Otkriveni novi izvori metana ispod Antarktika – preti ubrzano globalno zagrevanje
Metan, gas koji zagreva planetu, curi iz pukotina na morskom dnu oko Antarktika kako se region zagreva, a novi izvori se otkrivaju "zapanjujućom brzinom", pokazala su najnovija naučna istraživanja.
Ovo otkriće izazvalo je strah da su buduće prognoze globalnog zagrevanja možda potcenjene, piše CNN.
Ogromne količine metana nalaze se u rezervoarima koji su se tokom milenijuma formirali ispod morskog dna širom sveta. Ovaj nevidljivi gas, koji snažno doprinosi klimatskim promenama, može da iscuri u vodu kroz pukotine na dnu mora, najčešće otkrivajući se kroz niz mehurića koji se dižu ka površini okeana.
U nedelju, 12. oktobra, biće održani lokalni izbori na Kosovu i Metohiji. Ekipa Newsmax Balkans televizije uputila se na KiM, uz uredne novinarske akreditacije. Međutim, zbog više nego rigorozne kontrole na administrativnom prelazu Jarinje, naša ekipa doživela je neprijatnosti.
Deca u Srbiji provode u proseku po četiri sata dnevno na internetu. Virtuelni svet je onaj u kojem se druže, komuniciraju, zabavljaju, ali i svet u kojem lako postaju žrtve zlostavljanja.
Iako je Srbija ukinula smrtnu kaznu pre više od dve decenije, nova istraživanja pokazuju da podrška njenom vraćanju među građanima ponovo raste. Struka je, međutim, gotovo jednoglasna u stavu da smrtna kazna ne sme da bude deo savremenog pravosuđa.
Još se relativno malo zna o tim podvodnim izvorima metana - kako funkcionišu, koliko ih ima i kolika količina metana zaista dospeva u atmosferu u poređenju s količinom koju "pojedu" mikroorganizmi koji se hrane metanom, a žive u morskom sedimentu, navodi CNN.
Međutim, naučnici su odlučni da ih bolje razumeju, jer ovaj „superzagađivač“ zadržava oko 80 puta više toplote od ugljen-dioksida tokom prvih 20 godina u atmosferi.
Izvori metana u antarktičkim vodama spadaju među najmanje proučene na planeti, pa se tim međunarodnih naučnika uputio da ih pronađe. Koristeći kombinaciju akustičnih istraživanja sa broda, daljinski upravljanih podvodnih vozila i ronilaca, istražili su više lokacija u Rosovom moru, u Južnom okeanu, na dubinama između 5 i 240 metara.
Identifikovali više od 40 izvora metana
Ono što su otkrili iznenadilo ih je. Identifikovali su više od 40 izvora metana u plitkim vodama Rosovog mora, navodi se u studiji objavljenoj ovog meseca u časopisu Nature Communications.
Mnogi od izvora pronađeni su na mestima koja su ranije više puta istraživana, što ukazuje da su novonastali. To može predstavljati, kako navodi izveštaj, "fundamentalnu promenu" u oslobađanju metana u tom regionu.
Izvori metana su inače česti širom sveta, ali je do sada bio poznat samo jedan aktivan izvor na Antarktiku, rekla je Sara Sibrook, autorka izveštaja i morska naučnica iz organizacije Earth Sciences New Zealand.
"Nešto što se smatralo retkim sada postaje uobičajeno", izjavila je Sibrook za CNN.
Planet-heating methane is escaping from cracks in the Antarctic seabed as the region warms, with new seeps being discovered at an “astonishing rate,” scientists have found, raising fears that future global warming predictions may have been underestimated. https://t.co/N367IBbmvcpic.twitter.com/fD6nCNzxQV
— Thomas Reis (@peakaustria) October 11, 2025
"Svaki put kada bismo otkrili novi izvor, prvo bismo osetili uzbuđenje – a zatim odmah anksioznost i zabrinutost", dodala je Sibrook.
Strah je da bi ovi izvori mogli brzo ispustiti metan u atmosferu, postajući novi izvor zagađenja koji nije uračunat u postojeće klimatske prognoze. Naučnici takođe upozoravaju da bi metan mogao imati lančane efekte na morski ekosistem.
Klimatske promene
Još uvek nije jasno zašto se ovi izvori pojavljuju, ali istraživači ispituju moguću vezu sa klimatskim promenama.
Na suprotnoj strani planete, u Arktiku, povećano oslobađanje podzemnog metana već je povezano sa posledicama klimatskih promena – višim temperaturama, promenama nivoa mora i sporim uzdizanjem kopna nakon topljenja glečera iz prošlog ledenog doba.
To može stvoriti povratnu spregu: klimatske promene izazivaju curenje metana, a metan dodatno ubrzava klimatske promene.
Naučnici se sledeće nedelje vraćaju na Antarktik, gde će tokom dva meseca detaljnije analizirati ove izvore.
Metan nepoznanica
"Metan je prava nepoznanica - njegov nivo u atmosferi raste, a mi ne znamo zašto", rekao je Endrju Terber, profesor morske biologije na Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari i koautor studije.
Jedan od najvećih razloga za zabrinutost upravo je Antarktik, gde postoje ogromni podzemni rezervoari metana, rekao je Terber.
"Ako ljudi nastave da zagrevaju planetu, ovi izvori mogu preći iz prirodne laboratorije u epicentar opasnosti", upozorio je.
"Na neki način, oni su poput opasne životinje. Zapanjujući su za proučavanje i razumevanje, ali moramo biti svesni šta mogu da urade ako ih izazovemo ili potcenimo", dodao je Terber.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
EXPO 2027
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
DOKUMENTARNI PROGRAM- PAD ( R )
1. novembar 2024. godine – dan koji je ostavio neizbrisiv trag. Šesnaest izgubljenih života, jedan zauvek promenjen. Dan borbe, tuge, bola i tišine. U dokumentarnoj formi, emisija donosi autentična svedočenja očevidaca i učesnika akcije spasavanja, koji rekonstrušu tok događaja i okolnosti tog tragičnog dana. Kroz njihove iskaze prikazuje se hronologija pada nadstrešnice i ljudske sudbine koje su tog trenutka zauvek promenjene.
dokumentarni
14:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Koliko smo zaista bezbedni na srpskim putevima?Da li broj saobraćajnih nezgoda raste, uprkos strožim zakonima i kampanjama i da li je problem u vozačima, sistemu – ili u kulturi saobraćaja? Zašto mladi vozači najčešće učestvuju u saobraćajnim nesrećama? Za emisiju “Tražim reč” govore: Vladimir Simidžija, saobraćajni inženjer, Mladen Rašeta, generalni sekretar Privredne komore auto-škola Srbije, Dejan Stević, Potpukovnik policije, Vladimir Jevtić, stručnjak za bezbednost u saobraćaju, Irena Đorđević psihijatar i advokat Andrija Marković.
Kada se 1. novembra prošle godine nadstrešnica na novosadskoj Železničkoj stanici obrušila na ljude koji su stajali ispod nje, sve je delovalo kao još jedan nesrećan splet okolnosti koji će u javnosti proći tek tako, kao i mnogi pre.
Građani iz mnogih delova Srbije okupili su se u Novom Sadu, gde je održan komemorativni skup nakon godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, kada je poginulo 14 osoba, nakon čega je još dvoje povređenih umrlo u bolnici, a povređeno je više od 40 ljudi.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su L. B. (23), M. B. (25) i N. P. (30) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Mladić je vrištao i čupao kosu, nedaleko od njega čovek je u stanju šoka govorio: "Deca su tamo". Mami sam u programu uživo uspela samo da otkucam poruku "Nisam bila na Ž". Ovako naša novinarka iz Novog Sada opisuje 1. novembar prošle godine, dan kada je pala nadstrešnica na Železničkoj stanici.
Pečurke su omiljeni sastojak u mnogim jelima - od ukusnog priloga i kremastih soseva do sofisticiranih gurmanskih specijaliteta. Ipak, postoji jedna česta dilema među domaćicama i kulinarskim entuzijastima, a to je treba li ih oprati pre upotrebe.
U parku u Pragu svake jeseni oživljava duh starih vremena - visoki bicikli peni-farting vraćaju se na stazu, a vozači u retro kostimima dokazuju da stil i ravnoteža nikad ne izlaze iz mode.
Manekenka Hajdi Klum i ove godine napravila je zabavu povodom proslave Noći veštica, pojavivši se u kostimu Meduze sa jarko zelenim detaljima i zmijama na glavi. Tim od više od 35 stručnjaka pomogao je Hajdi da kreira taj izgled.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) obeležava Mitrovske zadušnice, u narodu poznate i kao jesenje i to su poslednje zadušnice u 2025. godini. Na zadušnice se izlazi na groblja, gde se pale sveće na grobovima najbližih.
Posle šest meseci, preko 550 dobijenih predloga, pripremljenog šireg i užeg izbora, žirijskog i javnog glasanja, takmičenje "Najbolja nova srpska reč" – objavljene su pobedničke reči za 2025. godinu.
Tim naučnika otkrio je više od 30 do sada nepoznatih vrsta na dnu Južnog okeana. Među njima su mesožderni sunđer "smrtonosna lopta", svetleći crveni crvi i "zombi" crv koji se hrani mastima iz kostiju velikih morskih životinja.
Sagrada Familija u Barseloni postala je najviša crkva na svetu. Centralni toranj sada doseže 162,91 metar, nadmašivši nemački Ulm Minster. Gaudijevo delo i dalje se uspinje ka nebu, a završetak se očekuje u narednim godinama.
Kako dani postaju kraći, a noći sve hladnije, mnogima je san sve teži. Promene u svetlu i temperaturi, zajedno sa sezonskim varijacijama raspoloženja, mogu poremetiti naše unutrašnje ritmove.
Sa više od 5,5 milijardi ljudi u svetu koji koriste neku od brojnih društvenih mreža - ili nekoliko njih - jasno je da su danas internet, smartfoni i aplikacije postali značajan deo života. One su takođe postale i veoma važan kanal za informacije, vesti i razmenu mišljenja između korisnika.
Komentari (0)