Oživljavanje izumrlih vrsta: Amerikanci planiraju da stvore mladunče vunastog mamuta od surogat majke-slonice
Američka kompanija za biotehnologiju i genetski inženjering "Colossal Biosciences", koji radi na oživljavanju izumrlih životinja, planira da stvori mladunče vunastog mamuta od surogat majke-slonice do kraja 2028. godine, izjavio je suosnivač i glavni izvršni direktor kompanije Ben Lam.
Nova studija identifikovala je 18 grupa genoma koji utiču na veličinu i oblik zuba, od kojih čak 17 ranije nije bilo povezano sa tim osobinama, i pokazuje kako genetske varijacije utiču na dimenzije zuba u različitim etničkim grupama.
Arheološko otkriće novih figurica i pećinskih slika iz paleolita u pećini Altamira nadomak istorijskog grada Santijana del Mar potvrđuje ogroman potencijal koji pećina ima za istraživače, ali i činjenicu da u različitim pećinskim galerijama postoji mnogo više artefakata nego što se do sada mislilo.
Kompanija koristi DNK i genomiku kako bi pokušala da "vaskrsne" dodoa, tasmanijskog tigra i vunastog mamuta i ukupno je prikupila 435 miliona dolara od investitora.
"Nećemo ništa uraditi dok ne usavršimo genome", rekao je Lam, dodajući da je kompanija u fazi uređivanja ćelija projekta, što znači da je već identifikovala ciljne gene na kojima će raditi.
Koriste drevne uzorke
Prema njegovim rečima, "Colossal Bioscience" pokušava da stvori mladunče uređivanjem gena mamuta dobijenih iz drevnih uzoraka pronađenih u smrznutoj tundri, i njihovim umetanjem u gene iz ćelija azijskih slonova.
Napori kompanije protiv izumiranja imaju za cilj proširenje biodiverziteta, pomoć u obnavljanju ravnoteže u ekosistemima i koristi drugim životinjama, navodi se u saopštenju.
Mogu li takve životinje preživeti danas
Mnogi naučnici doveli su pitanje validnost ovih naučnih napora i izrazili sumnju da li takve životinje mogu da prežive danas - posebno u svetlu klimatskih promena, gubitka staništa i porasta invazivnih vrsta.
Paleontolog sa Univerziteta u Arizoni Karl Flesa, postavio je pitanje postavlja pitanje da li će rezultat zaista biti vunasti mamut, budući da su istraživači koristili ćelije azijskih slonova.
Naveo je da se protivi puštanju takve životinje u prirodno stanište vunastog mamuta u arktičkoj tundri, koje se smanjuje.
"Bolje je sprečiti izumiranje, nego vraćati bio-replike čije 'ponovno uvođenje' može imati mnoštvo neželjenih posledica", istakao je paleontolog.
Životinja će biti pažljivo praćena
Američka biotehnološka kompanija tvrdi da će životinja biti pažljivo praćena i da će živeti u ekspanzivnom biobezbednom rezervatu i podseća na uspešno ponovno uvođenje vuka u Nacionalni park Jelouston.
Tokom rada na projektu vunastog mamuta, iz kompanije "Colossal Biosciences" navode da su razvijene tehnologije koje pomažu u očuvanju ugroženih vrsta slonova, kao što je vakcina za endoteliotropni herpes virus slonova, bolest koja ubija telad azijskih slonova.
Takođe, rad na dodou doveo je do alata za genetiku ptica koji bi mogli koristiti ugroženim vrstama ptica.
Lam je osnovao "Colossal Biosciences" sa genetičarom sa Univerziteta Harvard Džordžom Čerčem 2021.godine.
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Zašto su „hvala“ i „izvini“ postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta je danas prava mera pristojnosti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, savetnica za komunikaciju Tanja Luković, bonton mentor Jelena Bukovčić i event organizator Ivana Marinković.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
U toku je peti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Kako navodi izraelska vojska, gađani su ciljevi Hezbolaha u Bejrutu, dok je Iran krenuo sa napadima na mete u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Član Upravnog odbora poslovnog udruženja Međunarodni transport Srbije Dušan Nikolić najavio je nove blokade graničnih prelaza 14. aprila, zbog nerešenog problema dužine boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengen sporazuma.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Izborna komisija u Knjaževcu po treći put je proglasila izbornu listu "Aleksandar Vučić - Knjaževac, naša porodica", nakon što je prva lista poništena zbog nedostataka, dok je drugo rešenje o proglašenju odbio Viši sud u Zaječaru, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Američka administracija i Bela Kuća razmatraju uvođenje novih ograničenja na broj čipova koje bi pojedinačne kineske kompanije mogle da kupe od američkih tehnoloških giganata, na prvom mestu kompanije Nvidia.
Evropska unija je napravila novi korak ka svojoj digitalnoj nezavisnosti pokretanjem inicijative EURO-3C, novog projekta koji ima za cilj izgradnju suverenih sistema za skladištenje podataka (sovereign cloud) i AI infrastrukture za veštačku inteligenciju unutar njenih granica.
Proleće donosi duže dane, više boravka napolju i, nažalost, sezonske alergije. Kod dece se prvi simptomi često pomešaju sa prehladom, što može da odloži pravovremenu reakciju.
Hormoni imaju ključnu ulogu u našem telu, utiču na energiju, raspoloženje, apetit, pa čak i kvalitet sna. Kada hormoni nisu u ravnoteži, to može da izazove probleme poput umora, nadutosti, promena raspoloženja ili bolnih menstruacija.
Komentari (0)