Selo stogodišnjaka u Italiji: U čemu je tajna dugovečnosti njegovih stanovnika
Foto: Envato
U srcu italijanske pokrajine Kampanije, u blizini mesta Salento, s pogledom na kristalno more i okruženo maslinama, nalazi se seoce u kome kao da je vreme stalo. Ačaroli je "selo stogodišnjaka". Jedna od deset osoba u Ačaroliju doživi više od sto godina.
Izvor: RTS
27.10.2025. 22:50
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Prema legendi, američki pisac Ernest Hemingvej boravio je baš tu i pronašao inspiraciju za svoje delo "Starac i more".
Danas je Ačaroli u središtu druge priče, one koja istražuje misteriju dugovečnosti.
Dok se širom Evrope ugostitelji muče da pronađu konobare i drugo osoblje, jedna baka iz Italije ne odustaje od ljubavi prema tom poslu. Ana Posi, žena koja će uskoro napuniti 101 godinu, i dalje svakog jutra dolazi u kafić, priprema kafu, poslužuje goste, i uživa u tom poslu.
Punih 40 godina Kadivka Kaća Vuković (92) živi u Gerontološkom centru u Nišu. Suprotno ustaljenom mišljenju, niti je sama, a još manje usamljena. Nema proslave, rođendana ili godišnjice, na koju je ne pozove neko od brojne dece kojima je bila dadilja. Kažu da je baš Kadivka ta koja ih drži na okupu.
Istraživači sa Univerziteta "La Sapijenca" u Rimu i Univerziteta u San Dijegu proučavaju oko 300 stogodišnjaka iz Ačarolija, na jugu Italije - mesta koje broji svega 700 stanovnika, a više od 80 njih ima sto i više godina.
Teške bolesti ovde gotovo nepoznate
Naučnici analiziraju krv, DNK, srce i mozak kako bi shvatili zašto su srčane bolesti, dijabetes i Alchajmerova bolest ovde gotovo nepoznati.
Odgovor je, možda, zapisan u načinu života: malo mesa, mnogo ribe, povrće iz bašte i maslinovo ulje.
Foto: Envato
Upravo je američki biolog Ansel Kiz, nekoliko kilometara odavde, u Piopiju, proučavao mediteransku ishranu i nazvao ovo područje "trouglom dugog života". I on je, zanimljivo, doživeo sto godina.
"U januaru 2016. godine započeli smo projekat otkrivanja tajne dugovečnosti u ovim krajevima, sa Univerzitetom 'La Sapijenca' u Rimu i onim iz San Dijega, u Kaliforniji. Cilj nije bio samo shvatiti kako toliko njih doživi sto godina, već i kako su tako zdravi u tim godinama", rekao je gradonačelnik Ačarolija Stefano Pisani.
Poseban gen
Direktor Muzeja mediteranske ishrane Valerio Kalabreze rekao je da je Ansel Kiz otkrio vezu između mediteranske ishrane i dobrog zdravlja.
"Bio je fasciniran ovom zajednicom, u koju se i preselio, i sam je govorio da je sebi produžio život za dvadeset godina. Pokušajte da ne jedete mnogo crvenog mesa, jedite dosta povrća, unosite malo soli i vrlo malo šećera. Ali današnji uslovi života, naročito u velikim gradovima, otežavaju posvećenost zdravoj ishrani", napominje on.
Foto: Envato
Dobra ishrana, svakodnevna fizička aktivnost, povezanost sa ljudima i snažan osećaj pripadnosti zajednici svakako su saveznici dugovečnosti.
Ipak, istraživači govore i o genu koji je u stanju da bolje iskoristi materije iz biljaka poput ruzmarina, koji, kako kažu, poboljšava pamćenje i rad moždanih funkcija.
Jedu samo ono što sami proizvedu
U okviru projekta pod nazivom "Inicijativa Čilenta o ishodima starenja", naučnici su otkrili da stogodišnjaci iz Ačarolija imaju krvnu sliku sličnu osobama trideset godina mlađim.
"Kada smo poslali primerke na Univerzitet u San Dijegu, otkrili smo da su naučnici koji proučavaju protein dugovečnosti bili iznenađeni kada su kod stogodišnjaka iz ovog malog italijanskog mesta pronašli protein koji nikada ranije nisu videli u milion drugih uzoraka. To nam govori da i dalje ne znamo dovoljno. Kao da su ovi ljudi zaštićeni nečim od klasičnih kardiovaskularnih oboljenja koja dolaze sa godinama, a koja kod njih ne vidimo", rekao je profesor dr Salvatore di Soma i kardiolog Univerziteta "La Sapijenca".
Foto: Envato
Stogodišnjaci kažu da jedu samo ono što sami proizvedu - povrće i voće iz svojih bašta i voćnjaka, jaja od kokošaka koje sami gaje, koriste samo maslinovo ulje od sopstvenih maslina i piju vino koje sami prave. Plodove zemlje, kako oni kažu.
U Ačaroliju život teče sporo, u ritmu prirode. Sve je jednostavno, ljudi ovde ne znaju za stres, i dalje se čvrsto drže pravih vrednosti i neguju prijateljstva.
Možda tajna dugovečnosti nije u laboratorijama, već u načinu na koji gledamo svet - sa smirenošću, zahvalnošću, čašom vina i uvek mladim srcem.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ATOMSKO NASLEĐE JUGOSLAVIJE
Odmah posle Drugog svetskog rata, kada je svet upoznao snagu atomske bombe, istražuje se i upotreba nuklearne energije u mirnodovske svrhe. Nova budućnost postaju nuklearne elektrane koje su bile i predmet interesovanja Titove Jugoslavije. Tako počinje velika uranijumska groznica, traganje za svetlucavim kamenom koji je izvor novog goriva za rad nukelarki. U Jugoslaviji kreću istraživanja i merenja radioaktivnosti po raznim mestima I konačno se stiže do Stare planine gde se ruda uranijuma otkriva. Nova epizoda “Dekada” donosi priča o prvom rudniku uranijuma, izgradnji nuklearke Krško, planu za još 12 nuklearki širom zemlje i donošenju moratorijuma na takvu izgradnju posle havarije u Černobilju.
dokumentarni
23:30
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Beogradski Sekretarijat za saobraćaj saopštio je da će saobraćaj u delu Takovske ulice, odnosno od Svetogorske do Trga Nikole Pašića, kao i u delu ulice Tošin bunar, odnosno od ulice Pariske komune do Ivićeve biti obustavljen zbog izvođenja radova na redovnom održavanju ulica.
Kombinacija kvasca, meda i kefira može postepeno da ojača vlas i poboljša gustinu kose. Pre pojave modernih kozmetičkih proizvoda, prirodni recepti za negu kose bili su osnova lepote u mnogim tradicijama.
Paradajz je jedna od najčešće korištenih i najpristupačnijih namirnica u ishrani širom sveta. Osim što daje poseban ukus jelima, on je i bogat izvor hranjivih materija koje imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja.
Kompanije sve češće koriste AI alate poput ChatGPT, ali bez jasnih pravila to može dovesti do nenamernog curenja poverljivih podataka. Stručnjaci upozoravaju na rastuće bezbednosne i reputacione rizike.
Istraživanja su pokazala da pijenje kafe može produžiti život i potencijalno smanjiti rizik od fibrilacije atrija (nepravilnih, ubrzanih otkucaja srca).
Tragovi kokaina koji zagađuju reke i jezera mogu da se nakupe u mozgu lososa i da poremete njihovo ponašanje, upozorili su istraživači, navodeći da su posledice po populacije riba još uvek nepoznate.
Mnogi vlasnici pasa veruju da su vatrometi ili grmljavina glavni uzrok tjeskobe kod njihovih ljubimaca. Ipak, prava zabrinutost leži u iznenadnim i nepredvidivim zvukovima koji mogu da se pojave svakodnevno, čak i unutar kuće.
Decenijama su radio i televizija držali monopol nad informisanjem, slušanjem muzike i otkrivanju novih tema. A onda je stigao internet, sa video servisima kao što je YouTube, striming platformama za filmove i serije poput Netflixa, i muzičkim strimingom na platformama kao što je Spotify.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Komentari (0)