Studija: Duboki Jadran već dosegao temperature i salinitet predviđene za kraj veka
Prema poslednjim podacima, Jadransko more se ubrzano zagreva i dolazi do povećanja saliniteta vode, a taj proces se odvija znatno brže o ranijih klimatskih predviđanja, zbog čega se sve češće beleži prisustvo tropskih vrsta u ovom moru, pokazuju rezultati studije koju su sproveli hrvatski naučnici.
Izvor: Index.hr
28.08.2025. 08:33
Foto: Newsmax Balkans
Studiju koja je deo međunarodnog istraživanja u Južnojadranskoj kotlini, najdubljem delu Jadrana sproveli su naučnici s Instituta "Ruđer Bošković" u Zagrebu i Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu.
Rezultati pokazuju da salinitet i temperatura dubokih voda u tom delu mora rastu znatno brže od očekivanog, prenosi Indeks.hr.
Japanac star 102 godine postao je najstarija osoba koja se popela na vrh planine Fudži u Japanu. Kokiči Akuzava, rođen 1923. godine, stigao je do vrha najvišeg vrha Japana 5. avgusta, nakon što je održavao gotovo nedeljnu rutinu planinarenja kao deo svog treninga.
San je jedan od temelja zdravlja, a mnoge osobe dok paze na ishranu, vežbanje ili negu kože, često zaboravljaju da kvalitet sna oblikuje vašu energiju, koncentraciju i raspoloženje tokom dana.
Konkretno, na dubini od 1.000 metara temperatura mora porasla je za 0,8 stepeni tokom poslednjih deset godina, dok je salinitet porastao za 0,2 promila, što predstavlja najbrže zabeležene promene u dubinama Sredozemnog mora do sada.
"Ovo su promene koje su se prema modelima očekivale tek krajem veka, a već su realnost", upozoravaju autori studije.
"Funkcija prirodnog 'termostata' sve slabija"
Jadransko more ima ključnu ulogu u regulaciji temperature celog Mediterana, upozoravaju naučnici.
U hladnim zimskim mesecima, guste hladne vode iz severnog Jadrana struje prema dnu i kroz Otrantska vrata ulaze u dublje slojeve Mediterana, snabdevajući ih kiseonikom.
Međutim, kako upozorava studija, ta funkcija prirodnog "termostata" sve je slabija, jer Jadran sada šalje toplije i slanije vode prema jugu, čime dodatno zagreva ceo mediteranski basen.
U studiji se ističe da je Jadran pod uticajem više međusobno povezanih procesa, od globalnog zagrevanja i manjka padavina, do smanjenog dotoka reka i dolaska toplijih voda iz istočnog Mediterana.
Kada je došlo do promene?
Naučnici su utvrdili da je do nagle promene došlo oko 2005. godine, kada su temperatura i salinitet u dubinama počeli da kontinuirano rastu.
"Ne radi se o postepenom prilagođavanju, već o nagloj tranziciji prema novom režimu koji još ne razumemo u potpunosti", istakao je Ivica Vilibić, jedan od autora studije.
Iako bi toplija voda trebalo da bude manje gusta, porast saliniteta povećava gustinu, što omogućava nastavak dubokih konvektivnih procesa, ali uz smanjeni sadržaj kiseonika, što ima ozbiljne posledice po morski život, navodi se u studiji.
Kroz epizode EXPO 2027, prikazujemo inovacije, naučna dostignuća, kulturnu i sportsku razmenu, kao i jedinstvene paviljone koje će posetioci imati priliku da vide.
dokumentarni
13:30
DOKUMENTARNI PROGRAM- PAD ( R )
1. novembar 2024. godine – dan koji je ostavio neizbrisiv trag. Šesnaest izgubljenih života, jedan zauvek promenjen. Dan borbe, tuge, bola i tišine. U dokumentarnoj formi, emisija donosi autentična svedočenja očevidaca i učesnika akcije spasavanja, koji rekonstrušu tok događaja i okolnosti tog tragičnog dana. Kroz njihove iskaze prikazuje se hronologija pada nadstrešnice i ljudske sudbine koje su tog trenutka zauvek promenjene.
dokumentarni
14:00
GrađaНИН (R)
GrađaНИН sa Aleksandrom Timofejevim je emisija informativnog karaktera u kojoj autor, inače glavni i odgovorni urednik NIN-a, razgovara sa kolegama i gostima o aktuelnim temama kojim se već punih 90 godina bavi ugledni NIN, najstariji nedeljnik na Balkanu i šesti po „krštenici“ u Evropi. Gosti dolaze iz različitih sfera interesovanja publike i autora. Nema tabu tema i što je možda najvažnije u ovim vremenima velike podeljenosti u Srbiji, emisija prati uredjivačku politiku NIN-a, a to je da ima sagovornike sa svih strana kako iz politike tako i svega ostalog iz zemlje, regiona i sveta važnog za život gradjana Srbije. GrađaНИН је еmisija koja prati život, postavlja pitanja, dobronamerno kritikuje i trudi se da nam svako danas bude bar malo bolje nego juče, a svako sutra bolje nego danas.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Koliko smo zaista bezbedni na srpskim putevima?Da li broj saobraćajnih nezgoda raste, uprkos strožim zakonima i kampanjama i da li je problem u vozačima, sistemu – ili u kulturi saobraćaja? Zašto mladi vozači najčešće učestvuju u saobraćajnim nesrećama? Za emisiju “Tražim reč” govore: Vladimir Simidžija, saobraćajni inženjer, Mladen Rašeta, generalni sekretar Privredne komore auto-škola Srbije, Dejan Stević, Potpukovnik policije, Vladimir Jevtić, stručnjak za bezbednost u saobraćaju, Irena Đorđević psihijatar i advokat Andrija Marković.
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NA IZVORU ZDRAVLJA
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
Kada se 1. novembra prošle godine nadstrešnica na novosadskoj Železničkoj stanici obrušila na ljude koji su stajali ispod nje, sve je delovalo kao još jedan nesrećan splet okolnosti koji će u javnosti proći tek tako, kao i mnogi pre.
Građani iz mnogih delova Srbije okupili su se u Novom Sadu, gde je održan komemorativni skup nakon godinu dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici, kada je poginulo 14 osoba, nakon čega je još dvoje povređenih umrlo u bolnici, a povređeno je više od 40 ljudi.
Mladić je vrištao i čupao kosu, nedaleko od njega čovek je u stanju šoka govorio: "Deca su tamo". Mami sam u programu uživo uspela samo da otkucam poruku "Nisam bila na Ž". Ovako naša novinarka iz Novog Sada opisuje 1. novembar prošle godine, dan kada je pala nadstrešnica na Železničkoj stanici.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće radove na redovnom ispiranju vodovodne mreže na opštinama Novi Beograd, Zemun i Surčin, od ponedeljka, 3. novembra, do subote, 8. novembra, saopštilo je to javno komunalno preduzeće.
Pečurke su omiljeni sastojak u mnogim jelima - od ukusnog priloga i kremastih soseva do sofisticiranih gurmanskih specijaliteta. Ipak, postoji jedna česta dilema među domaćicama i kulinarskim entuzijastima, a to je treba li ih oprati pre upotrebe.
U parku u Pragu svake jeseni oživljava duh starih vremena - visoki bicikli peni-farting vraćaju se na stazu, a vozači u retro kostimima dokazuju da stil i ravnoteža nikad ne izlaze iz mode.
Manekenka Hajdi Klum i ove godine napravila je zabavu povodom proslave Noći veštica, pojavivši se u kostimu Meduze sa jarko zelenim detaljima i zmijama na glavi. Tim od više od 35 stručnjaka pomogao je Hajdi da kreira taj izgled.
Srpska pravoslavna crkva (SPC) obeležava Mitrovske zadušnice, u narodu poznate i kao jesenje i to su poslednje zadušnice u 2025. godini. Na zadušnice se izlazi na groblja, gde se pale sveće na grobovima najbližih.
Posle šest meseci, preko 550 dobijenih predloga, pripremljenog šireg i užeg izbora, žirijskog i javnog glasanja, takmičenje "Najbolja nova srpska reč" – objavljene su pobedničke reči za 2025. godinu.
Tim naučnika otkrio je više od 30 do sada nepoznatih vrsta na dnu Južnog okeana. Među njima su mesožderni sunđer "smrtonosna lopta", svetleći crveni crvi i "zombi" crv koji se hrani mastima iz kostiju velikih morskih životinja.
Sagrada Familija u Barseloni postala je najviša crkva na svetu. Centralni toranj sada doseže 162,91 metar, nadmašivši nemački Ulm Minster. Gaudijevo delo i dalje se uspinje ka nebu, a završetak se očekuje u narednim godinama.
Kako dani postaju kraći, a noći sve hladnije, mnogima je san sve teži. Promene u svetlu i temperaturi, zajedno sa sezonskim varijacijama raspoloženja, mogu poremetiti naše unutrašnje ritmove.
Sa više od 5,5 milijardi ljudi u svetu koji koriste neku od brojnih društvenih mreža - ili nekoliko njih - jasno je da su danas internet, smartfoni i aplikacije postali značajan deo života. One su takođe postale i veoma važan kanal za informacije, vesti i razmenu mišljenja između korisnika.
Komentari (0)