Koliko su Android uređaji sigurniji nakon velikog bezbednosnog ažuriranja?
Tehnološki gigant Google je početkom decembra objavio veliko bezbednosno ažuriranje za Android operativni sistem kojim je "zakrpljeno" čak 107 sigurnosnih propusta.
Ovo je veoma bitno, budući da je Android OS na gotovo četiri milijarde u uređaja (smartfona, tableta, pametnih TV uređaja i u automobilima) širom sveta.
Google je podsetio korisnike i stručnu javnost na ozbiljnost pretnji koje pogađaju pametne telefone širom sveta. Prema ovim informacijama, softverski propusti i bezbednosne "rupe" su pronađene i u nekim ključnim delovima sistema, uključujući da Android Framework (temelj svakog Android u uređaja), sistemskim servisima i Linux kernelu (softverskoj osnovi), kao i u softveru koji dolazi od najčešćih proizvođača čipova u smartfonima i tabletima kao što su Qualcomm, MediaTek i Arm.
Posebnu pažnju izazvalo i otkriće da su najmanje dve ovakve "softverske ranjivosti" već bile aktivno iskorišćavane u stvarnim napadima hakera i pre nego što je ova "zakrpa" (eng. software patch) postala dostupna, što ih svrstava u kategoriju takozvanih "zero-day" propusta. Sami "zero day" propusti se smatraju jednim od najopasnijih u svetu sajber bezbednosti, budući da se oni bivaju otkriveni tek kada se dogode veliki hakerski napadi.
Jedan od ovih propusta je omogućavao je neovlašćeno otkrivanje osetljivih informacija, dok je drugi napadačima davao mogućnost "eskalacije privilegija", odnosno, dobijanja višeg nivoa pristupa sistemu i uređaju nego što im je inicijalno dozvoljeno.
Hakerski napadi na pametne telefone ugrožavaju korisnike i njihove podatke, koji na crnom tržištu vrede hiljade dolara, stoga je važno znati kako se zaštititi. Nove generacije smartfon telefona i kompjutera dobijaju nove opcije, poput ugrađenih mogućnosti veštačke inteligencije na samom uređaju.
Tokom zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku prošlog meseca, zbog velikog broja važnih bilateralnih sastanaka i fokusa svetskih državnika i diplomata na rešavanje sukoba u Ukrajini i pojasu Gaze, malo pažnje je posvećeno otkrivanju izuzetno sofisticirane sajber-operacije na tlu SAD.
U digitalnom dobu, gotovo svaki naš klik, pretraga ili objava ostavlja trag. Bilo da koristimo društvene mreže, pretražujemo internet ili kupujemo online, iza nas ostaje niz ličnih podataka koji se prikupljaju, obrađuju i često dele bez našeg potpunog znanja. Postoji li način da se ti podaci povuku?
Bezbednosni stručnjaci upozoravaju da se ovakve ranjivosti često koriste u sofisticiranim špijunskim kampanjama i u ciljanim napadima hakera, a što ih čini posebno opasnim i teškim za otkrivanje.
Pored "zero-day" propusta, ovo decembarsko bezbednosno ažuriranje obuhvatilo je i veliki broj drugih propusta visokog rizika, uključujući one koje mogu dovesti do rušenja stabilnosti uređaja, uskraćivanja nekih sistemiskih opcija i daljeg kompromitovanja sistema bez znanja korisnika.
Google je potvrdio da su ovime pogođene gotovo sve moderne verzije Androida, što znači da se rizici odnose na ogroman broj uređaja - njih barem milijardu do milijardu i po, a koji se svakodnevno širom sveta koriste za komunikaciju, posao i skladištenje ličnih podataka.
Iako sama kompanija Google relativno brzo i često objavljuje ovakve bezbednosne "zakrpe", njihovo korišćenje na uređajima krajnjih korisnicima u velikom broju slučajeva zavisi od proizvođača smartfona i mobilnih operatera, što često dovodi do kašnjenja, naročito kod starijih i jeftinijih modela.
Zbog ovoga se korisnicima savetuje da redovno proveravaju bezbednosne postavke svog uređaja i instaliraju ažuriranja čim postanu dostupna za njihov smartfon ili tablet. Stručnjaci takođe preporučuju i izbegavanje instaliranja aplikacija iz neproverenih izvora, jer zlonamerni softver često koristi ovakve propuste kao ulaznu tačku.
Ovo još jednom potvrđuje da su pametni telefoni postali primarna meta sajber napada u svetu, i da redovna ažuriranja operativnog sistema i oprez u preuzimaju aplikacija i sadržaja korisnika predstavljaju osnovnu zaštitu u digitalnom svetu koji je sve rizičniji.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li je danas lako nasmejati ljude ili je to veština koja pored talenta zahteva i mnogo hrabrosti? Koliko se humor promenio i gde je danas granica između duhovitog i neukusnog? Ako je smeh lek, zašto ga danas sve ređe koristimo? Za emisiju „Tražim reč“ govore, stend-ap komičari Nenad Šilja Stefanovski i Nikola Silić.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Na mostu preko reke Dunav između Kovina i Smedereva došlo je do teške saobraćajne nesreće u kojoj je jedna osoba stradala, nezvanično saznaje portal Newsmax Balkans.
Izborna komisija užičke gradske opštine Sevojno objavila je preliminarne rezultate izbora, prema kojima je lista "Aleksandar Vučić - Sevojno, naša porodica" osvojila 2.108 glasova (49,60 odsto), dok je lista "Ujedinjeni - Sevojno" dobila poverenje 1.906 birača (44,85 odsto).
Građani, studenti i akademska zajednica okupili su se ispred Rektorata gde su blokirali ulicu ispred te zgrade u kojoj su pripadnici Uprave kriminalističke policije vršili pretres koji je trajao više sati. Protest je obeležilo nekoliko incidenata, ispred Rektorata i u blizini Trga republike.
Lista "Aleksandar Vučić - Aranđelovac, naša porodica" osvojila je 13.030 glasova (50,12 odsto) na lokalnim izborima u Aranđelovcu, dok je za listu "Studenti za Aranđelovac - Mladost pobeđuje" glasalo 11.979 građana (46,08 odsto), pokazuju preliminarni rezultati izbora.
Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je da su Pripadnici kriminalističke policije ušli u Rektorat bez najave i da su prilikom pretresa zaplenili risivere i kompjutere, ali da, kako kaže, zaplenjeni resiveri ne sadrže relevantne informacije o smrti studentkinje.
Širom sveta se obeležava 1. april - Dan šale, kada ljudi tradicionalno prave bezazlene podvale. Ovaj običaj ima dugu istoriju, različite tradicije po zemljama i brojne poznate šale koje su kroz vreme zbunjivale javnost.
Posiveli beli veš čest je problem u domaćinstvima, posebno nakon višekratnog pranja ili nepravilnog razdvajanja odeće. Iako na prvi pogled deluje da je takvu odeću teško spasiti, postoje metode koje mogu pomoći da se beloj tkanini vrati svežina i svetlina.
Kosa ne raste od šampona, već od onoga što se unosi u telo. Kosa je zapravo ogledalo unutrašnjeg zdravlja i prvi signal da organizmu nedostaju ključni gradivni blokovi. Umesto skupih površinskih tretmana, tajna bujne frizure krije se u pametnom hranjenju folikula iznutra.
Letnje računanje vremena počelo je u nedelju tako što smo časovnike pomerili za jedan sat unapred, sa dva na tri. Naizgled sitna promena na satu, ali ozbiljan izazov za naš organizam i svakodnevicu. Kako pomeranje sata utiče na mozak, san i zdravlje?
Četbotovi na bazi veštačke inteligencije koji se ulaguju korisniku vode ka zavisnosti od tehnologije i lošim odlukama, pokazala je nova studija Univerziteta Stenford.
Kontrola šećera u krvi jedna je od ključnih stavki kada je u pitanju očuvanje zdravlja, ne samo za osobe sa dijabetesom, već i za one koji žele da sačuvaju vitalnost, energiju i stabilno raspoloženje.
Komentari (0)