Autofagija kao eliksir mladosti: Vesna de Vinča o načinu ishrane koji praktikuje decenijama
Printscreen: Newsmax Balkans
Autofagija je prirodan proces u telu koji se pokreće kada pravimo pauzu od hrane i dozvolimo organizmu da se "resetuje". U tom periodu telo koristi sopstvene rezerve, čisti se od svega što mu više ne služi i obnavlja ćelije, što mnogi povezuju sa boljim osećajem, većom energijom i gubitkom kilaže.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Upravo o autofagiji, njenim efektima i ličnim iskustvima govorilo se u novoj epizodi emisije "Tražim reč", u kojoj je gostovala Vesna de Vinča, zajedno sa dr Andrijanom Zuber, dr Draganom Ivanovim, kao i Adijem Bebanićem, koji je podelio svoje iskustvo i istakao da je uz pomoć autofagije uspeo da izgubi višak kilograma.
Vesna de Vinča već više od tri decenije otvoreno govori o autofagiji i gladovanju kao osnovi svog načina života i očuvanja zdravlja. Kako sama ističe, sa ovim režimom započela je pre 34 godine, u periodu kada je radila kao ratni izveštač.
"Preko 34 godine sam na autofagiji. Počelo je na terenu, kada sam bila izveštač sa fronta, dobila sam bolest štitne žlezde, onda je do mene dospela Brojsova knjiga i onda sam odlučila da probam autofagiju. Nikad više nisam imala problem sa štitnom žlezdom, odnosno kada skoči, pojavi se neki stres, ja primenim gladovanje i rešim problem. Nikad nijedan lek, inače kod mene na brodu nemam nijedan lek, čak ni aspirin. Gladovanjem se održavam", kaže Vesna.
Printscreen: Newsmax Balkans
Objašnjavajući zašto gladovanje smatra ključnim elementom svoje vitalnosti i energije, Vesna naglašava da autofagija za nju nije povremeni eksperiment, već dugogodišnja praksa koja je postala temelj njenog načina života.
"Naravno ima još stvari kojih se pridržavam, ali gladovanje je dominantno, to je razlog zbog kog imam dosta energije, podmlađujem se svaki put, uvek sam nekako poletnija, i mislim da je autofagocitoza, to je naučni izraz, nešto što je otkriveno odavno, ali joj je dodeljena i Nobelova nagrada 2016. godine", naglašava ona.
"Mislim da to dugujem ljudima", poručuje Vesna de Vinča.
Ono što je uvek bila briga za nju jeste nerazumevanje i strah koji, kako tvrdi, još uvek postoji kada je reč o autofagiji, čak i među pojedinim zdravstvenim radnicima, Vesna ističe da se u javnosti često iznose dramatične i, po njenom mišljenju, neutemeljene tvrdnje.
"Volela bih da ima više lekara koji razumeju i savetuju ovaj proces, jer više njih je u strahu od autofagije. Čak na nekoj društvenoj mreži sam videla da je neki lekar rekao nekoj devojci da će umreti od autofagije, pa onda bih tako i ja svake godine po jedanput umrla", kaže De Vinča.
U društvu koje roditeljstvo često meri genetikom, a porodicu krvlju, priča Marije i Marka Milutinovića iz Beograda podseća na suštinu. Porodica nije ono što nam je dato rođenjem, već ono što svakodnevno biramo, gradimo i čuvamo.
Vuče li nas povratak ka početku i zatvara li se životni krug tek onda kada se vratimo onome odakle dolazimo? O tome šta podrazumeva potraga za identitetom i koliki uticaj u tom procesu ima nasleđe predaka u emisiji "Tražim reč" govorila je književnica Jasenka Lalović.
Objašnjavajući kako autofagija funkcioniše u praksi i zašto smatra da je dostupna gotovo svima, Vesna navodi da je reč o prirodnom procesu koji se pokreće već nakon određenog vremena bez hrane. Govoreći o efektima dužeg gladovanja i promenama koje se tada dešavaju u organizmu, Vesna se poziva na sopstveno višedecenijsko iskustvo i detaljno opisuje faze kroz koje telo prolazi.
"Autofagija kao proces i moć posle 12 do 16 sati nejedenja je definitivno zdrava, a ono što je važno, jedan dan nedeljno svako može da gladuje i treba da se gladuje. Vi imate prozor od osam sati u kom jedete, možete jesti jednom dnevno, a može i dva. Ja sam počela da gladujem pre 34 godine i ja se sada osećam fantastično. Iskustveno sam osetila benefite, ja znam krajnji efekat dužeg gladovanja. Kada počnemo da mučimo ćelije i da ne unosimo hranu, ćelije počinju da se čiste. Prvo što se dešava jeste da pojedemo sve šećere, a onda i sve masti, počinje proces ketoze, jedno čišćenje", objasnila je.
Foto: Envato
Na kraju, De Vinča ističe da energija čoveka ne dolazi isključivo iz hrane.
"Samo 30 odsto energije u našem telu potiče od hrane, a 70 odsto od vode, vazduha i Sunca", zaključuje ona, ostajući dosledna filozofiji života koju godinama živi i javno zastupa.
Iako autofagija kao prirodni biološki proces ima naučnu osnovu i prepoznata je kao važan mehanizam ćelijskog obnavljanja, njen praktičan oblik kroz post i gladovanje zahteva individualan pristup i oprez.
Iskustva poput onog koje iznosi Vesna de Vinča pokazuju kako autofagija može postati deo lične filozofije zdravlja i discipline, ali stručnjaci upozoravaju da ekstremni oblici posta nisu univerzalno rešenje i da ne odgovaraju svima.
Celu emisiju "Tražim reč" možete pogledati u videu:
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju Tražim reč govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
17:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-IZA BIOGRAFIJE-MIHAJLO PUPIN II DEO
IZA BIOGRAFIJE je serijal koji istražuje skrivena lica i priče iza poznatih ličnosti i istorijskih figura. Umesto standardnog prikaza postignuća i titula, ovaj serijal pruža dubinski uvid u njihove životne puteve, izazove, unutrašnje borbe i trenutke koji su oblikovali njihov karakter. Kroz autentične razgovore, ekskluzivne intervjue i bogatu arhivu, otkrivamo kako su ovi pojedinci postali ono što danas znamo i kako njihove priče odjekuju kroz vreme.
dokumentarni
17:30
STAV REGIONA SKOPLJE
Razgovaramo sa bivšim ambasadorom u SAD i bivšim ministrom odbrane Zoranom Jolevskim o značaju strateškog dijaloga između Severne Makedonije i SAD, podršci Vašingtona u evrointegracijama, kao i mogućnostima za produbljivanje ekonomske saradnje. Analizira se i Plan rasta Evropske unije, ekonomska integracija regiona i pristup evropskim fondovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
STAV REGIONA SARAJEVO
Događaji, odluke, komentari, analize, društvene debate koje su obeležile sedmicu u BIH, u sarajevskom studiju Newsmax Balkans televizije sa relevantnim sagovornicima zastupamo stav javnosti.
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Tinejžerka (18) je poginula, a tri osobe su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima u selu Donji Adrovac kod Aleksinca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Niš.
Hrišćani koji poštuju julijanski kalendar obeležavaju Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti posvećen sahrani Isusa Hrista i njegovom boravku u grobu pred vaskrsenje. Velika subota je jedina subota u godini kada se posti na vodi.
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje nastavak dojenja uz dopunsku ishranu do dve godine ili duže. Međutim, statistički gledano, malo majki doji toliko dugo.
Festival lala pod imenom "Drvene cipele" održava se od 1985. godine i svake godine privlači hiljade posetilaca iz celog sveta. Ono što je počelo kao prodaja cveća, preraslo je u veliki međunarodni događaj sa bogatim programom i raznovrsnom ponudom.
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Dolazak proleća obično povezujemo sa više energije, dužim danima i boljim raspoloženjem. Ipak, kod nekih ljudi upravo ovo godišnje doba donosi osećaj umora, bezvoljnosti i emocionalne nestabilnosti.
Hormonski disbalans nastaje kada hormoni u telu nisu u ravnoteži, odnosno kada ih ima previše ili premalo. Takvo stanje može uticati na rad brojnih organa i dovesti do različitih simptoma koji često narušavaju svakodnevno funkcionisanje.
Tokom trudnoće ishrana ima važnu ulogu jer direktno utiče na zdravlje majke i pravilan razvoj bebe. Zbog toga se često naglašava značaj raznovrsnih i hranjivih namirnica koje mogu da olakšaju održavanje energije i podrže organizam u ovom periodu.
Prijateljstva na poslu su tema o kojoj se često govori, ali retko precizno. Dok jedni tvrde da bliski odnosi među kolegama podižu produktivnost i zadovoljstvo, drugi upozoravaju na rizike koje takva bliskost može doneti.
Modni kreator Stefano Gabana podneo je ostavku na mesto predsednika modne kuće Dolče i Gabana (Dolce&Gabbana), koju je osnovao sa Domenikom Dolčeom, saopštila je ta kompanija.
Komentari (1)
Jeremija
"de Vinča"....
pre 2 meseca
0 0 Odgovori