U međuvremenu je Nvidia postala ne samo najvrednija kompanija, već i ključna tehnološka kompanija kada je u pitanju razvoj različitih modela veštačke inteligencije (Artificial intelligence, AI).
Zapravo, ona je toliko važna da su njeni proizvodi - grafički i AI čipovi - u samom centru trenutnih pregovora između SAD i Kine. Nedavno je zvanični Peking gotovo u potpunosti ograničio uvoz Nvidia čipova, savetujući domaćim tehnološkim kompanijama da kupuju i koriste AI čipove proizvedene u Kini.
Programeri neće nestati, ali...
Kinesko tržište je od izuzetne važnosti za Nvidia-u, ali i druge američke tehnološke giganteus. Stručnjaci procenjuju da je između 15 i 20 odsto ukupnog obrta - oko 20 do 25 milijardi dolara - za Nvidia dolazilo od izvoza u Kinu, a kompanija je čak pokušala i da se uskladi sa novim zabranama iz Vašingtona na izvoz AI čipova tako što je kreirala nove, "oslabljene" verzije za izvoz u Kinu, modele Pro 6000D i H20.
Vašington i Bela Kuća su, ipak, zabrinuti da bi ovakav izvoz doprineo bržem razvoju kineskih modela veštačke inteligencije, te kopiranju američke tehnologije. Suština cele priče nije samo u politici nove Trampove administracije, već i u predviđanjima gotovo svih tehnoloških ekspearata da će AI promeniti veliki deo industrije i većinu radnih mesta, i to ne za nekoliko decenija, već do 2030. godine.
Da li današnja veštačka inteligencija može "da sama sebe održava", to jest da dizajnira hardver za kompjutere i piše softver? Ako bi modeli veštačke inteligencije počeli da pišu kompjuterski kod, na primer, za mobilne aplikacije, web sajtove i različite programe, to bi značilo da su ljudski programeri postali "predviđeni".
Takođe, može li veštačka inteligencija da sama piše kod na kome počiva njeno učenje, te da se "samostalno unapređuje"? Kao i većina drugih pitanja u vezi najnovijih AI modela, odgovor je - i da i ne. Usluge za Ai programiranje postoje već nekoliko godina, i prešle su ogroman put od jednostavne reprodukcije koda kojeg su prethodno napisali ljudi, preko samostalnog stvaranja manjih aplikacija, do današnjeg pisanja kompjuterskog koda u gotovo svim popularnijim programskim jezicima, te čak i prevođenje koda iz jednog jezika u drugi.
Najpopularnija AI usluga za ovu namenu je GitHub Copilot kompanije Microsoft, koja je trenirana na najvećoj bazi kompjuterskog koda na internetu, Git Hub, koju već godinama koristi više od sto miliona programera širom sveta.
Sa Copilot unapređenjem, programeru je dostupna neka vrsta AI konsultanta koji može da daje sugestije u realnom vremenu, dok programer kuca sam kod za aplikaciju, a takođe može i da objasni koji bi delovi koda mogli da se poboljšaju ili uklone kako bi aplikacija bolje funkcionisala. Ova usluga ima besplatnu verziju, a za profesionalce staje od 100 do 400 dolara godišnje, što je relativno povoljno imajući u vidu njene mogućnosti, a i u odnosu na druge aplikacije za razvoj softvera.
Sa druge strane, ono gde je programiranje uz pomoć veštačke inteligencije izuzetno korisno je za početnike u ovom svetu, za studente, kao i za ljude koji žele da kreiraju aplikaciju ili web prezentaciju, ali nemaju nikakvog znanja o programskim jezicima. U ovom delu je veoma popularna AI usluga Create koji koristi "tekstom do aplikacije" metod - korisnik treba da opiše aplikaciju ili web sajt kakav želi, jednostavnim upitom, i ona će biti generisana.
Mi smo za potrebe ovog teksta za samo par minuta kreirali potpuno funkcionalan grafički kalkulator, uz nekoliko reči opisa, i bez ikakvog unošenja programskog koda. Takođe, dostupna je i opcija "dubokog razmišljanja" (deep think), gde AI sam proverava tačnost gotovog koda i funkcije aplikacije. Treba reći da i najpopularnije AI usluge, Google Gemini (dostupna na svakom Android uređaju), te i na ovim prostorima veoma popularan Chat GPT, mogu da pišu kompjuterski kod, ali funkcije nisu toliko napredne kao kod "virtuelnih programera", te zahtevaju i angažovanje korisnika uz barem okvirno poznavanje programiranja.
Da li će programeri uskoro postati suvišni? Ne, zapravo, programeri će u dalje biti jedno od najvažnijih i najtraženijih zanimanja u 21. veku, baš kao što su to i bili u proteklih par decenija, ali će se ono što podrazumevamo pod pojmom "programiranje" svakako promeniti. U budućnosti će se stvaranje aplikacija više fokusirati ne na samo kodiranje "od nule", već više na dizajn samih opcija i mogućnosti, kao i na tzv. "beta testing" gotovih softvera - pronalaženje "rupa" u njihovom funkcionisanju.
Veštačka inteligencija će jednostavno zameniti one "dosadne" delove rada svakog programera - "debbuging" - traženje grešaka u kodu, te "compiling" - šta sve od koda aplikacija treba da sadrži. Da je AI tu da ostane u svetu programiranja, potvrdio je i već pomenuti Jensen Huang prošle nedelje, navodeći da "gotovo svi programeri unutar Nvidia već danas koriste AI u svom radu".
Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:
Pratite nas na društvenim mrežama:
Komentari (0)