Koliko menstrualni ciklus utiče na ponašanje i razmišljanje žena
Iako ozbiljna stanja kao što su dismenoreja i endometrioza mogu uticati na različite sposobnosti žena – ispostavilo se da menstruacija ne zaslužuje reputaciju stanja povezanog sa brojnim mukama.
Izvor: RTS
24.03.2025. 22:51
Foto: Envato
Oblast istraživanja uticaja mesečnih ciklusa na "stanje i rad mozga" kod žena, dugo bila opterećena malim uzorcima, ograničenim merama analiza i, naravno, činjenicom da su ženska tela "bila po strani" tokom većeg dela istraživanja o uticaju menstrualnog ciklusa.
Istraživači, na osnovu novijih studija, sada tvrde da su ideje o uticaju mesečnog ciklusa na rad mozga subjektivna stvar, i da tim tvrdnjama nedostaje naučna osnova, prenosi RTS.
Ne postoji pristup mršavljenju koji bi odgovarao svima, ali postoji jedan "manje vidljiv" zdravstveni problem koji bi mogao objasniti zašto možda imate problema sa mršavljenjem.
Drugi X hromozom u ženskim ćelijama, za koji se smatralo da je "tihi", mogao bi da pruži objašnjenje zašto žene žive duže od muškaraca i otpornije su na kognitivni pad.
Porođaj kod kuće je u Srbiji van sistema zdravstvene zaštite, a ženama daje potpunu slobodu kao i intimniju atmosferu. Mišljenje struke je da je kućni porođaj čista priroda, ali da mere opreza treba da budu pojačane.
Bihejviorista Daisung Jang sa Univerziteta u Melburnu, vodio je meta-analizu pregledajući 102 recenzirana naučna rada koji su se bavili procenama i merenjem kapaciteta kognicije tokom menstrualnog ciklusa kod žena.
Pregled je uporedio podatke prikupljenih od skoro 4.000 žena koje su imale menstrualni ciklus, i čiji je kognitivni učinak testiran tokom tih ciklusa, u smislu držanja pažnje, kreativnosti, izvršne funkcije, nivoa inteligencije, pamćenja, stanja motoričkih funkcija, nivoa prostorne orijentacije i verbalnih sposobnosti.
Studija je isključila radove sa varijablama koje mogu uticati na rezultate koji se odnose na kognitivne sposobnosti a to su slučajevi trudnoće, infekcije, određenih zdravstvenih poremećaja, rak...
Foto: Envato
Dakle, navode istraživači, rezultati se odnose samo na "osnovna" iskustva menstruacije.
Dobro je poznato da nivo hormona poput estrogena, progesterona i luteina, rastu i padaju u različitim tačkama ciklusa, a ove promene, posebno kada je u pitanju estrogen, osećaju receptori u celom telu, uključujući i mozak.
Pa ipak, razlike koje je Jangov tim pronašao u kognitivnim performansama žena tokom menstrualnog ciklusa, bile su toliko male i nedosledne da su smatrane beznačajnim te tim naučnika sugeriše nema dokaza da su performanse ženskog mozga "po volji mesečnog ciklusa".
Međutim, Ovaj nedostatak nalaza je donekle iznenađujući s obzirom na brojne dokumentovane fiziološke promene koje se dešavaju tokom ciklusa, pišu autori.
Suptilne promene i individualnost iskustva
Navedene hormonske plime i oseke mogu biti toliko suptilne da imaju mali uticaj na ono što se dešava u nervnim ćelijama, ili su možda, kako autori sugerišu, žene u stanju da kompenzuju ove promene na neke načine koji još nisu shvaćeni.
Tokom istorije, žene su bile sputane pretpostavkom da menstrualni ciklusi narušavaju njihovu kognitivnu funkciju. Nekima će možda čudno i teško da zamisle da provedu dan kao da je sve u redu, dok krvare i imaju bolne grčeve.
Rezultati takođe ne isključuju mogućnost da fizičke promene u mozgu, kao rezultat menstruacije, mogu imati veći efekat na kogniciju kod nekih žena, a kod drugih ne, iz razloga koji nisu obrađeni u ovoj novoj studiji.
Prethodne studije su otkrile malu razliku u hormonima kod žena koji imaju menstruaciju sa i bez simptoma predmenstrualnog stresa, što sugeriše da je PMS više povezan sa načinom na koji telo svake osobe reaguje na hormone, a ne sa njihovim nivoima uopšte.
"Naš rezultat može da ima ulogu u rešavanju posledica pogrešnih shvatanja i mitova, kao i diskriminatornih praksi, jer nismo pronašli naučnu osnovu za to da su kognitivne sposobnosti žena tokom ciklusa podložne promenama i potencijalno ugrožene", pišu istraživači.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Da li živimo u vremenu kada su vrednosti na kojima smo odrasli postale teret, a ne oslonac? Da li su društvene podele danas toliko duboke da više nemamo zajednički jezik? I da li nas čeka distopija ili ipak postoji nada? Odgovore tražimo od pisca Miloša B. Tomaša koji kroz sudbinu svog junaka otvara pitanja straha, vere, sumnje i opstanka građanske klase.
specijal
17:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
17:10
STAV REGIONA
Predstavnik Udruženja prenzionera i profesor ekonomskih nauka u penziji Dragoljub Đukanović o protestima penzionera - da li im se neko obratio iz Vlade nakon dva protesta, koliko su njihovi zahtevi realni, kakva je budućnost Fonda PIO nakon rasta plata koje su finansirane ukidanjem dela doprinosa za plate? Zaposleni na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu protestuju zbog neisplaćenih plata i problema sa ugovorima dok je dekan u zatvoru. Problemi su počeli kad se ustanova razdvojila na dve jedinice: fakultet i kliniku. Od tada nemaju odgovarajući pravni okvir. Senad Sadiković, predsednik Sindikata zdravstvenih radnika objašnjava kako funkcionišu u ovom vakuumu. Prošlo je 22 godine od avionske nesreće bivšeg makedonskog predsednika Borisa Trajkovskog. Posle toliko vremena, svetlo dana ugledeće dokumenti i fotografije iz istrage - biće objavljeni u monografiji istoričara Slavča Despodova.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Počinje nova runda pregovora Sjedinjenih država i Irana u Ženevi. Glavna tema je nuklearni program Teherana. Amerikanci traže garancije da u njemu neće nastati atomska bomba, Iran se kune da će nuklearnu energiju korisiti samo u mirnodopske svrhe i tražiukidanje sankcija koje su razvailile ekonomiju. Posle jutrošnjeg sastanka, potvrđena je otvorenost strana za nove i kreativne ideje i rešenje. Ali. Šta ako pregovori ne uspeju. Američka konjica je već na terenu. Kakve bi mogle da budu reakcije Teherana ako bombe budu počele da padaju po Iranu. Gost Stava dana politički analitičar Miad Nakhavali, očekujemo da nam se pridruži i vojni komentator Vlade Radulović.
Opštinsko državno tužilaštvo u Velikoj Gorici podiglo je optužnicu protiv 25-godišnje žene zbog krivičnog dela povrede detetovih prava, nakon što je u urinu njenog trogodišnjeg deteta pronađen kokain.
Kamion JKP "Gradska čistoća" naleteo je na ženu (80) koja je od zadobijenih povreda preminula na mestu nesreće na Novom Beogradu. "Gradska čistoća" saopštila je da će u potpunosti sarađivati sa nadležnim organima
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su M. K. (18) iz tog grada, zbog sumnje da je vozača autobusa, uz pretnje nožem, prinudio da se ne zaustavlja na stanicama.
Trudnica na bolovanju mora imati saglasnost lekara, a ponekad i odobrenje komisije RFZO za izlazak iz zemlje, upozorava advokatica Dušica Dukanac, dok sagovornica Jovana Ružičić iz Centra za mame podseća da nisu sve situacije iste, jedno je turističko putovanje, a drugo odlazak kod roditelja.
Kuvanje testenine mnogima od nas deluje jednostavno. Ipak, iako je ovo jedno od prvih jela koje naučimo sami da pripremamo, često pravimo greške koje mogu uticati na krajnji rezultat.
Praznici su odavno iza nas, a sa njima i period u kojem su svakodnevne navike često pomerale duži obroci, spontanija druženja, čaša vina više i ritam koji je bio sve, samo ne uobičajen.
Jaja su među najkontroverznijim namirnicama, decenijama su bila na "crnoj listi" zbog holesterola, da bi se poslednjih godina vratila kao poželjan deo zdrave ishrane. Koliko je zapravo bezbedno da ih jedemo?
Već od 28. februara 2026. godine planete Merkur, Venera, Jupiter i Saturn biće vidljive golim okom, ako nebo bude vedro. Planete Uran i Neptun moći će da se vide samo kroz dvogled ili teleskop.
Komentari (0)