(VIDEO) Retki minerali kao nova valuta geopolitičke moći: Hoće li biti odlučujući za mir u Ukrajini?
Sa povratkom predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa u Belu kuću kao nova valuta geopolitičke moći pojavili su se retki minerali. Hoće li kritični minerali biti ključna tačka razgovora i odlučujuća za mir u Ukrajini?
Tokom poslednjeg obraćanja medijima iz Ovalnog kabineta, a pre polaska na Aljasku, na pitanje novinara o mogućnosti da ruskom predsedniku Vladimiru Putinu ponudi pristup retkim mineralima kako bi ga podstakao da okonča rat, šef Bele kuće nije odgovorio potvrdno, ali ni odrično.
"Videćemo šta će se desiti sa našim sastankom. Imamo veliki sastanak i mislim da će biti veoma važan za Rusiju i veoma važan za nas, a važno je samo to što ćemo spasiti mnogo života", izjavio je Tramp.
Sastanak predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i Rusije Vladimira Putina, održaće se u vojnoj bazi koja je štitila SAD od Sovjetskog saveza tokom Hladnog rata, a i sada ih štiti od Rusije.
Kako se došlo do pregovora na Aljasci? A kako se uopšte došlo do rata u Ukrajini? Ruski zahtev je da Kijev ne sme u NATO i da su zapadni vojnici neprihvatljivi na ukrajinskom tlu pod grbom Severnoatlantske alijanse, ili nekom drugom zastavom. To je ruska crvena linija.
"Video sam mu dušu". Poetičan je bio tadašnji američki predsednik Džordž Buš Mlađi kad je opisivao Vladimira Putina na samitu koji su imali u Moskvi 2002. Nijedan američko-ruski sastanak otad do danas nije bio toliko srdačan i nijedan više nije se završio konkretnim rezultatima.
Nakon što je američki predsednik više puta insistirao da se Ukrajina odrekne dela svojih minerala u zamenu za podršku, ruski predsednik u februaru izjavljuje da je otvoren da ponudi Americi pristup retkim mineralima uključujući i one koji se nalaze na teritoriji Ukrajine koju je okupirala Rusija.
Foto: AP Pool
Putin je tada rekao da je spreman da ponudi resurse američkim partnerima u zajedničkim projektima, uključujući rudarstvo na novim ruskim teritorijama što se odnosilo na istočne delove Ukrajine.
Značajna mineralna nalazišta nalaze se na okupiranim teritorijama
U tom trenutku Ukrajina se suočavala sa sve većim pritiskom Trampove administracije da potpiše sporazum o pristupu ukrajinskim mineralnim nalazištima u zamenu za vojnu podršku i garancije.
Kijev je tada procenjivao da se oko pet odsto svetskih kritičnih sirovina nalazi u Ukrajini, međutim, značajna mineralna nalazišta nalaze se upravo na okupiranim teritorijama.
Printscreen: Newsmax Balkans
Nekoliko meseci kasnije, Ukrajina i SAD su potpisale sporazum, ali to Ukrajini nije donelo bezbednosne garancije.
Zapadni mediji sada pišu da je Tramp u zamenu za mir u Ukrajini spreman da ponudi Putinu pristup prirodnim resursima Aljaske i ukidanje dela sankcija vazduhoplovnoj industriji.
Retki minerali postali nova valuta geopolitičke moći
Strateški metali ključni su za proizvodnju tehnologije: baterija, dronova, raketnih sistema, električnih vozila, ali i čipova bitnih za razvoj veštačke inteligencije.
Kina trenutno dominira njihovom preradom, a Zapad pokušava da osigura alternativne izvore.
Retki minerali postali su nova valuta geopolitičke moći.
Njihova kontrola sada odlučuje ne samo o budućnosti Ukrajine, već i o novom svetskom balansu moći između SAD, Rusije i Kine.
Foto: Tanjug/AP Photo/Petr David Josek
Putin ih koristi kao sredstvo za ublažavanje sankcija.
Zelenski pokušava da ih iskoristi za političko preživljavanje i sigurnosne garancije.
Za SAD oni su alat protiv kineske dominacije u preradi minerala.
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Janaki Mitrovski, pravnik komentariše odluku vlade Severne Makedonije da predloži Nenada Saveskog za novog javnog tužioca, dok Skupštine razmatra da li je potreban novu zakon o javnom tužilaštvu. Nakon sedam mjeseci na čelu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, direktor otkriva kako je zatekao zastrašujuće stanje iza bivše direktorice Sebije Izetbegović. To bi se uskoro moglo promijeniti. Vraća se struja, otvaraju se nove klinike, ulažu se milioni. Crna Gora biće uskoro jedina drzava u regionu koja ima zakon o stalnom sezonskom radniku. Zakon je Vlada već usvojila, a uskoro bi trebalo da dobije zeleno svjetlo i Skupštine. Zakon predvidja da će sezonci raditi najmanje pola godine, a drugu polovinu godine dobijaće od države naknadu od 120 eura i od poslodavaca puno zdravstveno i penzijsko osiguranje.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Češki planinar preživeo je pad sa visine od oko 600 metara sa planine Risi, najvišeg vrha u Poljskoj, zadobivši samo lakšu povredu malog prsta, preneli su lokalni mediji.
Američke vojne baze u Persijskom zalivu nisu nastale preko noći, nego su rezultat istorijskih aktivnosti, različitih ratova i zbivanja koja su oblikovala širi prostor Bliskog istoka i Persijskog zaliva, izjavio je novinar i autor emisije "Signal" za Newsmax Balkans.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je okretanje leđa nuklearnoj energiji kao pouzdanom, pristupačnom i sigurnom izvoru energije dovelo do povećane energetske ranjivosti kontinenta.
Australija je zatvorila svoje ambasade u Abu Dabiju i Tel Avivu, kao i konzulat u Dubaiju, izjavila je ministarka spoljnih poslova te zemlje Peni Vong.
U Japanu se obeležava 15 godina od razornog zemljotresa i cunamija koji su pogodili severoistočne oblasti zemlje, što je izazvalo najgoru nuklearnu katastrofu na svetu od krize u Černobilju 1986.
Novi vrhovni vođa Irana Modžtaba Hamnei je "živ i zdrav", uprkos ratnim povredama, izjavio je Jusef Pezeškijan, savetnik u vladi i sin iranskog predsednika Masuda Pezeškijana.
Komentari (0)