Oživljavanje izumrlih vrsta: Amerikanci planiraju da stvore mladunče vunastog mamuta od surogat majke-slonice
Američka kompanija za biotehnologiju i genetski inženjering "Colossal Biosciences", koji radi na oživljavanju izumrlih životinja, planira da stvori mladunče vunastog mamuta od surogat majke-slonice do kraja 2028. godine, izjavio je suosnivač i glavni izvršni direktor kompanije Ben Lam.
Nova studija identifikovala je 18 grupa genoma koji utiču na veličinu i oblik zuba, od kojih čak 17 ranije nije bilo povezano sa tim osobinama, i pokazuje kako genetske varijacije utiču na dimenzije zuba u različitim etničkim grupama.
Arheološko otkriće novih figurica i pećinskih slika iz paleolita u pećini Altamira nadomak istorijskog grada Santijana del Mar potvrđuje ogroman potencijal koji pećina ima za istraživače, ali i činjenicu da u različitim pećinskim galerijama postoji mnogo više artefakata nego što se do sada mislilo.
Kompanija koristi DNK i genomiku kako bi pokušala da "vaskrsne" dodoa, tasmanijskog tigra i vunastog mamuta i ukupno je prikupila 435 miliona dolara od investitora.
"Nećemo ništa uraditi dok ne usavršimo genome", rekao je Lam, dodajući da je kompanija u fazi uređivanja ćelija projekta, što znači da je već identifikovala ciljne gene na kojima će raditi.
Koriste drevne uzorke
Prema njegovim rečima, "Colossal Bioscience" pokušava da stvori mladunče uređivanjem gena mamuta dobijenih iz drevnih uzoraka pronađenih u smrznutoj tundri, i njihovim umetanjem u gene iz ćelija azijskih slonova.
Napori kompanije protiv izumiranja imaju za cilj proširenje biodiverziteta, pomoć u obnavljanju ravnoteže u ekosistemima i koristi drugim životinjama, navodi se u saopštenju.
Mogu li takve životinje preživeti danas
Mnogi naučnici doveli su pitanje validnost ovih naučnih napora i izrazili sumnju da li takve životinje mogu da prežive danas - posebno u svetlu klimatskih promena, gubitka staništa i porasta invazivnih vrsta.
Paleontolog sa Univerziteta u Arizoni Karl Flesa, postavio je pitanje postavlja pitanje da li će rezultat zaista biti vunasti mamut, budući da su istraživači koristili ćelije azijskih slonova.
Naveo je da se protivi puštanju takve životinje u prirodno stanište vunastog mamuta u arktičkoj tundri, koje se smanjuje.
"Bolje je sprečiti izumiranje, nego vraćati bio-replike čije 'ponovno uvođenje' može imati mnoštvo neželjenih posledica", istakao je paleontolog.
Životinja će biti pažljivo praćena
Američka biotehnološka kompanija tvrdi da će životinja biti pažljivo praćena i da će živeti u ekspanzivnom biobezbednom rezervatu i podseća na uspešno ponovno uvođenje vuka u Nacionalni park Jelouston.
Tokom rada na projektu vunastog mamuta, iz kompanije "Colossal Biosciences" navode da su razvijene tehnologije koje pomažu u očuvanju ugroženih vrsta slonova, kao što je vakcina za endoteliotropni herpes virus slonova, bolest koja ubija telad azijskih slonova.
Takođe, rad na dodou doveo je do alata za genetiku ptica koji bi mogli koristiti ugroženim vrstama ptica.
Lam je osnovao "Colossal Biosciences" sa genetičarom sa Univerziteta Harvard Džordžom Čerčem 2021.godine.
Kako neke serije i filmovi ponovo otvaraju prostor za stara verovanja, rituale i obrede? Da li običaji i dalje oblikuju naš identitet? Kako rituali utiču na strahove, odluke i međusobne odnose i zašto nas magijsko i dalje snažno privlači? Odgovore tražimo od antropologa dr Aleksandra Repedžića.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
O čemu će razgovarati predsednici Srbije i Francuske Aleksandar Vučić i Emanuel Makron i zašto je ova poseta značajna za našu zemlju? O skupštinskom glasanju za nove članove Saveta REM-a razgovaramo sa Slobodanom Cvejićem i Rajkom Kapelanom. Naša gošća biće poznata umetnica Jasmin Levi koja je nedavno objavila svoju verziju legendarne pesme "Caruso".
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Da li se Mađarska zaista odmetnula od EU i hoće li predostojeći izbori u toj zemlji biti referendum o pripadnosti Zapadu? Da li Orban gradi novi srednjoevropski blok koji bi osporio dominaciju Brisela? Gosti Stava dana: bivši ambasador u Nemačkoj i Austriji Milovan Božinović i Nikola Vujinović, istraživač studija bezbednosti.
Ekipa Hitne pomoći intervenisala je u 4.45. sati u Mirijevu zbog požara u ulici Dušana Radovića gde je zatekla muškarca (45) bez svesti, koji je davao znake života.
Uprava Kazneno-popravnog zavoda u Nišu udaljila je sa posla službenika G. B. i pokrenula disciplinski postupak zbog sumnje da je počinio težu povredu radne dužnosti, saopšteno je iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Pijadina, italijanska verzija pita-hleba, nalik tortilji, punjena slanim ili slatkim nadevom, proglašena je najpopularnijim jelom u Italiji i drugim na svetu prema godišnjem izveštaju "Deliveroo 100", koji objavljuje kompanija za dostavu hrane "Deliveroo".
Policija u nemačkom gradu Bremenu pokrenula je poteru za muškarcem koji je na društvenim mrežama objavio snimke vožnje sa mladunčem lava u svom automobilu.
Demencija i problemi sa pamćenjem sve češće pogađaju starije osobe, otežavajući svakodnevni život i smanjujući samostalnost. Situaciju dodatno komplikuju druge hronične bolesti koje mnogi stariji ljudi imaju, jer one povećavaju rizik od smanjenja kognitivnih sposobnosti.
Od malih nogu, mnogi maštaju o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili da budu nevidljivi, ali često nas u dečjem uzrastu privlači sporazumevanje sa životinjama. Ovaj vid interakcije mogao bi da bude korak bliže stvarnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu i u Srbiji nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Komentari (0)