Šanse da dobijete dečaka ili devojčicu možda nisu 50:50: Od čega sve može da zavisi pol deteta?
Uobičajeno mislimo da spermatozoidi određuju pol deteta, u zavisnosti od toga da li nose Iks (X) ili Ipsilon (Y) hromozom, ali studija istraživača sa Univerziteta Harvard pronašla je korelaciju između godina majke i predispozicije da rode decu istog pola.
Izvor: NewScientist
23.07.2025. 21:45
Foto: Envato
Statistički, šansa da se rodi sin ili ćerka je 50:50, slično kao bacanje novčića, ali izgleda da neke žene imaju predispoziciju da imaju decu samo jednog pola.
Svi smo iz ličnog iskustva videli rođake ili prijatelje koji imaju samo ćerke ili samo sinove.
Siven Vang sa Univerziteta Harvard i njene kolege su želeli da istraže da li se to dešava sasvim slučajno ili u osnovi leže neki fiziološki pokazatelji koji bi mogli da objasne ovu pojavu, piše New Scientist.
Dok gotovo sve zemlje Zapadnog Balkana beleže pad nataliteta i upozoravajuće demografske trendove, jedno pitanje postaje sve značajnije: Rađaju li žene danas manje dece nego početkom 21. veka – i zašto?
Kriza rađanja u Srbiji traje decenijama, ali i kriza fertiliteta. Između 2002. i 2022. broj žena u fertilnom periodu se smanjio za gotovo 440.000. Šta ljude deli od braka, porodice i željenog broja dece?
Na nivou populacije, odnos dečaka i devojčica pri rođenju je otprilike 50:50, ali Vangova i njene kolege su se pitale ima li žena neku ulogu u svemu tome.
Pol u odnosu na starost majke
Da bi saznali više, analizirali su podatke prikupljene od više od 58.000 majki u SAD koje su se prethodno uključile u dve odvojene studije o kontracepciji i zdravlju žena.
Od ovih žena, 61 odsto je imalo dvoje dece, 30 odsto troje, osam odsto četvoro, a preostale žene petoro ili više dece.
Istraživači su uporedili pol dece u odnosu na osam sledećih osobina majki: visina, indeks telesne mase, rasa, boja kose, krvna grupa, hronotip (dobom dana kada su najbudnije), starošću pri prvoj menstruaciji i starosti kada su dobile decu (koja se kretala od 13 do 48 godina).
Tim je otkrio da su žene koje su bile starije od 28 godina kada su prvi put rodile imale 43 odsto šanse da kasnije imaju decu samo jednog pola, u poređenju sa 34 odsto šanse kod onih koje su postale majke u mlađim godinama.
Foto: Pixabay
"Otkrili smo da što je starost majke pri prvom porođaju u većem procentu bila povezana sa tim da imaju samo devojčice ili dečake", kaže Vangova.
Kod svih ostalih osobina koje su uzete u razmatranje nije utvrđena korelacija sa polom dece.
Iako nije jasno zašto starost majke može imati ovaj efekat, pretpostavlja se da je to posledica bioloških promena u telu, koje variraju od žene do žene, napominje Vangova.
Vreme prve menstruacije može imati veze s polom
Na primer, prethodne studije ukazuju da se menstrualni ciklus javlja u sve ranijem životnom dobu žena, što može da ide u prilog češćem rađanju dečaka, dok smanjenje vaginalnog pH sa godinama može podržati preživljavanje spermatozoida koji sadrže Iks hromozome, što daje veće šanse da se rodi devojčica.
Ali nalazi bi se takođe mogli objasniti i socioekonomskim faktorima, smatra Džošua Vajld sa Univerziteta u Oksfordu.
Foto: Envato
Moguće je da žene koje rađaju posle 28. godine više planiraju veličinu svoje porodice.
Recimo, ako žele dvoje dece različitog pola, a dobiju dvoje istog, verovatno odustaju od daljeg rađanja, dok mlađa žena u želji da ima dete drugog pola možda neće oklevati da rodi još dece.
U svakom slučaju, potrebna su dalja istraživanja kako bi se u obzir uzeli i socioekonomski faktori, uticaj životne sredine i fiziološki faktori koji potencijalno utiču na pol bebe.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Kada će Srbi da odluče: socijalizam ili kapitalizam? Ko nam je više prirastao srcu Rusija ili Amerika? Šta nam u politici i u ekonomiji donosi eventualni razvod sa Moskvom? Odgovore tražimo od Milka Štimca, eksperta za berzanske poslove i finansijska tržišta.
specijal
17:00
STAV REGIONA
Da li je mogućnost otkupa jednogodišnje zatvorske kazne lak izlaz za mnoge u BIH koji tako izbegnu pravi smisao sankcije? Gost u sarajevskom studiju je Vlado Adamović, advokat. Viktorija Trajkov, zamenica ministra za evropska pitanja Severne Makedonije analizira naredne korake uoči samita EU – Zapadni Balkan i aktuelnu blokadu Bugarske. Podgorica je izabrana za Evropsku prijestonicu mladih za 2028. godine. Vladimir Perazić, generalni sekretar Mreže za mlade Crne Gore komentariše šta ta titula znači za Podgoricu, kakav je položaj mladih u CG i vide li mladi EU kao šansu?
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Zaštitnik građana Zoran Pašalić izjavio je da je ta institucija završila predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.
Generalni direktor Telekom Srbija Vladimir Lučić izjavio je da je 5G mreža dostupna u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu, a da je u planu da sledeće godine budu pokriveni svi gradovi u Srbiji.
Četrdesetogodišnji vozač autobusa N. P, koji je oko 12 časova trebalo da prevozi učenike trećeg razreda Osnovne škole "Ujedinjene nacije" na Ceraku od pomenute škole do "Teatra Vuk" u Bulevaru kralja Aleksandra, isključen je iz saobraćaja jer je bio pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Mnogi od predmeta koje svakodnevno koristimo, a bez kojih ne možemo da zamislimo život, sadrže takozvana PFAS jedinjenja, poznata kao "večne hemikalije", odnosno one koje se ne razgrađuju u prirodi.
Španija je za samo tri godine dobila 1,2 miliona novih samaca, dok je broj osoba koje su u isto vreme stupile u brak povećan za samo 105.000, prema podacima španskog Nacionalnog zavoda za statistiku (INE).
Prženje i pečenje hrane u ulju česta je svakodnevna praksa u mnogim domaćinstvima. Često se postavlja pitanje koliko je bezbedno ponovo koristiti isto ulje i šta se događa kada se ono više puta zagreva.
U poslednje vreme, neretko se budimo uz maglovita jutra, što je i uobičajeno za decembar. Ipak, ako se desi da osetimo kako malo teže dišemo, možda nije reč o magli, već o smogu. Kako razlikovati te dve pojave koje se mogu javiti i "udruženo".
Prema novoj studiji čaša soka od narandže dnevno može da uradi mnogo više od pukog snabdijevanja vitaminom C - može da utiče na aktivnost gena na način koji podržava zdravlje srca.
Poslednjih nekoliko godina, veštačka inteligencija (eng. AI, Artificial intelligence) je postala sveprisutna na internetu, smartfonima i kompjuterima - želeli to korisnici ili ne.
U svetu u kome su informacije dostupne i na jedan klik, lako je dobiti gotov odgovor na bilo koje pitanje. Ta brzina, međutim, ima cenu – kada se u procesu učenja oslanjamo na veštačku inteligenciju, mozak manje angažuje svoje mehanizme za duboko razmišljanje i pamćenje.
Čini se da nema čoveka koji u toku dana ne pojede keks, kockicu čokolade, možda i koju više, omiljeni kolač. Mnogi vole da se zaslade uz obrazloženje da im je pao šećer. Neko ne računa da je ručao ako se nije zasladio. Godinama, to prelazi u zavisnost od slatkog, ali i ozbiljan problem za zdravlje.
Jedan od nekoliko albino aligatora koji postoje na svetu i nezvanična maskota San Franciska uginuo je, saopštila je Kalifornijska akademija nauka u San Francisku.
Poslednjih nekoliko godina najveće svetske kompanije, ali i mnoge države, promovisale su modele veštačke inteligencije kao "četvrtu industrijsku revoluciju" i "najveći napredak čovečanstva od izuma ličnih kompjutera".
Komentari (0)