Ministar finansija Siniša Mali izjavio je da su ekonomske mere Vlade Srbije već dale efekte i da se to "čuje i vidi u svakodnevnom kontaktu sa građanima".
Nastavnicima koji rade u osnovnim i srednjim školama od 1. oktobra sledi vanredno povećanje koeficijenata za obračun i isplatu zarada u iznosu od pet odsto, na osnovu dogovora sa Vladom postignutog početkom ove godine. Ipak, i sa ovim povećanjem, zarade će i dalje biti ispod republičkog proseka.
Zaposleni u IT sektoru i dalje su najplaćeniji u Srbiji - prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, programeri su u maju u proseku zarađivali čak 286.722 dinara neto. Na suprotnom kraju lestvice nalaze se radnici u uslužnim delatnostima, gde su prosečne plate iznosile svega 60.594 dinara.
Prosečna plata u Srbiji za maj iznosi 107.705 dinara, ali dok zvanični brojevi pokazuju rast, mnogi građani ne osećaju ekonomski boljitak u svakodnevnom životu.
Prosečna majska bruto zarada u Srbiji je iznosila 148.930 dinara, a neto zarada, bez poreza i doprinosa, 107.705 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku.
Prosečna zarada bez poreza i doprinosa (neto) u maju 2025. godine u Crnoj Gori iznosila je 1.014 evra, dok je prosečna bruto zarada bila 1.208 evra, saopštila je Uprava za statistiku Crne Gore (MONSTAT).
Prosečna neto plata za april je iznosila 109.272 dinara, dok je prosečna bruto zarada, sa porezima i doprinosima, iznosila 150.777 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Predsednik Aleksandar Vučić najavio je mogućnost povećanja minimalne zarade. Sa sadašnjih 457 evra, minimalna plata bi od januara naredne godine mogla da poraste na 550 evra. Deo povećanja realizovao bi se već u oktobru, kada bi najniža plata u Srbiji iznosila 500 evra.
Prosečna bruto zarada obračunata za mart 2025. godine u Srbiji iznosila je 148.652 dinara, dok je prosečna neto zarada, bez poreza i doprinosa, bila 108.013 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Prosečna neto zarada za februar ove godine iznosila je 103.519 dinara, dok je prosečna bruto zarada, sa porezima i doprinosima, iznosila 142.908 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku.
Prosečna neto plata u Srbiji u decembru prošle godine prvi put je nadmašila prosečnu potrošačku korpu a taj trend nastavljen je i u januaru ove godine, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine o potrošačkoj korpi i kupovnoj moći stanovništva.
U Srbiji je u decembru prvi put u istoriji zemlje vrednost prosečne neto zarade premašila vrednost prosečne potrošačke korpe, navodi se u najnovijem izdanju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT).
Prosečna bruto zarada za januar 2025. godine iznosila je 148.440 dinara, a prosečna neto zarada bez poreza i doprinosa 107.476 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Prosečna bruto zarada za decembar 2024. godine iznosila je 148.428 dinara, a prosečna neto zarada, dakle bez poreza i doprinosa, 108.312 dinara, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Prosečna mesečna neto plata u Hrvatskoj po zaposlenom za decembar 2024. bila je 1.361 evro, a medijalna zarada 1.156 evra, objavio je Državni zavod za statistiku.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku o neto primanjima za novembar pokazuju da su razlike između pojedinih delatnosti velike, pa programeri čije plate u proseku iznose 300.795 dinara, primaju skoro šest puta više od zaposlenih u uslužnim delatnostima, čiji novembarski prosek je iznosio 52.853.
Prosečna zarada, bez poreza i doprinosa, u novembru 2024. godine iznosila je 100.738 dinara, dok je zarada preduzetnika i zaposlenih kod njih bila 50.192 dinara, saopštio je Republički zavod za statistiku (RZS).
Potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali izjavio je da je prosečna zarada u Srbiji za novembar iznosila 100.738 dinara, što je prvi put da prelazi 100.000.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Šta stoji iza javnog saopštenja ruske obaveštajne službe da iza nemira u Srbiji stoji EU, a da će godišnjica pada nadstrešnice 1. novembra biti iskorišćena za dovršavanje kako su naveli u svom saopštenju"srpskog Majdana"? Da li su obaveštajne službe počele umesto tajnih kanala, da komuniciraju javno i zašto je Srbija- mala, ali nezavisna država interesantna obaveštajnim službama velikih sila? Da li se preko nas vodi rat između Rusije i EU? Gosti Stava: politički analitičar Stevica Deđanski i bivši obaveštajac Karlo Dulović.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
„Stav regiona – Podgorica“ o ključnim političkim, društvenim i ekonomskim pitanjima. Aktuelne teme, kompleksne analize i stručni komentari. Odgovore koji zanimaju Crnu Goru i region tražimo od relevantnih gostiju.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Strani radnici dolaze, domaći odlaze – kakava je struktura radne snage u Srbiji? Najavljenim izmenama Zakona o radu obećava se sigurnost, a šta se realno očekuje ? Kakva su danas prava radnika i gde smo danas između dostojanstva i prekarijata. Gost: dr Mario Reljanović, predsednik Centra za dostojanstven rad.
Đorđe Šagić (1795–1873), poznat i kao Džordž Fišer, bio je prvi zvanično registrovani Srbin u SAD i jedan od najneobičnijih avanturista svog vremena. Njegov životni put vodi od Stonog Beograda do San Franciska, kroz borbe, trgovinu, diplomatiju i neprekidnu potragu za novim iskustvima.
Pripadnici Odeljenja za javni red i mir Policijske uprave za grad Beograd uhapsili su E. F. (34), državljanku Ruske Federacije, zbog sumnje da je počinila krivično delo posredovanje u vršenju prostitucije, saopštilo je Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu.
Španska vlada proglasila je vanrednu situaciju na Balearskim ostrvima zbog povećanog dolaska migranata koji pristižu na ovaj arhipelag, prenose španski mediji.
Policija u Novom Sadu uhapsila je M. A. (31) iz okoline Bačke Palanke, zbog sumnje da je na neprijavljenom skupu ispred Filozofskog fakulteta agresivno gurao druge osobe na policiju.
Izborni panel za žalbe i predstavke u Prištini odbio je kao neosnovanu žalbu Pokreta Samoopredeljenje protiv Srpske liste zbog transparenta "Svi za brata Milana" na predizbornom skupu te stranke u severnom delu Kosovske Mitrovice.
Dvostruko ubistvo i samoubistvo dogodilo se poslepodne u Velesu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), ubijena je žena (31) i njen otac star 68 godina.
Vojska Srbije najavila je da se uređuje ambijent za služenje vojnog roka, koji bi za mladiće i devojke trebalo da traje 75 dana. Ipak, oficir u penziji Petar Bošković i advokat Vladan Glišić upozoravaju da je predloženi rok prekratak i da odluka o uvođenju obaveznog služenja vojske deluje iznuđeno.
Student Bogdan Jovičić, koji je pritvoren nakon demoliranja prostorija SNS u Novom Sadu 15. avgusta, otpočeo je štrajk glađu nakon što mu je pritvor produžen do 30 dana. Njegov advokat Srđan Kovačević kaže da je Bogdan žrtva montiranog procesa, koji vlasti služi da bude pokazni primer.
Posle više od deset meseci od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, jedina preživela Teodora Martinko (24) je van životne opasnosti, ali je pred njom dug put oporavka. Potrebna joj je pomoć za rehabilitaciju i protezu.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu podiglo je optužnicu protiv trinaest osoba zbog teških dela protiv opšte sigurnosti, povodom rušenja nadstrešnice na železničkoj stanici 1. novembra 2024. godine, kada je stradalo 16 ljudi, a jedna osoba teško povređena.