Koliko menstrualni ciklus utiče na ponašanje i razmišljanje žena
Iako ozbiljna stanja kao što su dismenoreja i endometrioza mogu uticati na različite sposobnosti žena – ispostavilo se da menstruacija ne zaslužuje reputaciju stanja povezanog sa brojnim mukama.
Izvor: RTS
24.03.2025. 22:51
Foto: Envato
Oblast istraživanja uticaja mesečnih ciklusa na "stanje i rad mozga" kod žena, dugo bila opterećena malim uzorcima, ograničenim merama analiza i, naravno, činjenicom da su ženska tela "bila po strani" tokom većeg dela istraživanja o uticaju menstrualnog ciklusa.
Istraživači, na osnovu novijih studija, sada tvrde da su ideje o uticaju mesečnog ciklusa na rad mozga subjektivna stvar, i da tim tvrdnjama nedostaje naučna osnova, prenosi RTS.
Ne postoji pristup mršavljenju koji bi odgovarao svima, ali postoji jedan "manje vidljiv" zdravstveni problem koji bi mogao objasniti zašto možda imate problema sa mršavljenjem.
Drugi X hromozom u ženskim ćelijama, za koji se smatralo da je "tihi", mogao bi da pruži objašnjenje zašto žene žive duže od muškaraca i otpornije su na kognitivni pad.
Porođaj kod kuće je u Srbiji van sistema zdravstvene zaštite, a ženama daje potpunu slobodu kao i intimniju atmosferu. Mišljenje struke je da je kućni porođaj čista priroda, ali da mere opreza treba da budu pojačane.
Bihejviorista Daisung Jang sa Univerziteta u Melburnu, vodio je meta-analizu pregledajući 102 recenzirana naučna rada koji su se bavili procenama i merenjem kapaciteta kognicije tokom menstrualnog ciklusa kod žena.
Pregled je uporedio podatke prikupljenih od skoro 4.000 žena koje su imale menstrualni ciklus, i čiji je kognitivni učinak testiran tokom tih ciklusa, u smislu držanja pažnje, kreativnosti, izvršne funkcije, nivoa inteligencije, pamćenja, stanja motoričkih funkcija, nivoa prostorne orijentacije i verbalnih sposobnosti.
Studija je isključila radove sa varijablama koje mogu uticati na rezultate koji se odnose na kognitivne sposobnosti a to su slučajevi trudnoće, infekcije, određenih zdravstvenih poremećaja, rak...
Foto: Envato
Dakle, navode istraživači, rezultati se odnose samo na "osnovna" iskustva menstruacije.
Dobro je poznato da nivo hormona poput estrogena, progesterona i luteina, rastu i padaju u različitim tačkama ciklusa, a ove promene, posebno kada je u pitanju estrogen, osećaju receptori u celom telu, uključujući i mozak.
Pa ipak, razlike koje je Jangov tim pronašao u kognitivnim performansama žena tokom menstrualnog ciklusa, bile su toliko male i nedosledne da su smatrane beznačajnim te tim naučnika sugeriše nema dokaza da su performanse ženskog mozga "po volji mesečnog ciklusa".
Međutim, Ovaj nedostatak nalaza je donekle iznenađujući s obzirom na brojne dokumentovane fiziološke promene koje se dešavaju tokom ciklusa, pišu autori.
Suptilne promene i individualnost iskustva
Navedene hormonske plime i oseke mogu biti toliko suptilne da imaju mali uticaj na ono što se dešava u nervnim ćelijama, ili su možda, kako autori sugerišu, žene u stanju da kompenzuju ove promene na neke načine koji još nisu shvaćeni.
Tokom istorije, žene su bile sputane pretpostavkom da menstrualni ciklusi narušavaju njihovu kognitivnu funkciju. Nekima će možda čudno i teško da zamisle da provedu dan kao da je sve u redu, dok krvare i imaju bolne grčeve.
Rezultati takođe ne isključuju mogućnost da fizičke promene u mozgu, kao rezultat menstruacije, mogu imati veći efekat na kogniciju kod nekih žena, a kod drugih ne, iz razloga koji nisu obrađeni u ovoj novoj studiji.
Prethodne studije su otkrile malu razliku u hormonima kod žena koji imaju menstruaciju sa i bez simptoma predmenstrualnog stresa, što sugeriše da je PMS više povezan sa načinom na koji telo svake osobe reaguje na hormone, a ne sa njihovim nivoima uopšte.
"Naš rezultat može da ima ulogu u rešavanju posledica pogrešnih shvatanja i mitova, kao i diskriminatornih praksi, jer nismo pronašli naučnu osnovu za to da su kognitivne sposobnosti žena tokom ciklusa podložne promenama i potencijalno ugrožene", pišu istraživači.
Zašto je karikatura veliki saveznik novinarstva? Zašto karikatura ne zavodi smehom, već opčinjava duhom? Da li su karikaturisti alhemičari koji stvaraju likovnu satiru? Odgovore tražimo od umetnika Jugoslava Vlahovića glasovitog karikaturiste i ilustratora NIN-a.
specijal
05:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Šta za Naftnu industriju Srbije znači ponuda ruskih vlasnika da uticaj nad kompanijom prepuste trećem licu? Kakvo je stanje u namenskoj industriji nakon zabrane izvoza oružja? Šta će se izučavati na novoosnovanom Fakultetu za srpske studije u Nišu?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su 24 krivična dela, 23 krađe i jednu tešku krađu i uhapsili osumnjičenog E. Š. (18) iz ovog grada.
U utorak 11. novembra obeležava se Dan primirja u Prvom svetskom ratu, zbog čega škole, vrtići, državne ustanove i banke neće raditi. Prodavnice, pijace, apoteke, pošte, pekare i drugi objekti radiće po izmenjenom režimu.
U Srbiji i svetu Dan primirja obeležava se u znak sećanja na 11. novembar 1918. godine kada su sile Antante potpisale primirje sa Nemačkom. Time je okončan Prvi svetski rat, najrazorniji sukob koji je svet dotad video.
Od malih nogu, mnogi maštaju o superherojskim moćima: sposobnosti letenja, mogućnosti da putuju kroz vreme ili da budu nevidljivi, ali često nas u dečjem uzrastu privlači sporazumevanje sa životinjama. Ovaj vid interakcije mogao bi da bude korak bliže stvarnosti zahvaljujući veštačkoj inteligenciji.
Natalijina ramonda, cvet feniks, koji se nalazi na amblemu i u Srbiji nosi na reveru uoči i na Dan primirija 11. novembra, predstavlja simbol stradanja i pobede srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.
Kolosalna paukova mreža u pećini na granici Grčke i Albanije verovatno je najveća do sada otkrivena, a napravile su je vrste pauka za koje se mislilo da ne žive u kolonijama.
Drvo mančinela (Hippomane mancinella) smatra se najotrovnijim na svetu - u kori, listovima i plodovima sadrži toksine koji su opasni za ljude i životinje.
Ako vaša mašina za sudove počne neprijatno da miriše, to najčešće znači da se unutar nje nakupljaju ostaci hrane, masnoća ili da voda loše otiče pa ostaje vlažna i pogoduje razvoju bakterija.
Beli luk, alkohol, meso, pa čak i post utiču na naš miris tela - i mogu da promene koliko će naš miris biti privlačan drugima. Svako od nas ima jedinstven mirisni profil, poput otiska prsta.
Komentari (0)