Biolog Kristijan Ovari, zaposlen u beogradskom Zoo vrtu izjavio je da su bogomoljke bezopasna vrsta insekta koja ne može da prenese nikakvu bolest, kao i da nema razloga za strah i paniku zbog najezde ove vrste insekta u Srbiji.
"Bogomoljke ne mogu da prenesu nikakvu bolest. Postoje razna verovanja u narodu. Međutim, suština je u tome da bogomoljke munjevito hvataju plen pomoću tih prednjih ekstremiteta. One su isključivo predatori, hrane se drugim životinjama", rekao je Ovari za Tanjug.
Ta vrsta insekata karakteristična je za naše prostore, a reč je o evropskoj bogomoljki Mantis religiosa.
Foto: Tanjug/Jovana Kulašević
Ovari ističe da su u narodu bogomoljke zapažene upravo zbog karakterističnog položaja ekstremiteta.
"Zbog tog položaja, izgleda kao da se mole, otud i taj naziv bogomoljka", naveo je biolog.
Ovari ističe da ljudi nemaju razloga za strah jer se bogomoljke hrane insektima.
Neki posetioci u beogradskom zoo vrtu naveli su da se generalno plaše svih insekata.
Foto: Tanjug/Jovana Kulašević
Sa druge strane, bilo je i onih koji se ne plaše insekata. Svi su se usaglasili da, kada vide insekte u prostoru u kom žive, izbace ih napolje. Posetioci su ukazali na povećanu prisutnost bogomoljki prethodnih dana.
Ovari navodi da je sve češća pojava bogomoljki posledica klimatskih promena.
Foto: Tanjug/Jovana Kulašević
"Topla leta i kratke zime koje su takođe tople, omogućavaju fauni da migrira. Nedavno je do nas došla Herodua, to je jedna azijska vrsta, koja je našla svoje stanište ovde kod nas, mnogo je krupnija od naše bogomoljke i nije toliko stidljiva i u suštini zato je ljudi češće viđaju. Zato je uočljivija u urbanoj sredini koju naša bogomoljka izbegava", objasnio je Ovari.
Ovari je naveo da nije reč o najezdi već o normalnoj pojavi, migraciji životinjske vrste.
"Ono što je tu interesantno, jeste da je došlo do klimatske promene i jedna vrsta koja do tada nije bila tipična za naše krajeve jer nije mogla da preživi te hladne zime, sada se prosto nastanila jer joj uslovi životne sredine pogoduju. Naravno, pošto nema prirodnih predatora, ona je u ekspanziji, a sa druge strane, ono što je bitno, ta vrsta je mnogo veća i lakše se uočava", poručio je Ovari.
Postoji mogućnost za nasilje u Bosni i Hercegovini i na Kosovu i sa tim se mora pozabaviti. Dejtonski i Kumanovski sporazum imaju ogromne mane i treba da se menjaju jer ne funkcionišu, izjavio je za Newsmax Balkans bivši američki ambasador u Beogradu Vilijam Montgomeri.
Milioni ljudi izloženo je na društvenim mrežama video-snimcima i sadržajima koji su puni saveta o tome kako i zašto se treba držati "antiinflamatorne ishrane".
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je genetika danas i kako ona određuje naš život? Da li naše navike i stil života mogu da promene ono što smo nasledili? Kako se genetski testovi koriste u ginekologiji, trudnoći i prevenciji bolesti? Za emisiju „Tražim reč“ govore, Jelena Begović iz Instututa za molekularnu genetiku i Oliver Stojković profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Zemljotres magnitude 4,7 stepeni Rihterove skale registrovan je tokom večeri u regionu Prizrena, sa epicentrom oko 20 kilometara jugoistočno od grada. Građani Vranja i u Skoplju prijavili snažno podrhtavanje tla.
Direktorka novinske agencije Tanjug i suvlasnica televizije K1 i agencije za komunikacije "Majo Public" Manja Grčić jednoglasno je izabrana za novu generalnu direktorku Radio-televizije Srbije, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Upravnog odbora RTS Branislav Klanšček.
Posteljina je u stalnom kontaktu sa kožom tokom više sati svake noći, zbog čega se u njoj nakupljaju znoj, mrtve ćelije kože, masnoća, prašina i mikroorganizmi.
Veštačka inteligencija sve se češće koristi u oblasti koja se do skoro smatrala gotovo isključivim domenom ljudskog intelekta i vrhunskih naučnika: naprednoj teorijskoj matematici.
Dženifer Aniston važi za jednu od najlepših američkih glumica, a sada je detaljnije govorila o ishrani zahvaljujući kojoj uspeva da održi besprekorno izgled.
Crveni luk je namirnica koja se svakodnevno nalazi na trpezama, ali malo ko zna da može da ima značajne koristi za zdravlje, posebno kada je reč o regulaciji nivoa šećera u krvi.
Psi se odavno smatraju čovekovim najboljim prijateljima, a selektivnim uzgojem tokom godina razvijene su brojne pasmine sa specifičnim ulogama ili izgledom koji se smatra privlačnim. Prema mišljenju stručnjaka, neke od karakteristika nametnutih uzgojem često uzrokuju zdravstvene probleme kod pasa.
Roditeljski stres može značajno da utiče na razvoj dece, njihovo emocionalno stanje i svakodnevno ponašanje. Deca koja su često izložena stresu svojih roditelja mogu da postanu zabrinuta, povučena ili da imaju poteškoće u izražavanju i kontrolisanju emocija.
Naučnici širom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država eksperimentišu sa robotskim pčelama kako bi pomogli opadajućim populacijama prirodnih oprašivača, u pokušaju da ponude rešenje za sve ozbiljniji ekološki problem.
U poslednjih godinu dana, globalnu tehnološku zajednicu je umnogome promenio Vibe coding ili opušteno programiranje - novi softverski alati koji koriste veštačku inteligenciju za brzo pisanje kompjuterskog koda.
Komentari (0)