Šanse da dobijete dečaka ili devojčicu možda nisu 50:50: Od čega sve može da zavisi pol deteta?
Uobičajeno mislimo da spermatozoidi određuju pol deteta, u zavisnosti od toga da li nose Iks (X) ili Ipsilon (Y) hromozom, ali studija istraživača sa Univerziteta Harvard pronašla je korelaciju između godina majke i predispozicije da rode decu istog pola.
Izvor: NewScientist
23.07.2025. 21:45
Foto: Envato
Statistički, šansa da se rodi sin ili ćerka je 50:50, slično kao bacanje novčića, ali izgleda da neke žene imaju predispoziciju da imaju decu samo jednog pola.
Svi smo iz ličnog iskustva videli rođake ili prijatelje koji imaju samo ćerke ili samo sinove.
Siven Vang sa Univerziteta Harvard i njene kolege su želeli da istraže da li se to dešava sasvim slučajno ili u osnovi leže neki fiziološki pokazatelji koji bi mogli da objasne ovu pojavu, piše New Scientist.
Dok gotovo sve zemlje Zapadnog Balkana beleže pad nataliteta i upozoravajuće demografske trendove, jedno pitanje postaje sve značajnije: Rađaju li žene danas manje dece nego početkom 21. veka – i zašto?
Kriza rađanja u Srbiji traje decenijama, ali i kriza fertiliteta. Između 2002. i 2022. broj žena u fertilnom periodu se smanjio za gotovo 440.000. Šta ljude deli od braka, porodice i željenog broja dece?
Na nivou populacije, odnos dečaka i devojčica pri rođenju je otprilike 50:50, ali Vangova i njene kolege su se pitale ima li žena neku ulogu u svemu tome.
Pol u odnosu na starost majke
Da bi saznali više, analizirali su podatke prikupljene od više od 58.000 majki u SAD koje su se prethodno uključile u dve odvojene studije o kontracepciji i zdravlju žena.
Od ovih žena, 61 odsto je imalo dvoje dece, 30 odsto troje, osam odsto četvoro, a preostale žene petoro ili više dece.
Istraživači su uporedili pol dece u odnosu na osam sledećih osobina majki: visina, indeks telesne mase, rasa, boja kose, krvna grupa, hronotip (dobom dana kada su najbudnije), starošću pri prvoj menstruaciji i starosti kada su dobile decu (koja se kretala od 13 do 48 godina).
Tim je otkrio da su žene koje su bile starije od 28 godina kada su prvi put rodile imale 43 odsto šanse da kasnije imaju decu samo jednog pola, u poređenju sa 34 odsto šanse kod onih koje su postale majke u mlađim godinama.
Foto: Pixabay
"Otkrili smo da što je starost majke pri prvom porođaju u većem procentu bila povezana sa tim da imaju samo devojčice ili dečake", kaže Vangova.
Kod svih ostalih osobina koje su uzete u razmatranje nije utvrđena korelacija sa polom dece.
Iako nije jasno zašto starost majke može imati ovaj efekat, pretpostavlja se da je to posledica bioloških promena u telu, koje variraju od žene do žene, napominje Vangova.
Vreme prve menstruacije može imati veze s polom
Na primer, prethodne studije ukazuju da se menstrualni ciklus javlja u sve ranijem životnom dobu žena, što može da ide u prilog češćem rađanju dečaka, dok smanjenje vaginalnog pH sa godinama može podržati preživljavanje spermatozoida koji sadrže Iks hromozome, što daje veće šanse da se rodi devojčica.
Ali nalazi bi se takođe mogli objasniti i socioekonomskim faktorima, smatra Džošua Vajld sa Univerziteta u Oksfordu.
Foto: Envato
Moguće je da žene koje rađaju posle 28. godine više planiraju veličinu svoje porodice.
Recimo, ako žele dvoje dece različitog pola, a dobiju dvoje istog, verovatno odustaju od daljeg rađanja, dok mlađa žena u želji da ima dete drugog pola možda neće oklevati da rodi još dece.
U svakom slučaju, potrebna su dalja istraživanja kako bi se u obzir uzeli i socioekonomski faktori, uticaj životne sredine i fiziološki faktori koji potencijalno utiču na pol bebe.
Šta ostaje od identiteta kada se ode iz zemlje? Kako se čuva jezik tamo gde nije svakodnevan? I ko pamti one koje istorija često zaboravlja? Odgovore tražimo od predsednice Austrijsko-srpskog kulturnog društva „Vilhelmina Mina Karadžić“ profesorke Svetlane Matić.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
06:30
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
07:00
OTVORI OČI
Da li je trilateralni sastanak Albanije, Hrvatske i takozvanog Kosova bezbednosna opasnost za Srbiju? Šta se očekuje od pregovora Rusije i Ukrajine u Abu Dabiju i da li je mir na pomolu? Od prve sednice Komisije za reviziju biračkog spiska do početka suđenja osumnjičenima u slučaju Generalštab - analiziramo situaciju u društvu sa Slobodanom Cvejićem i Aleksandrom Cvejićem.
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Pripadnici MUP, Uprave kriminalističke policije, Službe za borbu protiv organizovanog kriminala, u koordiniranoj akciji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su četiri osbe zbog postojanja osnova sumnje da su izvršila krivična dela iznuda i napad na službeno lice u vršenju službene dužnos
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević izjavila je da će rok za podnošenje prijava za upis bespravnih objekata biti produžen za tri dana, što znači da se prijave mogu podnositi do nedelje, 8. februara u ponoć.
Od 7. februara najjeftiniji hleb u Srbiji, hleb "Sava", poskupeće za tri dinara. Predstavnik Ministarstva poljoprivrede Nenad Vujović navodi da na cenu hleba najviše utiču energenti i cena rada.
Bačena je bomba na kuću u Ulici Stojana Ćelića na Dedinju usled čega su oštećeni fasada i ograda objekta, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans. Reč je o kući pevača Zdravka Čolića, preneo je Tanjug.
Mnogi roditelji dozvoljavaju svojoj deci da koriste telefone, ali njihova preterana upotreba može negativno da utiče na razvoj deteta, pa čak i na razvoj govora.
Košava je hladan istočni i jugoistočni vetar, srednjeg do jakog intenziteta, koji duva u Srbiji, Rumuniji i Bugarskoj. Javlja se kada se na istoku Evrope nalazi anticiklon, a na zapadu Evrope ciklon. Kanalisanjem vazduha kroz klisure/useke i prebacivanjem preko planina, košava dobija na brzini.
Oluja kod Varda 1617. godine, u kojoj se utopilo 40 ribara, pokrenula je brutalna suđenja vešticama u Finmarku. Zbog sumnje u magiju, Norveška je sprovela najintenzivnije progone u Evropi.
Ako se pitate zašto vaš dom uvek ima neku vrstu mirisa, to bi moglo biti zato što ste se pridržavali nekih svakodnevnih navika, a da niste ni svesni koliko štetne mogu biti u pogledu stvaranja neugodnih mirisa.
Francuska Vlada najavila je da će postepeno ukinuti korišćenje američkih platformi za video-komunikaciju kao što su Microsoft Teams, Zoom, Google Meet i Webex u državnim institucijama, a planirano je da ih potpuno zameni domaćom aplikacijom Visio do kraja 2027. godine.
Iako mnogim vlasnicima to izgleda neobično, jedenje trave je uobičajeno ponašanje kod pasa. Istraživanja pokazuju da čak 80 odsto vlasnika primećuje da njihovi ljubimci povremeno ili redovno jedu travu.
Kada se beba rodi, koža novorođenčeta se prilagođava životu van materice, pa se u prvim nedeljama života mogu videti crvenilo, sitne bore, suvoća, ljuštenje kože i tanke dlake.
Arheolozi koji istražuju drevni grad Edesu došli su do značajnih novih saznanja o kasnoantičkoj umetnosti zahvaljujući raskošno ukrašenom mozaiku pronađenom u takozvanoj Vili Amazonki u Haleplibahčeu, na jugoistoku današnje Turske.
Trčanje zimi u odnosu na toplije periode tokom godine donosi disciplinu i često - bolji trening. Hladno vreme zna da bude prepreka samo do prvih nekoliko minuta
Komentari (0)