Naučnici otkrili kako vratiti sećanja iz detinjstva
Foto: Envato
Istraživači sa Univerziteta Anglija Raskin u Kembridžu predstavili su novo otkriće - ukoliko privremeno promenimo način na koji doživljavamo sopstveno telo, to može pomoći da se prisetimo zaboravljenih događaja iz detinjstva.
Izvor: Tanjug
05.11.2025. 20:22
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Tačnije, ako sebe na ekranu vidimo u mlađem, dečjem obliku, mozak počinje da reaguje kao da zaista pripadamo tom uzrastu, što otvara pristup dubljim, davno potisnutim uspomenama.
U studiji objavljenoj u časopisu Scientific Reports učestvovalo je pedeset odraslih osoba. Svaki učesnik posmatrao je uživo video prikaz svog lica koje je digitalno izmenjeno tako da izgleda mlađe. Pokreti glave učesnika i video-prikaz bili su usklađeni, što je stvorilo iluziju da je taj dečji lik zapravo njihov. Kontrolna grupa gledala je svoj trenutni odrasli izgled.
U vreme administracije bivšeg američkog predsednika Džozefa Bajdena imali smo odličnu saradnju sa ambasadorom. Utrli smo put dobroj saradnji. Nova američka administracija Donalda Trampa je biznis orijentisana i velika je šansa za Telekom Srbija, izjavio je direktor te kompanije Vladimir Lučić.
Profesor Fakulteta organizacionih nauka Vladimir Obradović ocenio je, gostujući u "Sintezi", da je komemorativni skup održan 1. novembra u Novom Sadu bio najbolje izbalansiran do sad, između očekivanja i onog što se na njemu dogodilo. Kako je dodao, glavna poruka skupa je da Srbiji nedostaje pravda.
Kraj oktobra u Crnoj Gori prošao je u znaku događaja u kojem je na Zabijelu u Podgorici ranjen muškarac. Prvobitno su za taj napad osumnjičeni državljani Turske i Azerbejdžana, što je rezultiralo organizovanjem protesta u prestonici Crne Gore.
Nakon tog iskustva, svi su učestvovali u intervjuu o autobiografskim sećanjima - traženo je da iznesu uspomene iz ranog detinjstva.
Rezultati su pokazali znatno bolju jasnoću i bogatiji opis događaja kod onih koji su videli mlađu verziju sebe, u odnosu na kontrolnu grupu koja je posmatrala neizmenjenog, odraslog sebe. To ukazuje da percepcija tela, način na koji ga vidimo i doživljavamo, nije samo prateći faktor, već sastavni deo procesa pamćenja.
Pamćenje kao živo iskustvo tela
Ovo istraživanje zasniva se na principima embodied cognition - ideji da su naše misli, emocije i sećanja neraskidivo povezani s telom kroz koje ih doživljavamo. Kada mozak prepozna telo kao "mlađe", on može aktivirati neuronske mreže i senzorne obrasce karakteristične za to doba života.
Drugim rečima, vraćanje u sopstveno "dečje telo" ne budi samo vizuelna sećanja, već i emocionalne tonove, mirise, zvuke i telesne osećaje koji prate uspomene iz ranog detinjstva. To pokazuje da naše pamćenje nije samo mentalni arhiv, već živa mreža senzacija i telesnih tragova.
Budućnost terapije pamćenja
Iako su rezultati obećavajući, istraživači upozoravaju da je efekat za sada privremen i da zahteva dodatna ispitivanja. U budućnosti bi slične tehnike, uz pomoć virtuelne stvarnosti ili personalizovanih digitalnih avatara, mogle da se koriste u psihoterapiji i rehabilitaciji pamćenja.
Zamislivo je, na primer, da osobe koje pate od traumatske amnezije ili ranih stadijuma demencije, kroz kontrolisano "uranjanje" u mlađe verzije sebe, uspeju da povrate izgubljene delove lične istorije - ne samo kao sliku, već kao iskustvo koje ponovo postaje deo njihovog identiteta.
Foto: Envato
Glavni autor studije, dr Utkarš Gupta, doktorand na ARU, sada istraživač na Univerzitetu Severne Dakote, istakao je da, iako se sećanja na događaje čine subjektivnim mentalnim činima, mozgu su važni i telesni signali. Tako vraćanje "telesnih tragova" iz perioda detinjstva može da pomogne u prizivanju starih, duboko skrivenih sećanja.
Profesorka Džejn Aspel, direktorka Laboratorije za istraživanje tela i svesti na ARU, dodaje da su naša telesna svest i identitet u detinjstvu bili drugačiji i da vraćanje elemenata tog identiteta može da olakša pristup uspomenama iz ranih faza života.
Ovo otkriće otvara put razvoju budućih tehnika i intervencija koje bi mogle da pomognu osobama sa problemima pamćenja. Primera radi, pri vraćanju zaboravljenih trenutaka ili oporavku uspomena kod stanja kao što su amnezija ili drugi poremećaji pamćenja.
Kraj je blizu, ali i nije. Vašingtonska administracija najavljuje produženje primirja s Iranom i čak i okončanje sukoba, ali i razmišlja da na Bliski istok pošalje još 10.000 vojnika. “Ovo nije naš rat“, poručuje nemački kancelar Fridrih Merc, koji je svestan da posledice rata jesu i nemački i evropski problem. Gost Portala je Jakov Devčić, direktor Fondacije “Konrad Adenauer“.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
specijal
20:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ATOMSKO NASLEĐE JUGOSLAVIJE
Odmah posle Drugog svetskog rata, kada je svet upoznao snagu atomske bombe, istražuje se i upotreba nuklearne energije u mirnodovske svrhe. Nova budućnost postaju nuklearne elektrane koje su bile i predmet interesovanja Titove Jugoslavije. Tako počinje velika uranijumska groznica, traganje za svetlucavim kamenom koji je izvor novog goriva za rad nukelarki. U Jugoslaviji kreću istraživanja i merenja radioaktivnosti po raznim mestima I konačno se stiže do Stare planine gde se ruda uranijuma otkriva. Nova epizoda “Dekada” donosi priča o prvom rudniku uranijuma, izgradnji nuklearke Krško, planu za još 12 nuklearki širom zemlje i donošenju moratorijuma na takvu izgradnju posle havarije u Černobilju.
Zašto je Sveti Sava bio čovek ispred svog vremena, a svetitelj za sva vremena? Kako je Sveti Sava dubokom verom i blistavim umom utirao put svojoj crkvi i svom narodu? Odgovore tražimo od istoričara umetnosti profesora Olivera Tomića.
specijal
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Beogradski maraton prvi put se održava tokom dva dana, a današnji program obeležili su polumaraton i večerašnja trka na 10 kilometara. Najbolji među domaćim takmičarima bili su Janko Urošević i Nora Trklja Boca.
Doći će do promene trasa više linija javnog gradskog prevoza u Beogradu, u petak uveče i u subotu, zbog održavanja polumaratona, štafetnog polumaratona i trke, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Nagradu Grada Beograda "Svetislav Stojanović" dobila je vatrogasno-spasilačka četa iz Mladenovca. Za herojsko delo nagrađen je Marko Roljević, vatrogasac-spasilac iz Obrenovca.
Za vreme održavanja 39. Beogradskog maratona u nedelju, 19. aprila doći će do promene trasa linija javnog prevoza, najavljeno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Med se često koristi kao prirodna zamena za šećer i mnogi ga smatraju zdravijom opcijom u ishrani. Ipak, u određenim situacijama njegova konzumacija može predstavljati zdravstveni rizik, posebno kod osetljivih grupa ljudi.
Kada porodica razmišlja o nabavci psa, jedno od najčešćih pitanja je koje su rase najbolje za decu. Stručnjaci, uključujući Američki kinološki klub (AKC), ističu da su temperament i vaspitanje ključni, a ne samo rasa.
Ako primetite da svakodnevno žudite za belim hlebom, možda se pitate šta ta navika zapravo znači za vaše zdravlje. Uprkos kritikama, mnogi ga koriste u svakodnevnoj ishrani, od sendviča sa kikiriki puterom i džemom do salate od tune, dok ga drugi u potpunosti izbegavaju i biraju integralne žitarice.
Metoda 5-4-3-2-1, koju je osmislio kuvar Vil Kolman, postala je popularna na društvenim mrežama jer pomaže kupcima da bez stresa naprave listu namirnica i da spreče impulsivnu potrošnju.
Novo istraživanje pokazuje da vreme obroka može igrati ključnu ulogu u kontroli telesne težine - raniji doručak i duži noćni post povezani su sa nižim BMI-jem, dok preskakanje doručka ne daje očekivane rezultate.
Zavese su često zanemaren detalj u domu, iako imaju važnu ulogu u održavanju svežine i kvaliteta vazduha. Iako na prvi pogled deluju čisto, u stvarnosti brzo nakupljaju prašinu, polen, dim i neprijatne mirise.
Redovno konzumiranje ribe, posebno masnih vrsta poput losos, sardina i skuša, može imati značajne koristi za zdravlje mozga, pokazuju brojna istraživanja.
Komentari (0)