Koliko menstrualni ciklus utiče na ponašanje i razmišljanje žena
Iako ozbiljna stanja kao što su dismenoreja i endometrioza mogu uticati na različite sposobnosti žena – ispostavilo se da menstruacija ne zaslužuje reputaciju stanja povezanog sa brojnim mukama.
Oblast istraživanja uticaja mesečnih ciklusa na "stanje i rad mozga" kod žena, dugo bila opterećena malim uzorcima, ograničenim merama analiza i, naravno, činjenicom da su ženska tela "bila po strani" tokom većeg dela istraživanja o uticaju menstrualnog ciklusa.
Istraživači, na osnovu novijih studija, sada tvrde da su ideje o uticaju mesečnog ciklusa na rad mozga subjektivna stvar, i da tim tvrdnjama nedostaje naučna osnova, prenosi RTS.
Ne postoji pristup mršavljenju koji bi odgovarao svima, ali postoji jedan "manje vidljiv" zdravstveni problem koji bi mogao objasniti zašto možda imate problema sa mršavljenjem.
Drugi X hromozom u ženskim ćelijama, za koji se smatralo da je "tihi", mogao bi da pruži objašnjenje zašto žene žive duže od muškaraca i otpornije su na kognitivni pad.
Porođaj kod kuće je u Srbiji van sistema zdravstvene zaštite, a ženama daje potpunu slobodu kao i intimniju atmosferu. Mišljenje struke je da je kućni porođaj čista priroda, ali da mere opreza treba da budu pojačane.
Bihejviorista Daisung Jang sa Univerziteta u Melburnu, vodio je meta-analizu pregledajući 102 recenzirana naučna rada koji su se bavili procenama i merenjem kapaciteta kognicije tokom menstrualnog ciklusa kod žena.
Pregled je uporedio podatke prikupljenih od skoro 4.000 žena koje su imale menstrualni ciklus, i čiji je kognitivni učinak testiran tokom tih ciklusa, u smislu držanja pažnje, kreativnosti, izvršne funkcije, nivoa inteligencije, pamćenja, stanja motoričkih funkcija, nivoa prostorne orijentacije i verbalnih sposobnosti.
Studija je isključila radove sa varijablama koje mogu uticati na rezultate koji se odnose na kognitivne sposobnosti a to su slučajevi trudnoće, infekcije, određenih zdravstvenih poremećaja, rak...
Foto: Envato
Dakle, navode istraživači, rezultati se odnose samo na "osnovna" iskustva menstruacije.
Dobro je poznato da nivo hormona poput estrogena, progesterona i luteina, rastu i padaju u različitim tačkama ciklusa, a ove promene, posebno kada je u pitanju estrogen, osećaju receptori u celom telu, uključujući i mozak.
Pa ipak, razlike koje je Jangov tim pronašao u kognitivnim performansama žena tokom menstrualnog ciklusa, bile su toliko male i nedosledne da su smatrane beznačajnim te tim naučnika sugeriše nema dokaza da su performanse ženskog mozga "po volji mesečnog ciklusa".
Međutim, Ovaj nedostatak nalaza je donekle iznenađujući s obzirom na brojne dokumentovane fiziološke promene koje se dešavaju tokom ciklusa, pišu autori.
Suptilne promene i individualnost iskustva
Navedene hormonske plime i oseke mogu biti toliko suptilne da imaju mali uticaj na ono što se dešava u nervnim ćelijama, ili su možda, kako autori sugerišu, žene u stanju da kompenzuju ove promene na neke načine koji još nisu shvaćeni.
Tokom istorije, žene su bile sputane pretpostavkom da menstrualni ciklusi narušavaju njihovu kognitivnu funkciju. Nekima će možda čudno i teško da zamisle da provedu dan kao da je sve u redu, dok krvare i imaju bolne grčeve.
Rezultati takođe ne isključuju mogućnost da fizičke promene u mozgu, kao rezultat menstruacije, mogu imati veći efekat na kogniciju kod nekih žena, a kod drugih ne, iz razloga koji nisu obrađeni u ovoj novoj studiji.
Prethodne studije su otkrile malu razliku u hormonima kod žena koji imaju menstruaciju sa i bez simptoma predmenstrualnog stresa, što sugeriše da je PMS više povezan sa načinom na koji telo svake osobe reaguje na hormone, a ne sa njihovim nivoima uopšte.
"Naš rezultat može da ima ulogu u rešavanju posledica pogrešnih shvatanja i mitova, kao i diskriminatornih praksi, jer nismo pronašli naučnu osnovu za to da su kognitivne sposobnosti žena tokom ciklusa podložne promenama i potencijalno ugrožene", pišu istraživači.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Posle Vidovdana, društvena i politička kriza u Srbiji kao da gubi na intenzitetu. Da li su reke studenata i građana nezadovoljnih vlašću sa ulica sklonile paklene vrućine koju su prelazile 40 podeok, na asfaltu i preko 50 ili je ovo samo neka vrsta "velikog odmora"? Gosti Stava dana Milan Petričković sa Fakulteta političkih nauka i Stefan Jovanović iz Centra za međunarodnu saradnju i održivi razvoj.
specijal
19:30
STAV REGIONA PODGORICA
Gost Stava regiona Andrija Klikovac, šef odborničkog kluba DPS u Skupštini Podgorice. Tema, razvija li se Podgorica očekivanom dinamikom, hoće li biti vanrednih izbora u Glavnom gradu Crne Gore.
specijal
20:00
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
special
21:00
SINTEZA (R)
Književna dela su svojevrsna arhiva baštine jednog naroda. Da li su romani i ogledalo naroda i države? Da li književnici kroz svoje priče slikaju i portret cele nacije? Odgovore tražimo od književnog kritičara Gojka Božovića.
Jedna osoba je poginula, a više stotina je evakuisano kada su jake padavine, snažan vetar i bujice pogodile Rumuniju, saopštio je rumunski Generalni inspektorat za vanredne situacije (IGSU).
Iako je Srbija među najvećim izvoznicima maline na svetu, ovogodišnja suša, mraz i loš rod smanjili su prinose, dok su otkupne i maloprodajne cene malina i kupina znatno porasle. Uvoznici beleže dobit, proizvođači gubitke.
Građani, studenti, bajkeri i ratni veterani su u Rumi održali protestnu šetnju, odali poštu stradalima u padu nadstrešnice i potom se okupili ispred prostorija Srpske napredne stranke.
Španski kolekcionar Marija Gabaro nije mario za prave pse, ali je ove godine posthumno osvojio mesto u Ginisovoj knjizi rekorda za najveću kolekciju predmeta vezanih za pse, zbog 5.025 figurica, plišanih igračaka ili štapova za hodanje sa psećim glavama koje je posedovao, prenosi Rojters.
Nikome nije lako na visokim temperaturama, ni ljudima ni životinjama. One su, čini se, jedva dočekale malo prijatnije temperature. Kako se rashlađuju i prilagođavaju vremenskim promenama za RTS je govorio Kristijan Ovari, biolog Beo zoo-vrta.
Iako vreme teče ravnomerno, naše telo ne stari istim tempom. Životni put nije postepena tranzicija, već proces koji prolazi kroz nagli rast u detinjstvu i svojevrsni plato u ranoj odrasloj dobi, da bi se starenje s godinama sve više ubrzavalo, piše ScienceAlert.
Vlasti Havaja su tokom juna i jula ispustile desetine hiljada biograzdradivih kapsula s komarcima iznad havajskih šuma kako bi spasile autohtonu vrstu ptice.
Opekotine na šapama vašeg psa nisu retka pojava tokom vrelih letnjih dana, a ukoliko ste primetili da su promenile boju i da ih vaš ljubimac liže – možda je vreme da nešto preduzmete.
Konzumiranje soka od kiselih krastavaca postalo je naročito popularno u poslednjih nekoliko godina, posebno nakon napornih treninga. Postavlja se pitanje koliko je on zapravo zdrav.
Tokom vrelih letnjih dana u gradu, malo šta je osvežavajuće kao ulazak u bazen. Ali da li je voda u bazenu zaista čista kao što izgleda kristalno plavo?
Komentari (0)