Otkriveni novi izvori metana ispod Antarktika – preti ubrzano globalno zagrevanje
Metan, gas koji zagreva planetu, curi iz pukotina na morskom dnu oko Antarktika kako se region zagreva, a novi izvori se otkrivaju "zapanjujućom brzinom", pokazala su najnovija naučna istraživanja.
Ovo otkriće izazvalo je strah da su buduće prognoze globalnog zagrevanja možda potcenjene, piše CNN.
Ogromne količine metana nalaze se u rezervoarima koji su se tokom milenijuma formirali ispod morskog dna širom sveta. Ovaj nevidljivi gas, koji snažno doprinosi klimatskim promenama, može da iscuri u vodu kroz pukotine na dnu mora, najčešće otkrivajući se kroz niz mehurića koji se dižu ka površini okeana.
U nedelju, 12. oktobra, biće održani lokalni izbori na Kosovu i Metohiji. Ekipa Newsmax Balkans televizije uputila se na KiM, uz uredne novinarske akreditacije. Međutim, zbog više nego rigorozne kontrole na administrativnom prelazu Jarinje, naša ekipa doživela je neprijatnosti.
Deca u Srbiji provode u proseku po četiri sata dnevno na internetu. Virtuelni svet je onaj u kojem se druže, komuniciraju, zabavljaju, ali i svet u kojem lako postaju žrtve zlostavljanja.
Iako je Srbija ukinula smrtnu kaznu pre više od dve decenije, nova istraživanja pokazuju da podrška njenom vraćanju među građanima ponovo raste. Struka je, međutim, gotovo jednoglasna u stavu da smrtna kazna ne sme da bude deo savremenog pravosuđa.
Još se relativno malo zna o tim podvodnim izvorima metana - kako funkcionišu, koliko ih ima i kolika količina metana zaista dospeva u atmosferu u poređenju s količinom koju "pojedu" mikroorganizmi koji se hrane metanom, a žive u morskom sedimentu, navodi CNN.
Međutim, naučnici su odlučni da ih bolje razumeju, jer ovaj „superzagađivač“ zadržava oko 80 puta više toplote od ugljen-dioksida tokom prvih 20 godina u atmosferi.
Izvori metana u antarktičkim vodama spadaju među najmanje proučene na planeti, pa se tim međunarodnih naučnika uputio da ih pronađe. Koristeći kombinaciju akustičnih istraživanja sa broda, daljinski upravljanih podvodnih vozila i ronilaca, istražili su više lokacija u Rosovom moru, u Južnom okeanu, na dubinama između 5 i 240 metara.
Identifikovali više od 40 izvora metana
Ono što su otkrili iznenadilo ih je. Identifikovali su više od 40 izvora metana u plitkim vodama Rosovog mora, navodi se u studiji objavljenoj ovog meseca u časopisu Nature Communications.
Mnogi od izvora pronađeni su na mestima koja su ranije više puta istraživana, što ukazuje da su novonastali. To može predstavljati, kako navodi izveštaj, "fundamentalnu promenu" u oslobađanju metana u tom regionu.
Izvori metana su inače česti širom sveta, ali je do sada bio poznat samo jedan aktivan izvor na Antarktiku, rekla je Sara Sibrook, autorka izveštaja i morska naučnica iz organizacije Earth Sciences New Zealand.
"Nešto što se smatralo retkim sada postaje uobičajeno", izjavila je Sibrook za CNN.
Planet-heating methane is escaping from cracks in the Antarctic seabed as the region warms, with new seeps being discovered at an “astonishing rate,” scientists have found, raising fears that future global warming predictions may have been underestimated. https://t.co/N367IBbmvcpic.twitter.com/fD6nCNzxQV
— Thomas Reis (@peakaustria) October 11, 2025
"Svaki put kada bismo otkrili novi izvor, prvo bismo osetili uzbuđenje – a zatim odmah anksioznost i zabrinutost", dodala je Sibrook.
Strah je da bi ovi izvori mogli brzo ispustiti metan u atmosferu, postajući novi izvor zagađenja koji nije uračunat u postojeće klimatske prognoze. Naučnici takođe upozoravaju da bi metan mogao imati lančane efekte na morski ekosistem.
Klimatske promene
Još uvek nije jasno zašto se ovi izvori pojavljuju, ali istraživači ispituju moguću vezu sa klimatskim promenama.
Na suprotnoj strani planete, u Arktiku, povećano oslobađanje podzemnog metana već je povezano sa posledicama klimatskih promena – višim temperaturama, promenama nivoa mora i sporim uzdizanjem kopna nakon topljenja glečera iz prošlog ledenog doba.
To može stvoriti povratnu spregu: klimatske promene izazivaju curenje metana, a metan dodatno ubrzava klimatske promene.
Naučnici se sledeće nedelje vraćaju na Antarktik, gde će tokom dva meseca detaljnije analizirati ove izvore.
Metan nepoznanica
"Metan je prava nepoznanica - njegov nivo u atmosferi raste, a mi ne znamo zašto", rekao je Endrju Terber, profesor morske biologije na Univerzitetu Kalifornije u Santa Barbari i koautor studije.
Jedan od najvećih razloga za zabrinutost upravo je Antarktik, gde postoje ogromni podzemni rezervoari metana, rekao je Terber.
"Ako ljudi nastave da zagrevaju planetu, ovi izvori mogu preći iz prirodne laboratorije u epicentar opasnosti", upozorio je.
"Na neki način, oni su poput opasne životinje. Zapanjujući su za proučavanje i razumevanje, ali moramo biti svesni šta mogu da urade ako ih izazovemo ili potcenimo", dodao je Terber.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Šta se dogovaralo između Vašingtona i Teherana? Da li su pregovori o nuklearnom programu stvarni pomak ili diplomatska fasada? Može li Trampova strategija doneti dugoročnu stabilnost Bliskom istoku? Odgovore tražimo od direktora Instituta IFIMES iz Ljubljane Zijada Bećirovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U Surčinu će tokom izvođenja radova na izgradnji sekundarnog vodovoda i potisnog cevovoda fekalne kanalizacije u Ulici Trg Zorana Đinđića, u periodu od 18. februara do 15. marta, biti izmenjen rada linija javnog prevoza 602 i 610E, saopšteno je iz gradskog Sekretarijata za javni prevoz.
Policija u Kraljevu, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u tom gradu uhapsila je M. D. (75) iz Despotovca osumnjičenog da je kao zakonski zastupnik PD "Sloga" DOO Novi Sad zloupotrebom položaja ostvario korist u iznosu od 2.249.500 dinara.
Letovanja će ove godine biti primetno skuplja, sa rastom cena od 10 do 20 odsto, rekao je u Jutarnjem programu Newsmax Balkans televizije direktor YUTA, Aleksandar Seničić.
Sinod Srpske pravoslavne crkve (SPC) razrešio je mitropolita žičkog Justina dužnosti upravljanja Eparhijom žičkom zbog prestupa u upravljanju eparhijom i pokrenuo postupak za utvrđivanje njegove kanonske odgovornosti.
Prvi oblik tenisa, poznat kao jeu de paume ili "igra dlanom", igrao se rukom, često u rukavici, a ne reketom. Ova verzija razvila se u "pravi tenis", koji se igrao unutar zatvorenih dvorana sa zidovima, visokim prozorima i galerijama za gledaoce, specijalnim drvenim reketima i tvrdim lopticama.
Pismo koje je kao dete napisala kraljica Elizabeta II biće ponuđeno na aukciji u Penšerstu, na jugoistoku Engleske, a očekuje se da će dostići cenu do 4.000 funti (4.680 evra).
Buđ u domu najčešće povezujemo s vlagom, lošom ventilacijom i hladnim zidovima, ali manje je poznato da određene sobne biljke mogu pomoći u regulisanju mikroklime i time smanjiti uslove u kojima se buđ razvija.
Žute mrlje na dušeku čest su problem, čak i kada redovno menjamo posteljinu i vodimo računa o higijeni spavaće sobe. Međutim, uz pravilan tretman mogu se brzo ukloniti.
Komentari (0)