Autofagija kao eliksir mladosti: Vesna de Vinča o načinu ishrane koji praktikuje decenijama
Printscreen: Newsmax Balkans
Autofagija je prirodan proces u telu koji se pokreće kada pravimo pauzu od hrane i dozvolimo organizmu da se "resetuje". U tom periodu telo koristi sopstvene rezerve, čisti se od svega što mu više ne služi i obnavlja ćelije, što mnogi povezuju sa boljim osećajem, većom energijom i gubitkom kilaže.
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Upravo o autofagiji, njenim efektima i ličnim iskustvima govorilo se u novoj epizodi emisije "Tražim reč", u kojoj je gostovala Vesna de Vinča, zajedno sa dr Andrijanom Zuber, dr Draganom Ivanovim, kao i Adijem Bebanićem, koji je podelio svoje iskustvo i istakao da je uz pomoć autofagije uspeo da izgubi višak kilograma.
Vesna de Vinča već više od tri decenije otvoreno govori o autofagiji i gladovanju kao osnovi svog načina života i očuvanja zdravlja. Kako sama ističe, sa ovim režimom započela je pre 34 godine, u periodu kada je radila kao ratni izveštač.
"Preko 34 godine sam na autofagiji. Počelo je na terenu, kada sam bila izveštač sa fronta, dobila sam bolest štitne žlezde, onda je do mene dospela Brojsova knjiga i onda sam odlučila da probam autofagiju. Nikad više nisam imala problem sa štitnom žlezdom, odnosno kada skoči, pojavi se neki stres, ja primenim gladovanje i rešim problem. Nikad nijedan lek, inače kod mene na brodu nemam nijedan lek, čak ni aspirin. Gladovanjem se održavam", kaže Vesna.
Printscreen: Newsmax Balkans
Objašnjavajući zašto gladovanje smatra ključnim elementom svoje vitalnosti i energije, Vesna naglašava da autofagija za nju nije povremeni eksperiment, već dugogodišnja praksa koja je postala temelj njenog načina života.
"Naravno ima još stvari kojih se pridržavam, ali gladovanje je dominantno, to je razlog zbog kog imam dosta energije, podmlađujem se svaki put, uvek sam nekako poletnija, i mislim da je autofagocitoza, to je naučni izraz, nešto što je otkriveno odavno, ali joj je dodeljena i Nobelova nagrada 2016. godine", naglašava ona.
"Mislim da to dugujem ljudima", poručuje Vesna de Vinča.
Ono što je uvek bila briga za nju jeste nerazumevanje i strah koji, kako tvrdi, još uvek postoji kada je reč o autofagiji, čak i među pojedinim zdravstvenim radnicima, Vesna ističe da se u javnosti često iznose dramatične i, po njenom mišljenju, neutemeljene tvrdnje.
"Volela bih da ima više lekara koji razumeju i savetuju ovaj proces, jer više njih je u strahu od autofagije. Čak na nekoj društvenoj mreži sam videla da je neki lekar rekao nekoj devojci da će umreti od autofagije, pa onda bih tako i ja svake godine po jedanput umrla", kaže De Vinča.
U društvu koje roditeljstvo često meri genetikom, a porodicu krvlju, priča Marije i Marka Milutinovića iz Beograda podseća na suštinu. Porodica nije ono što nam je dato rođenjem, već ono što svakodnevno biramo, gradimo i čuvamo.
Vuče li nas povratak ka početku i zatvara li se životni krug tek onda kada se vratimo onome odakle dolazimo? O tome šta podrazumeva potraga za identitetom i koliki uticaj u tom procesu ima nasleđe predaka u emisiji "Tražim reč" govorila je književnica Jasenka Lalović.
Objašnjavajući kako autofagija funkcioniše u praksi i zašto smatra da je dostupna gotovo svima, Vesna navodi da je reč o prirodnom procesu koji se pokreće već nakon određenog vremena bez hrane. Govoreći o efektima dužeg gladovanja i promenama koje se tada dešavaju u organizmu, Vesna se poziva na sopstveno višedecenijsko iskustvo i detaljno opisuje faze kroz koje telo prolazi.
"Autofagija kao proces i moć posle 12 do 16 sati nejedenja je definitivno zdrava, a ono što je važno, jedan dan nedeljno svako može da gladuje i treba da se gladuje. Vi imate prozor od osam sati u kom jedete, možete jesti jednom dnevno, a može i dva. Ja sam počela da gladujem pre 34 godine i ja se sada osećam fantastično. Iskustveno sam osetila benefite, ja znam krajnji efekat dužeg gladovanja. Kada počnemo da mučimo ćelije i da ne unosimo hranu, ćelije počinju da se čiste. Prvo što se dešava jeste da pojedemo sve šećere, a onda i sve masti, počinje proces ketoze, jedno čišćenje", objasnila je.
Foto: Envato
Na kraju, De Vinča ističe da energija čoveka ne dolazi isključivo iz hrane.
"Samo 30 odsto energije u našem telu potiče od hrane, a 70 odsto od vode, vazduha i Sunca", zaključuje ona, ostajući dosledna filozofiji života koju godinama živi i javno zastupa.
Iako autofagija kao prirodni biološki proces ima naučnu osnovu i prepoznata je kao važan mehanizam ćelijskog obnavljanja, njen praktičan oblik kroz post i gladovanje zahteva individualan pristup i oprez.
Iskustva poput onog koje iznosi Vesna de Vinča pokazuju kako autofagija može postati deo lične filozofije zdravlja i discipline, ali stručnjaci upozoravaju da ekstremni oblici posta nisu univerzalno rešenje i da ne odgovaraju svima.
Celu emisiju "Tražim reč" možete pogledati u videu:
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Šta stoji iza rekordnih rezultata “Telekoma Srbije” i prihoda od čak 2,3 milijarde evra? Šta će kompaniji doneti izlazak na američko tržište? Da li je realno očekivati ukidanje rominga sa Evropskom unijom do 2027. godine? Gost Stava nedelje – generalni direktor “Telekoma Srbije”, Vladimir Lučić.
specijal
19:30
STAV DANA (R)
Između praznične simbolike i svakodnevne borbe, Međunarodni praznik rada 2026. u Srbiji otvara suštinsko pitanje – koliko su radna prava stvarna, a koliko samo formalna? Da li danas radimo da bismo živeli ili živimo da bismo radili – u „Stavu dana“ o tome razgovaramo sa predstavnicima sindikata i poslodavaca. Gosti emisije: Saša Dimitrijević iz granskog sindikata Nezavisnost i Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
U intervjuu, politolog i direktor Instituta za geopolitiku, ekonomiju i Sigurnost (IGES) Adnan Kapo, upozorava da rat u Iranu nije izolovan sukob, već signal duboke transformacije globalnog poretka. Ističe da je diplomatija potisnuta silom, dok velike sile otvoreno redefinišu odnose moći. Američka geopolitička kultura, tvrdi, ostaje nepromijenjena bez obzira na lidere, ali multipolarni svijet ubrzano slabi njenu dominaciju.
specijal
22:00
SINTEZA (R)
Uksrs i Prvi maj su prvi test za dilemu da li putovanja, kakva smo do juče poznavali, polako postaju prošlost? Ko putuje, gde putuje, koliko sve to košta i da li će biti novih poteškoća, osim cena tokom putovanja? Gost Sinteze Aleksandar Seničić direktor Nacionalne Asocijacije Turističkih Agencija Srbije
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će se vanredni izbori u Srbiji biti održani ili 12. jula ili u periodu od oktobra do kraja novembra ove godine.
Kompanija Telekom Srbija beleži rekordnu godinu sa prihodima od 2,3 milijarde evra i operativnim profitom od 1,3 milijarde evra. Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić govorio je za emisiju "Stav nedelje" o planovima za saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Za razliku od prošle godine, kada je ispred Vlade Srbije održan zajednički protest više organizacija, reprezentativni sindikati u Srbiji ovogodišnji Međunarodni praznik rada obeležavaju odvojenim skupovima na više lokacija u Beogradu.
Pripremiti ukusan i hrskav krompir može da bude pravi izazov, naročito kada koristite stari krompir. Naime, stari krompir ima tendenciju da se brže osuši i postane tvrd, dok unutrašnjost ostaje suva i nezgodna za pečenje.
Dve specifične prehrambene navike mogle bi biti povezane sa manjom težinom, prema novoj studiji. Istraživanja su pokazala da bi pridržavanje ove rutine moglo pomoći u održavanju zdrave težine.
Divlji papagaji u urbanim sredinama u Australiji koriste socijalno učenje i kopiraju ponašanje drugih jedinki prilikom odlučivanja da li da probaju novu hranu, pokazuje novo naučno istraživanje.
Oskar koji je nestao nakon što je njegov dobitnik Pavel Talankin bio primoran da zlatnu statuetu preda na čekiranje na njujorškom aerodromu, konačno je pronađen.
Stotine stanovnika Seula učestvovali su u takmičenju u spavanju na travnjaku u gradskom parku pored reke Han, na poziv seulskih vlasti, koje treće proleće zaredom organizuju ovo neobično nadmetanje.
Psi, kao i drugi kućni ljubimci, imaju svoje specifične nutritivne potrebe. Iako često osete miris naše, ljudske hrane, ona za njih nije uvek preporučljiva.
Nemasno, nezaslađeno mleko može da bude dobar izbor za osobe koje žele da snize holesterol, jer ne sadrži dodate šećere i donosi niz hranjivih tvari važnih za zdravlje srca.
Rak se često povezuje s očiglednim znacima upozorenja, ali mnogi oblici bolesti napreduju gotovo nezapaženo dugo vremena. Odsustvo ranih simptoma može da bude jedan od ključnih razloga za kasnu dijagnozu i lošu prognozu.
Hronični nedostatak sna najčešće povezujemo s očiglednim simptomima poput iscrpljenosti, ali telo često šalje i suptilnije znakove koji mogu da prođu neprimećeno. Upravo ti signali mogu značajno da utiču na zdravlje i svakodnevno funkcionisanje.
Komentari (1)
Jeremija
"de Vinča"....
pre 3 meseca
0 0 Odgovori