Selo stogodišnjaka u Italiji: U čemu je tajna dugovečnosti njegovih stanovnika

U srcu italijanske pokrajine Kampanije, u blizini mesta Salento, s pogledom na kristalno more i okruženo maslinama, nalazi se seoce u kome kao da je vreme stalo. Ačaroli je "selo stogodišnjaka". Jedna od deset osoba u Ačaroliju doživi više od sto godina.

Izvor: RTS

27.10.2025. 22:50

Selo stogodišnjaka u Italiji: U čemu je tajna dugovečnosti njegovih stanovnika
Foto: Envato

Prema legendi, američki pisac Ernest Hemingvej boravio je baš tu i pronašao inspiraciju za svoje delo "Starac i more".

Danas je Ačaroli u središtu druge priče, one koja istražuje misteriju dugovečnosti. 

Istraživači sa Univerziteta "La Sapijenca" u Rimu i Univerziteta u San Dijegu proučavaju oko 300 stogodišnjaka iz Ačarolija, na jugu Italije - mesta koje broji svega 700 stanovnika, a više od 80 njih ima sto i više godina.

Teške bolesti ovde gotovo nepoznate

Naučnici analiziraju krv, DNK, srce i mozak kako bi shvatili zašto su srčane bolesti, dijabetes i Alchajmerova bolest ovde gotovo nepoznati.

Odgovor je, možda, zapisan u načinu života: malo mesa, mnogo ribe, povrće iz bašte i maslinovo ulje.

Foto: Envato

Upravo je američki biolog Ansel Kiz, nekoliko kilometara odavde, u Piopiju, proučavao mediteransku ishranu i nazvao ovo područje "trouglom dugog života". I on je, zanimljivo, doživeo sto godina.

"U januaru 2016. godine započeli smo projekat otkrivanja tajne dugovečnosti u ovim krajevima, sa Univerzitetom 'La Sapijenca' u Rimu i onim iz San Dijega, u Kaliforniji. Cilj nije bio samo shvatiti kako toliko njih doživi sto godina, već i kako su tako zdravi u tim godinama", rekao je gradonačelnik Ačarolija Stefano Pisani.

Poseban gen

Direktor Muzeja mediteranske ishrane Valerio Kalabreze rekao je da je Ansel Kiz otkrio vezu između mediteranske ishrane i dobrog zdravlja.

"Bio je fasciniran ovom zajednicom, u koju se i preselio, i sam je govorio da je sebi produžio život za dvadeset godina. Pokušajte da ne jedete mnogo crvenog mesa, jedite dosta povrća, unosite malo soli i vrlo malo šećera. Ali današnji uslovi života, naročito u velikim gradovima, otežavaju posvećenost zdravoj ishrani", napominje on.

Foto: Envato

Dobra ishrana, svakodnevna fizička aktivnost, povezanost sa ljudima i snažan osećaj pripadnosti zajednici svakako su saveznici dugovečnosti.

Ipak, istraživači govore i o genu koji je u stanju da bolje iskoristi materije iz biljaka poput ruzmarina, koji, kako kažu, poboljšava pamćenje i rad moždanih funkcija.

Jedu samo ono što sami proizvedu

U okviru projekta pod nazivom "Inicijativa Čilenta o ishodima starenja", naučnici su otkrili da stogodišnjaci iz Ačarolija imaju krvnu sliku sličnu osobama trideset godina mlađim.

"Kada smo poslali primerke na Univerzitet u San Dijegu, otkrili smo da su naučnici koji proučavaju protein dugovečnosti bili iznenađeni kada su kod stogodišnjaka iz ovog malog italijanskog mesta pronašli protein koji nikada ranije nisu videli u milion drugih uzoraka. To nam govori da i dalje ne znamo dovoljno. Kao da su ovi ljudi zaštićeni nečim od klasičnih kardiovaskularnih oboljenja koja dolaze sa godinama, a koja kod njih ne vidimo", rekao je profesor dr Salvatore di Soma i kardiolog Univerziteta "La Sapijenca".

Foto: Envato

Stogodišnjaci kažu da jedu samo ono što sami proizvedu - povrće i voće iz svojih bašta i voćnjaka, jaja od kokošaka koje sami gaje, koriste samo maslinovo ulje od sopstvenih maslina i piju vino koje sami prave. Plodove zemlje, kako oni kažu.

U Ačaroliju život teče sporo, u ritmu prirode. Sve je jednostavno, ljudi ovde ne znaju za stres, i dalje se čvrsto drže pravih vrednosti i neguju prijateljstva.

Možda tajna dugovečnosti nije u laboratorijama, već u načinu na koji gledamo svet - sa smirenošću, zahvalnošću, čašom vina i uvek mladim srcem.

Preuzmite Newsmax Balkans aplikaciju:

Komentari (0)