Savetnik o osobinama ljudi koji se kao deca nisu osećali voljeno
Detinjstvo igra ključnu ulogu u oblikovanju ličnosti i ponašanja u odraslom dobu. Kada deca tokom odrastanja ne osete pravu ljubav i prihvatanje, posledice se često prelivaju na njihove odnose, samopouzdanje i emocionalno zdravlje.
Izvor: Index.hr
20.12.2024. 09:28
Foto: Envato
Prema rečima porodičnog i bračnog savetnika Tine Fej, nedostatak ljubavi u detinjstvu može izazvati niz specifičnih ponašanja koja su karakteristična za odrasle koji su odrasli bez tog fundamentalnog osećaja sigurnosti i pripadnosti.
Dakle, prema savetniku, ljudi koji se kao deca nisu osećali voljeno često razvijaju ove osobine, prenosi Index.hr.
1. Poteškoće sa poverenjem
"Jedna od najčešćih osobina odraslih koji nisu iskusili ljubav u detinjstvu je teškoća u poverenju drugima. Osnovno poverenje odražava poverenje koje deca osećaju u svetu na osnovu brige svojih staratelja. Kada to poverenje izostane zbog nedostatka ljubavi, u odraslom dobu ima poteškoća u stvaranju sigurnih odnosa sa drugima", objašnjava Fej za Hack Spirit.
2. Potreba za stalnom validacijom
Još jedno uobičajeno ponašanje je intenzivna potreba za validacijom.
Koncentracija jednog od najjačeg alergenog polena ambrozije je u Beogradu i dalje znatno iznad graničnih vrednosti, pokazuju podaci Monitoringa za alergeni polen Agencije za zaštitu životne sredine. Ipak, postoji nekoliko saveta, koje oni koji se bore sa alergijom mogu da primene.
"Posle osnovnih bezbednosnih potreba ljudi teže ljubavi i pripadnosti. Kada se te potrebe ne zadovolje u detinjstvu, u odraslom dobu razvija se snažna želja za potvrdom. Primer za to je osoba koja stalno traži odobrenje i sumnja u sopstvene sposobnosti, što može biti u vezi sa nedostatkom emocionalne podrške i pohvale tokom odrastanja", kaže savetnik.
3. Poteškoće u stvaranju bliskih odnosa
Ljudi koji nisu osetili ljubav često imaju poteškoća u uspostavljanju bliskih odnosa, tvrdi Fej.
"Strah od odbacivanja i osećaj bezvrednosti mogu ih sprečiti da se emocionalno otvore. Deca koja ne mogu da saopšte svoje emocije često ne razumeju sopstvene potrebe. Ovaj nedostatak razumevanja otežava formiranje dubokih i smislenih odnosa u odraslom dobu", objasnila je ona.
4. Preterana nezavisnost
Oni koji nisu osećali ljubav u detinjstvu često razvijaju preteranu nezavisnost.
Foto: Snežana Krstić
"Naše samopoimanje su oblikovane našim interakcijama sa drugima. Kada deca dobiju poruku da nisu vredna pomoći ili podrške, mogu odrastati verujući da se mogu osloniti samo na sebe. Ovo ponašanje može izgledati kao snagu, ali često krije strah od razočarenja i povrede", ističe Fej.
5. Preterana kritika sebe i drugih
Ljudi koji nisu osećali ljubav u detinjstvu često pokazuju preteranu kritičnost prema sebi i drugima. Iako ovo na prvi pogled može izgledati paradoksalno, to je odbrambeni mehanizam koji im pomaže da se izbore sa bolom koji su osećali kao deca.
"Preterana kritika može biti odraz iskustava iz detinjstva, kada su se osećali osuđenim ili neprihvaćenim. Ovo ponašanje, iako zaštitnički, često otežava odnose i razumevanje nečijih emocija", zaključuje savetnik.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
08:45
DOKUMENTARNI PROGRAM-PUT ZNANJA
U četvrtoj epizodi serijala Put znanja pratimo mladi tim istraživačica sa INEP instituta koje svojim znanjem i energijom pokazuju kako nauka u Srbiji može da stvori konkretna i korisna rešenja. Sandra Stepanović, stručni saradnik, objašnjava proces proizvodnje rekombinantnih proteina, Aleksandra Todorović, istraživač saradnik, govori o njihovoj primeni i ulozi nanomaterijala u razvoju dijagnostičkih testova, dok Marija Gnjatović, direktorka instituta, otkriva kako je iz naučnog rada nastao startap Imunora, koji istraživanja pretvara u proizvode namenjene tržištu. Njihova priča pokazuje kako mlade naučnice svojim radom oblikuju budućnost biotehnologije u Srbiji.
“Monaški kuvar“ ove nedelje vodi vas u manastir Tronošu. U novoj epizodi otac Borko Petrović upoznaje nas sa životom Svetog Stefana Tronoškog i izradom ratarskih sveća, običajem koji se u ovoj svetinji i među vernim narodnom ovog kraja poštuje već više od vek i po. Arhimandrit Nikolaj sa nama je podelio priče o monaštvu, iskušenjima, ljudskoj duši, sagrešenju i postu kao sredstvu za umirenje duše.
dokumentarni
09:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta je deci na Kosovu i Metohiji važnije, poklon ili to da neko nije zaboravio da dođe? Da li je sabiranje u manastirima na Kosovu i Metohiji danas čin vere ili hrabrosti? Zašto je „Osmeh na dar“ više od paketića I koliko snage Srbima na Kosovu I Metohiji može doneti dolazak samo jednog čoveka sa strane? Da li je rečenica “VIDIMO SE USKORO“ moćnija od rečenice “NISTE SAMI”? Za emisiju “Tražim reč” govore Srbi sa Kosova I Metohije – iz Prilužja, Babinog Mosta, Orahovca, Vidanja, Crkoleza, Suvig Grla i Banje i članovi humanitarne organizacije “Osmeh na dar”.
specijal
11:00
AVANTURA EVROPA (R)
U četvrtoj epizodi emisije "Avantura Evropa sa Dušanom Radenkovićem" posle Palma de Majorke, Dušan vas vodi do najpoznatijeg letovališta u Evropi. Sledeća lokacija je Ibica! Ne propustite da vidite kojoj takmičarki je pozlilo zbog čega je morala da odustane od trke i ko je zalutao po ulicama starog grada Ibice...
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Najbolji srpski teniser Novak Đoković pobedio je Italijana Janika Sinera rezultatom 3:2 (3:6, 6:3, 4:6, 6:4, 6:4) u polufinalu Australijan opena i u nedelju će se boriti za 11. titulu u Melburnu protiv Karlosa Alkaraza.
V. d. direktorka Pete beogradske gimnazije Danka Nešović suspendovala je profesorku matematike Lidiju Kečkić nakon događaja vezanih za organizaciju takmičenja iz matematike, rekao je za portal Newmsax Balkans roditelj učenika te obrazovne ustanove Aljoša Marković.
Arheolozi u Španiji otkrili su skoro hiljadu natpisa na lokalitetu Azaila, što predstavlja najveću poznatu arhivu predrimskog pisanja u Hispaniji i pruža uvid u svakodnevni život, trgovinu i pismenost pre rimskog osvajanja.
Istraživački tim predvođen američkim naučnicima verifikovao je prvu masovnu grobnicu u regionu Mediterana, u današnjem Jordanu, gde su sahranjene žrtve najranije zabeležene pandemije na svetu.
Japanski prodavac star 35 godina stigao je u Rim kako bi zaključio posao vredan skoro četvrt miliona evra. Četiri luksuzna „roleksa“ trebalo je da zameni za 247.000 evra u gotovini. Međutim, ono što je delovalo kao susret kolekcionara pretvorilo se u prevaru.
Kroz vekove, verenički prsten je služio kao fizički dokaz namere dve osobe da se venčaju, a njegovo značenje i tradicionalna vrednost variraju širom sveta.
Holesterol je masna supstanca koja se prirodno nalazi u krvi i ima važnu ulogu u normalnom funkcionisanju organizma. Neophodan je za izgradnju ćelijskih membrana, proizvodnju hormona, žučnih kiselina i vitamina D.
Naučnici razmatraju novu mogućnost da budući fuzioni reaktori, koji će prvenstveno služiti kao izvor pouzdane i čiste energije, mogu imati i sasvim neočekivanu ulogu u razotkrivanju jedne od najvećih misterija savremene fizike i nauke uopšte - tamne materije.
Astronomi su otkrili novu planetu veličine Zemlje, udaljenu oko 146 svetlosnih godina, za koju naučnici procenjuju da ima oko 50 odsto šanse da se nalazi u nastanjivoj zoni svoje zvezde, saopštili su istraživači.
Komentari (0)