Naučnici otkrili kako vratiti sećanja iz detinjstva
Istraživači sa Univerziteta Anglija Raskin u Kembridžu predstavili su novo otkriće - ukoliko privremeno promenimo način na koji doživljavamo sopstveno telo, to može pomoći da se prisetimo zaboravljenih događaja iz detinjstva.
Izvor: Tanjug
05.11.2025. 20:22
Foto: Envato
Tačnije, ako sebe na ekranu vidimo u mlađem, dečjem obliku, mozak počinje da reaguje kao da zaista pripadamo tom uzrastu, što otvara pristup dubljim, davno potisnutim uspomenama.
U studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports učestvovalo je pedeset odraslih osoba. Svaki učesnik posmatrao je uživo video prikaz svog lica koje je digitalno izmenjeno tako da izgleda mlađe. Pokreti glave učesnika i video-prikaz bili su usklađeni, što je stvorilo iluziju da je taj dečji lik zapravo njihov. Kontrolna grupa gledala je svoj trenutni odrasli izgled.
U vreme administracije bivšeg američkog predsednika Džozefa Bajdena imali smo odličnu saradnju sa ambasadorom. Utrli smo put dobroj saradnji. Nova američka administracija Donalda Trampa je biznis orijentisana i velika je šansa za Telekom Srbija, izjavio je direktor te kompanije Vladimir Lučić.
Profesor Fakulteta organizacionih nauka Vladimir Obradović ocenio je, gostujući u "Sintezi", da je komemorativni skup održan 1. novembra u Novom Sadu bio najbolje izbalansiran do sad, između očekivanja i onog što se na njemu dogodilo. Kako je dodao, glavna poruka skupa je da Srbiji nedostaje pravda.
Kraj oktobra u Crnoj Gori prošao je u znaku događaja u kojem je na Zabijelu u Podgorici ranjen muškarac. Prvobitno su za taj napad osumnjičeni državljani Turske i Azerbejdžana, što je rezultiralo organizovanjem protesta u prestonici Crne Gore.
Nakon tog iskustva, svi su učestvovali u intervjuu o autobiografskim sećanjima - traženo je da iznesu uspomene iz ranog detinjstva.
Rezultati su pokazali znatno bolju jasnoću i bogatiji opis događaja kod onih koji su videli mlađu verziju sebe, u odnosu na kontrolnu grupu koja je posmatrala neizmenjenog, odraslog sebe. To ukazuje da percepcija tela, način na koji ga vidimo i doživljavamo, nije samo prateći faktor, već sastavni deo procesa pamćenja.
Pamćenje kao živo iskustvo tela
Ovo istraživanje zasniva se na principima embodied cognition - ideji da su naše misli, emocije i sećanja neraskidivo povezani s telom kroz koje ih doživljavamo. Kada mozak prepozna telo kao "mlađe", on može aktivirati neuronske mreže i senzorne obrasce karakteristične za to doba života.
Drugim rečima, vraćanje u sopstveno "dečje telo" ne budi samo vizuelna sećanja, već i emocionalne tonove, mirise, zvuke i telesne osećaje koji prate uspomene iz ranog detinjstva. To pokazuje da naše pamćenje nije samo mentalni arhiv, već živa mreža senzacija i telesnih tragova.
Budućnost terapije pamćenja
Iako su rezultati obećavajući, istraživači upozoravaju da je efekat za sada privremen i da zahteva dodatna ispitivanja. U budućnosti bi slične tehnike, uz pomoć virtuelne stvarnosti ili personalizovanih digitalnih avatara, mogle da se koriste u psihoterapiji i rehabilitaciji pamćenja.
Zamislivo je, na primer, da osobe koje pate od traumatske amnezije ili ranih stadijuma demencije, kroz kontrolisano "uranjanje" u mlađe verzije sebe, uspeju da povrate izgubljene delove lične istorije - ne samo kao sliku, već kao iskustvo koje ponovo postaje deo njihovog identiteta.
Foto: Envato
Glavni autor studije, dr Utkarš Gupta, doktorand na ARU, sada istraživač na Univerzitetu Severne Dakote, istakao je da, iako se sećanja na događaje čine subjektivnim mentalnim činima, mozgu su važni i telesni signali. Tako vraćanje "telesnih tragova" iz perioda detinjstva može da pomogne u prizivanju starih, duboko skrivenih sećanja.
Profesorka Džejn Aspel, direktorka Laboratorije za istraživanje tela i svesti na ARU, dodaje da su naša telesna svest i identitet u detinjstvu bili drugačiji i da vraćanje elemenata tog identiteta može da olakša pristup uspomenama iz ranih faza života.
Ovo otkriće otvara put razvoju budućih tehnika i intervencija koje bi mogle da pomognu osobama sa problemima pamćenja. Primera radi, pri vraćanju zaboravljenih trenutaka ili oporavku uspomena kod stanja kao što su amnezija ili drugi poremećaji pamćenja.
Šta je bulozna epidermoliza i kako je živeti sa njom? Zašto decu koja boluju od ove bolesti zovemo deca leptiri? Mogu li njihove majke da ih zagrle? Zašto kažemo da je njihova svakodnevica ispunjena je bolom, ali i neverovatnom hrabrošću? Za emisiju "Tražim reč" govore mame dece leptira Snežana Janošević, Anita Knežević i Tatjana Nicović.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Zašto je Dragojević novom romanu dao ime “Lajk”? Kako se opredelio za horor-triler koji spaja naučnu fantastiku, porodičnu dramu i oštru satiru? Da li pisci naučne fantastike kada zamišljaju nove svetove menjaju i naš svet? Zašto je naučna fantastika radikalni čin imaginacije? Da li je naučna fantastika laboratorija ideja koja predviđa budućnost, pitamo pisca i reditelja Srđana Dragojevića.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
Imamo četiri dana do potpunog zaustavljanja rada rafinerije nafte u Pančevu, ukoliko nam do tada američka vlada ne odobri novu licencu, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić i pozvao SAD da Srbiji izda operativnu licencu u narednih 48 sati na period od 50 dana.
Policija i vatrogasci pronašli su automobil za koji se sumnjalo da je u utorak sleteo u jezero Međuvršje kod Čačka, ali vozilo, kako se ispostavilo, ipak nije završilo u vodi. Automobil je lociran u uskom betonskom propustu s druge strane jezera, a u vozilu su nađena dva tela.
Zoološki vrt u San Dijegu saopštio je da je uginula Grema, džinovska kornjača s Galapagosa koja je bila stara oko 140 godina i koja je bila njegova najstarija stanovnica.
Svet ima novi najnaseljeniji grad. Glavni grad Indonezije, Džakarta, nalazi se na vrhu lestvice kojom sve više dominira Azija. Prema novom izveštaju Ujedinjenih nacija, Džakarta je pretekla glavni grad Bangladeša, Daku, i japanski Tokio, zasluživši tu titulu.
Mozak prolazi kroz pet jasno prepoznatljivih faza tokom ljudskog života, sa ključnim prekretnicama u starosti od devet, 32, 66 i 83 godine, pokazala je najnovija studija naučnika sa Univerziteta u Kembridžu.
Ako imate ljubimce (posebno pse, mačke, ptice ili male glodare), postoje sastojci u sredstvima za čišćenje koje je najbolje izbegavati jer mogu biti štetni ako ih udahnu, poližu ili dođu u dodir s kožom.
Obimna analiza skoro dve desetine dugoročnih studija pokazuje da ljudi koji puše čak i mali broj cigareta i dalje imaju znatno veći rizik od srčanih bolesti i prerane smrti u odnosu na one koji nikada nisu pušili. Taj povišeni rizik ostaje prisutan godinama nakon prestanka pušenja.
Noćni klub Amber's u Mančesteru otvoren je pre godinu dana uz strogu zabranu korišćenja mobilnih telefona. Tokom godine tu su organizovane brojne žurke sa svetski poznatim di-džejevima, a rukovodstvo kaže da je odluka o zabrani doneta kako bi se omogućilo ljudima da se fokusiraju na muziku.
Komentari (0)