Svakodnevno vežbanje smanjuje rizik od razvijanja demencije, kažu stručnjaci
Započinjanje dana vežbanjem može značajno smanjiti rizik od kognitivnog pada, kažu stručnjaci.
Izvor: RTCG
06.11.2024. 23:14
Foto: Envato
Radi smanjenja mogućnosti od blagog kognitivnog poremećaja, koji karakterišu problemi sa pamćenjem, izražavanjem, razmišljanjem i rasuđivanjem, preporučuje se vežbanje.
"Istraživanje je pokazalo da ljudi koji redovno vežbaju mogu imati do 20 odsto manje šanse da razviju demenciju od onih koji ne vežbaju redovno", kaže Alchajmerovo društvo.
Nedavna studija objavljena u British Journal of Sports Medicine sugeriše da 30 do 40 minuta umerenog do intenzivnog vežbanja dnevno može pomoći u suzbijanju negativnih efekata dugotrajnog sedenja.
Lekari često preporučuju cilj od 10.000 koraka dnevno za održavanje kondicije i zdravlja, međutim, nova istraživanja pokazuju da su "kratke" šetnje bolja opcija.
Fizička aktivnost podstiče neurone da bolje komuniciraju, što vežbanje čini još korisnijim za zdravlje mozga.
Korisno je započeti dan bilo kojom vežbom
"U ovom trenutku, istraživanje podržava bilo koju vrstu pokreta, od hodanja, plesa do tai čia i joge", kaže Kajtlin Kasaleto, docent neuropsihologije na Univerzitetu Kalifornije, prenosi Best Life.
Dovoljno je 150 minuta nedeljno
Samo 150 minuta brzog hodanja nedeljno može poboljšati zdravlje mozga.
"Mnoge studije su pokazale da su delovi mozga koji kontrolišu razmišljanje i pamćenje veći kod ljudi koji vežbaju nego kod ljudi koji to ne rade", piše Harvard Health, prenosi N1 Zagreb.
Počela nova faza sukoba u Iranu. Da li je Trampu teže da vodi rat nego njegovim prethodnicima? O posledicama konflikta na Bliskom istoku za svet i posebno za Ukrajinu razgvaramo s Aleksandrom Mitićem iz Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
09:15
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U osmoj epizodi serijala Put znanja upoznajemo mladi, kreativni tim koji je osmislio jedinstven način da predstavi zanimljiva mesta širom regiona – kroz tematske pasoše posvećene svakoj destinaciji. U svakom pasošu nalaze se odabrane lokacije koje posetioci mogu obići, a za svaku od njih pripremljen je posebno dizajniran pečat. Tako se svaka poseta potvrđuje pečatom u pasošu, a putnici kroz sakupljanje pečata otkrivaju zanimljivosti, priče i duh mesta na autentičan i inspirativan način.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Ko je odgovoran za zaštitu spomenika kulture na Kosovu i Metohiji? Da li je pitanje kulturne baštine postalo sredstvo političkog pritiska u pregovorima Beograda i Prištine? Da li međunarodne misije na terenu imaju kapacitet i volju da garantuju bezbednost verskih objekata? Koliko su opasni pokušaji reinterpretacije ili prisvajanja srpskih srednjovekovnih spomenika i da li Srbija čini dovoljno da sačuva svoje kulturno nasleđe na KiM? Za emisiju „Tražim reč” govore istoričarka umetnosti Jasmina S. Ćirić, pomoćnica direktora Kancelarije za KiM u Sektoru za saradnju sa SPC i brigu o kulturnom nasleđu Milena Parlić, politički analitičar Emil Zoronjić, profesorka srpskog jezika i književnosti i novinarka Olivera Radić iz Orahovca, književnik i novinar Živojin Rakočević iz Gračanice i Sava Tasić iz Federacije mladih Srba Evrope.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U osmoj epizodi najzanimljivijeg takmičenja po starom kontinentu "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem", takmičari pokušavaju da se izbore sa zatvorenim ulicama Pariza.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Sedmog dana sukoba na Bliskom istoku izraelska avijacija pokrenula je seriju žestokih napada na južno predgrađe Bejruta, dok je NATO pojačao nivo pripravnosti protivbalističke raketne odbrane.
Mač koji potiče iz vremena krstaških ratova proveo je vekove zatrpan peskom i obrastao školjkama i drugim morskim organizmima na mediteranskoj obali Izraela, sve dok jedan student nije primetio njegov balčak kako viri iz morskog dna.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Komentari (0)