Tehnološki gigant Google je početkom decembra objavio veliko bezbednosno ažuriranje za Android operativni sistem kojim je "zakrpljeno" čak 107 sigurnosnih propusta.
Ovo je veoma bitno, budući da je Android OS na gotovo četiri milijarde u uređaja (smartfona, tableta, pametnih TV uređaja i u automobilima) širom sveta.
Google je podsetio korisnike i stručnu javnost na ozbiljnost pretnji koje pogađaju pametne telefone širom sveta. Prema ovim informacijama, softverski propusti i bezbednosne "rupe" su pronađene i u nekim ključnim delovima sistema, uključujući da Android Framework (temelj svakog Android u uređaja), sistemskim servisima i Linux kernelu (softverskoj osnovi), kao i u softveru koji dolazi od najčešćih proizvođača čipova u smartfonima i tabletima kao što su Qualcomm, MediaTek i Arm.
Posebnu pažnju izazvalo i otkriće da su najmanje dve ovakve "softverske ranjivosti" već bile aktivno iskorišćavane u stvarnim napadima hakera i pre nego što je ova "zakrpa" (eng. software patch) postala dostupna, što ih svrstava u kategoriju takozvanih "zero-day" propusta. Sami "zero day" propusti se smatraju jednim od najopasnijih u svetu sajber bezbednosti, budući da se oni bivaju otkriveni tek kada se dogode veliki hakerski napadi.
Jedan od ovih propusta je omogućavao je neovlašćeno otkrivanje osetljivih informacija, dok je drugi napadačima davao mogućnost "eskalacije privilegija", odnosno, dobijanja višeg nivoa pristupa sistemu i uređaju nego što im je inicijalno dozvoljeno.
Hakerski napadi na pametne telefone ugrožavaju korisnike i njihove podatke, koji na crnom tržištu vrede hiljade dolara, stoga je važno znati kako se zaštititi. Nove generacije smartfon telefona i kompjutera dobijaju nove opcije, poput ugrađenih mogućnosti veštačke inteligencije na samom uređaju.
Tokom zasedanja Generalne skupštine UN u Njujorku prošlog meseca, zbog velikog broja važnih bilateralnih sastanaka i fokusa svetskih državnika i diplomata na rešavanje sukoba u Ukrajini i pojasu Gaze, malo pažnje je posvećeno otkrivanju izuzetno sofisticirane sajber-operacije na tlu SAD.
U digitalnom dobu, gotovo svaki naš klik, pretraga ili objava ostavlja trag. Bilo da koristimo društvene mreže, pretražujemo internet ili kupujemo online, iza nas ostaje niz ličnih podataka koji se prikupljaju, obrađuju i često dele bez našeg potpunog znanja. Postoji li način da se ti podaci povuku?
Bezbednosni stručnjaci upozoravaju da se ovakve ranjivosti često koriste u sofisticiranim špijunskim kampanjama i u ciljanim napadima hakera, a što ih čini posebno opasnim i teškim za otkrivanje.
Pored "zero-day" propusta, ovo decembarsko bezbednosno ažuriranje obuhvatilo je i veliki broj drugih propusta visokog rizika, uključujući one koje mogu dovesti do rušenja stabilnosti uređaja, uskraćivanja nekih sistemiskih opcija i daljeg kompromitovanja sistema bez znanja korisnika.
Google je potvrdio da su ovime pogođene gotovo sve moderne verzije Androida, što znači da se rizici odnose na ogroman broj uređaja - njih barem milijardu do milijardu i po, a koji se svakodnevno širom sveta koriste za komunikaciju, posao i skladištenje ličnih podataka.
Iako sama kompanija Google relativno brzo i često objavljuje ovakve bezbednosne "zakrpe", njihovo korišćenje na uređajima krajnjih korisnicima u velikom broju slučajeva zavisi od proizvođača smartfona i mobilnih operatera, što često dovodi do kašnjenja, naročito kod starijih i jeftinijih modela.
Zbog ovoga se korisnicima savetuje da redovno proveravaju bezbednosne postavke svog uređaja i instaliraju ažuriranja čim postanu dostupna za njihov smartfon ili tablet. Stručnjaci takođe preporučuju i izbegavanje instaliranja aplikacija iz neproverenih izvora, jer zlonamerni softver često koristi ovakve propuste kao ulaznu tačku.
Ovo još jednom potvrđuje da su pametni telefoni postali primarna meta sajber napada u svetu, i da redovna ažuriranja operativnog sistema i oprez u preuzimaju aplikacija i sadržaja korisnika predstavljaju osnovnu zaštitu u digitalnom svetu koji je sve rizičniji.
Naoružani muškarac ubijen nakon što je otvorio vatru u blizini bezbednosnog punkta Bele kuće u Vašingtonu. Ko stoji iza napada? Koje su poruke studentskog protesta na Slaviji koji se završio sukobom sa policijom? Da li je na Slaviji bio politički ili građanski skup? Gosti jutra biće Ibro Ibrahimović i Vladan Glišić Na koji način popularizovati nastavničke smerove na fakultetima? Šta budući brucoši mogu da očekuju?
jutarnji program
10:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
10:10
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-TITO I ČAUŠESKU-PAD KOMUNIZMA
Gvozdena zavesa koja je razdvajala dva pakta bila je, uz Berlinski zid, najbrutalnija na liniji razdvajanja Jugoslavije i Rumunije. Sa jedne strane je bio Tito, a sa druge Čaušesku. Jugosloveni su okusili Zapad, a Rumuni su o njemu maštali kroz kontakte sa Srbima koji su živeli u Banatu koji je povezivao obe zemlje. Koliko je šareni svet zabave koji se emitovao sa Radio Beograda čak do Temišvara bio okidač za revoluciju i pad komunizma u toj zemlji? Jugoslovenski novinari i snimatelji bili su prvi koji su u svet poslali sliku o rumunskoj pobuni. Nova epizoda DEKADA otkriva kako je došlo do opšteg nezadovoljstva Rumuna koji su decenijama unazad bežali od diktature preplivavajući Dunav ili nestajali u njegovim virovima.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Decenijama je malina bila naše "crveno zlato", proizvod po kojem je Srbija bila prepoznata širom sveta. Izvoz vredan stotine miliona evra, desetine hiljada porodica koje su od nje živele i status jednog od najvažnijih srpskih brendova.
Stručni timovi alpinista uklonili su baner sa Palate Albanija u Beogradu, čime će se osloboditi pristup i omogućiti hranjenje mladunaca ptice bele čiope čija se gnezda nalaze na višim spratovima zgrade.
Izbor novog tuša nije samo pitanje izgleda kupatila, već i prilika da tuširanje prilagodite sopstvenim navikama i potrebama. Bilo da želite osećaj luksuznog spa centra, efekat letnje kiše ili vam je najvažniji kvalitet vode, postoji veliki broj modela koji mogu da odgovore različitim zahtevima.
"Ako neko bude uzrok da se nečiji život spasi, kao da je svim ljudima život sačuvao" - ovom rečenicom iz Kurana vodila se Misala Rizović iz Novog Pazara (45) kad je odlučila da donira bubreg devojci Emini Sinanović (21).
Srpska pravoslavna crkva obeležava jedan od najznačajnih hrišćanskih praznika - dan Svete Trojice, koji se još zove Duhovi i Silazak Svetog duha na apostole.
Muzej na istoku Francuske prijavio je policiji krađu banane koja predstavlja ključni deo višemilionskog umetničkog dela italijanskog vizuelnog umetnika Mauricija Katelana.
Vlasnici pasa često pitaju zašto njihov ljubimac ne može da jede samo piletinu. To se najčešće događa kada izbirljiv pas dobija piletinu kao podsticaj da jede, pa počne da odbija uravnoteženu ishranu.
Deca koja koriste sisteme veštačke inteligencije poput ChatGPT prestaće da razmišljaju i biće sklona da poveruju da je dva puta dva jednako pet, upozorio je ruski akademik Vladislav Lektorski.
Lajmska bolest je multisistemsko oboljenje koje izaziva bakterija spiroheta Borrelia burgdorferi, koju na čoveka prenosi krpelj svojim ubodom. Infektolog Lejla Ćeranić govorila je za portal Newsmax Balkans o načinu prenošenja bolesti, simptomima, dijagnostici, lečenju, ali i važnosti prve reakcije.
Izbor novog tuša nije samo pitanje izgleda kupatila, već i prilika da tuširanje prilagodite sopstvenim navikama i potrebama. Bilo da želite osećaj luksuznog spa centra, efekat letnje kiše ili vam je najvažniji kvalitet vode, postoji veliki broj modela koji mogu da odgovore različitim zahtevima.
Letnja garderoba, prepoznatljiva po živim i upečatljivim bojama, unosi vedrinu u svakodnevicu. Međutim, upravo su intenzivne nijanse najosetljivije na sunčevo zračenje, visoke temperature i često pranje, zbog čega majice, haljine, košulje i kupaći kostimi vremenom mogu da izgube prvobitni sjaj.
Probadajući bol u stopalu nakon ustajanja često ukazuje na plantarni fascitis, odnosno upalu plantarne fascije, čvrstog "pojasa" vezivnog tkiva koji se prostire od pete do prednjeg dela stopala. Do upale dolazi kada se ovo tkivo previše istegne, ošteti ili napukne.
ok čistimo police i bacamo ostatke hrane, bočice kečapa, majoneza ili senfa često ostaju zaboravljene mesecima, pa čak i godinama. Iako neki od ovih proizvoda imaju dug rok trajanja, drugi mogu postati ozbiljan rizik po zdravlje, izazvati stomačne tegobe, pa čak i teže infekcije.
Komentari (0)