Koliko su Android uređaji sigurniji nakon velikog bezbednosnog ažuriranja?
Tehnološki gigant Google je početkom decembra objavio veliko bezbednosno ažuriranje za Android operativni sistem kojim je "zakrpljeno" čak 107 sigurnosnih propusta.
Ovo je veoma bitno, budući da je Android OS na gotovo četiri milijarde u uređaja (smartfona, tableta, pametnih TV uređaja i u automobilima) širom sveta.
Google je podsetio korisnike i stručnu javnost na ozbiljnost pretnji koje pogađaju pametne telefone širom sveta. Prema ovim informacijama, softverski propusti i bezbednosne "rupe" su pronađene i u nekim ključnim delovima sistema, uključujući da Android Framework (temelj svakog Android u uređaja), sistemskim servisima i Linux kernelu (softverskoj osnovi), kao i u softveru koji dolazi od najčešćih proizvođača čipova u smartfonima i tabletima kao što su Qualcomm, MediaTek i Arm.
Posebnu pažnju izazvalo i otkriće da su najmanje dve ovakve "softverske ranjivosti" već bile aktivno iskorišćavane u stvarnim napadima hakera i pre nego što je ova "zakrpa" (eng. software patch) postala dostupna, što ih svrstava u kategoriju takozvanih "zero-day" propusta. Sami "zero day" propusti se smatraju jednim od najopasnijih u svetu sajber bezbednosti, budući da se oni bivaju otkriveni tek kada se dogode veliki hakerski napadi.
Jedan od ovih propusta je omogućavao je neovlašćeno otkrivanje osetljivih informacija, dok je drugi napadačima davao mogućnost "eskalacije privilegija", odnosno, dobijanja višeg nivoa pristupa sistemu i uređaju nego što im je inicijalno dozvoljeno.
Hakerski napadi na pametne telefone ugrožavaju korisnike i njihove podatke, koji na crnom tržištu vrede hiljade dolara, stoga je važno znati kako se zaštititi. Nove generacije smartfon telefona i kompjutera dobijaju nove opcije, poput ugrađenih mogućnosti veštačke inteligencije na samom uređaju.
Tokom zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku prošlog meseca, zbog velikog broja važnih bilateralnih sastanaka i fokusa svetskih državnika i diplomata na rešavanje sukoba u Ukrajini i pojasu Gaze, malo pažnje je posvećeno otkrivanju izuzetno sofisticirane sajber-operacije na tlu SAD.
U digitalnom dobu, gotovo svaki naš klik, pretraga ili objava ostavlja trag. Bilo da koristimo društvene mreže, pretražujemo internet ili kupujemo online, iza nas ostaje niz ličnih podataka koji se prikupljaju, obrađuju i često dele bez našeg potpunog znanja. Postoji li način da se ti podaci povuku?
Bezbednosni stručnjaci upozoravaju da se ovakve ranjivosti često koriste u sofisticiranim špijunskim kampanjama i u ciljanim napadima hakera, a što ih čini posebno opasnim i teškim za otkrivanje.
Pored "zero-day" propusta, ovo decembarsko bezbednosno ažuriranje obuhvatilo je i veliki broj drugih propusta visokog rizika, uključujući one koje mogu dovesti do rušenja stabilnosti uređaja, uskraćivanja nekih sistemiskih opcija i daljeg kompromitovanja sistema bez znanja korisnika.
Google je potvrdio da su ovime pogođene gotovo sve moderne verzije Androida, što znači da se rizici odnose na ogroman broj uređaja - njih barem milijardu do milijardu i po, a koji se svakodnevno širom sveta koriste za komunikaciju, posao i skladištenje ličnih podataka.
Iako sama kompanija Google relativno brzo i često objavljuje ovakve bezbednosne "zakrpe", njihovo korišćenje na uređajima krajnjih korisnicima u velikom broju slučajeva zavisi od proizvođača smartfona i mobilnih operatera, što često dovodi do kašnjenja, naročito kod starijih i jeftinijih modela.
Zbog ovoga se korisnicima savetuje da redovno proveravaju bezbednosne postavke svog uređaja i instaliraju ažuriranja čim postanu dostupna za njihov smartfon ili tablet. Stručnjaci takođe preporučuju i izbegavanje instaliranja aplikacija iz neproverenih izvora, jer zlonamerni softver često koristi ovakve propuste kao ulaznu tačku.
Ovo još jednom potvrđuje da su pametni telefoni postali primarna meta sajber napada u svetu, i da redovna ažuriranja operativnog sistema i oprez u preuzimaju aplikacija i sadržaja korisnika predstavljaju osnovnu zaštitu u digitalnom svetu koji je sve rizičniji.
Atraktivni i aktuelni gosti iz celog regiona. Kroz razgovore sa relevantnim sagovornicima ogolićemo događaje i teme koje izazivaju kontraverzne reakcije.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Zašto slavlja sve češće prate eksplozije umesto radosti? Da li su petarde bezazlena zabava ili opasna navika? Ko u slučaju povreda snosi odgovornost – roditelji, društvo ili zakon? Kako buka utiče na decu, starije i životinje? Za emisiju „Tražim reč“ govore pedijatar Saša Milićević, predstavnik organizacije Animal Rescue Aleksandar Gavrić i psiholog Aleksandra Đurić.
specijal
14:00
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
FIFA je suspendovala Fudbalski klub Partizan, pa lider Superlige neće moći da registruje pojačanja u tri naredna prelazna roka, sve do leta 2027. godine.
Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje (Fond PIO) upozorio je na novi pokušaj prevare penzionera u Inđiji putem telefonskih poziva u kojima se od njih traži da kupe određene proizvode (prekrivače, dušeke i slično) kao uslov da bi im bila isplaćena povišica penzije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu uhapsili su M. L. (34) i A. D. (29) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Mnogo veštački zaslađene hrane, a malo vlakana i integralnih žitarica, može biti uzrok nastanka hemoroida. Problem se može rešiti na prirodan način - osim drugačijeg načina ishrane, još i čajevima i melemima.
Turistička organizacija Srbije (TOS) je 40. put dodelila jubilarne nagrade "Turistički cvet" najboljima i najzaslužnijima za značajno podizanje kvaliteta turističkih usluga, kao i za doprinos razvoju, unapređenju i promociji srpskog turizma.
Otisci stari više od 200 miliona godina, koji su otkriveni u Nacionalnom parku Stelvio u italijanskoj regiji Lombardija, svedoče o životu velikih biljojeda u periodu kasnog trijasa.
Kompanija Meta (koja obuhvata Facebook, Instagram i WhatsApp) upravo je predstavila novi model veštačke inteligencije pod nazivom SAM Audio, koji se fokusira na različite metode da značajno pojednostavi i unapredi način na koji se zvuk obrađuje i uređuje u današnjem digitalnom okruženju.
Proslavljena američka pevačica Maraja Keri nastupiće na ceremoniji otvaranja Zimskih olimpijskih igara u Milanu i Kortini d'Ampeco naredne godine, saopšteno je.
Dete u zagrljaju ne dobija samo fizičku bliskost, već i osećaj sigurnosti, prihvaćenosti i bezuslovne ljubavi. To je trenutak u kojem dete oseća da nije samo i da postoji neko ko ga štiti i razume, čak i kada reči nisu potrebne.
Komentari (0)