana u antarktičkim vodama spadaju među najmanje proučene na planeti, pa se tim međunarodnih naučnika uputio da ih pronađe. Koristeći kombinaciju akustičnih istraživanja sa broda, daljinski upravljanih podvodnih vozila i ronilaca, istražili su više lokacija u Rosovom moru, u Južnom okeanu, na dubinama između 5 i 240 metara.
Identifikovali više od 40 izvora metana
Ono što su otkrili iznenadilo ih je. Identifikovali su više od 40 izvora metana u plitkim vodama Rosovog mora, navodi se u studiji objavljenoj ovog meseca u časopisu Nature Communications.
Mnogi od izvora pronađeni su na mestima koja su ranije više puta istraživana, što ukazuje da su novonastali. To može predstavljati, kako navodi izveštaj, "fundamentalnu promenu" u oslobađanju metana u tom regionu.
Izvori metana su inače česti širom sveta, ali je do sada bio poznat samo jedan aktivan izvor na Antarktiku, rekla je Sara Sibrook, autorka izveštaja i morska naučnica iz organizacije Earth Sciences New Zealand.
"Nešto što se smatralo retkim sada postaje uobičajeno", izjavila je Sibrook za CNN.
Planet-heating methane is escaping from cracks in the Antarctic seabed as the region warms, with new seeps being discovered at an “astonishing rate,” scientists have found, raising fears that future global warming predictions may have been underestimated. https://t.co/N367IBbmvcpic.twitter.com/fD6nCNzxQV
— Thomas Reis (@peakaustria) October 11, 2025
"Svaki put kada bismo otkrili novi izvor, prvo bismo osetili uzbuđenje – a zatim odmah anksioznost i zabrinutost", dodala je Sibrook.
Strah je da bi ovi izvori mogli brzo ispustiti metan u atmosferu, postajući novi izvor zagađenja koji nije uračunat u postojeće klimatske prognoze. Naučnici takođe upozoravaju da bi metan mogao imati lančane efekte na morski ekosistem.
Klimatske promene
Još uvek nije jasno zašto se ovi izvori pojavljuju, ali istraživači ispituju moguću vezu sa klimatskim promenama.
Na suprotnoj strani planete, u Arktiku, povećano oslobađanje podzemnog metana već je povezano sa posledicama klimatskih promena – višim temperaturama, promenama nivoa mora i sporim uzdizanjem kopna nakon topljenja glečera iz prošlog ledenog doba.
To može stvoriti povratnu spregu: klimatske promene izazivaju curenje metana, a metan dodatno ubrzava klimatske promene.
Naučnici se sledeće nedelje vraćaju na Antarktik, gde će tokom dva meseca detaljnije analizirati ove izvore.
Metan nepoznanica
"Metan je prava nepoznanica - njegov nivo u atmosferi raste, a mi ne znamo zašto", rekao je Endrju Terber, profesor morske biologije na Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari i koautor studije.
Jedan od najvećih razloga za zabrinutost upravo je Antarktik, gde postoje ogromni podzemni rezervoari metana, rekao je Terber.
"Ako ljudi nastave da zagrevaju planetu, ovi izvori mogu preći iz prirodne laboratorije u epicentar opasnosti", upozorio je.
"Na neki način, oni su poput opasne životinje. Zapanjujući su za proučavanje i razumevanje, ali moramo biti svesni šta mogu da urade ako ih izazovemo ili potcenimo", dodao je Terber.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA
Kakav je značaj 250. godišnjice osnivanja SAD? Da li Amerika 2026. godine stoji pred zadatkom koji njeni osnivači nisu mogli predvideti? Odgovore tražimo od profesora Stevana Nedeljkovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ATOMSKO NASLEĐE JUGOSLAVIJE
Odmah posle Drugog svetskog rata, kada je svet upoznao snagu atomske bombe, istražuje se i upotreba nuklearne energije u mirnodovske svrhe. Nova budućnost postaju nuklearne elektrane koje su bile i predmet interesovanja Titove Jugoslavije. Tako počinje velika uranijumska groznica, traganje za svetlucavim kamenom koji je izvor novog goriva za rad nukelarki. U Jugoslaviji kreću istraživanja i merenja radioaktivnosti po raznim mestima I konačno se stiže do Stare planine gde se ruda uranijuma otkriva. Nova epizoda “Dekada” donosi priča o prvom rudniku uranijuma, izgradnji nuklearke Krško, planu za još 12 nuklearki širom zemlje i donošenju moratorijuma na takvu izgradnju posle havarije u Černobilju.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Beogradski Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će saobraćaj u delu Takovske ulice, odnosno od Svetogorske do Trga Nikole Pašića, kao i u delu ulice Tošin bunar, odnosno od ulice Pariske komune do Ivićeve biti obustavljen zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica.
Paradajz je jedna od najčešće korištenih i najpristupačnijih namirnica u ishrani širom sveta. Osim što daje poseban ukus jelima, on je i bogat izvor hranjivih materija koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Kompanije sve češće koriste AI alate poput ChatGPT, ali bez jasnih pravila to može dovesti do nenamernog curenja poverljivih podataka. Stručnjaci upozoravaju na rastuće bezbednosne i reputacione rizike.
Istraživanja su pokazala da pijenje kafe može produžiti život i potencijalno smanjiti rizik od fibrilacije atrija (nepravilnih, ubrzanih otkucaja srca).
Tragovi kokaina koji zagađuju reke i jezera mogu da se nakupe u mozgu lososa i da poremete njihovo ponašanje, upozorili su istraživači, navodeći da su posledice po populacije riba još uvek nepoznate.
Mnogi vlasnici pasa veruju da su vatrometi ili grmljavina glavni uzrok tjeskobe kod njihovih ljubimaca. Ipak, prava zabrinutost leži u iznenadnim i nepredvidivim zvukovima koji mogu da se pojave svakodnevno, čak i unutar kuće.
Decenijama su radio i televizija držali monopol nad informisanjem, slušanjem muzike i otkrivanju novih tema. A onda je stigao internet, sa video servisima kao što je YouTube, striming platformama za filmove i serije poput Netflixa, i muzičkim strimingom na platformama kao što je Spotify.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Komentari (0)