Orašasti plodovi koji sadrže više proteina nego jaja
Orašasti plodovi pomažu u izgradnji i obnavljanju tkiva, podržavaju imunološku funkciju, proizvode hormone i enzime i igraju ključnu ulogu u održavanju mišića, metabolizma i stabilne energije.
Izvor: Real Simple
02.02.2026. 15:36
Foto: Envato
Takođe, pomažu u regulisanju šećera u krvi i podržavaju osećaj sitosti, što utiče na raspoloženje, fokus, varenje i dugoročno metaboličko zdravlje, prenosi Real Simple.
“Bez dovoljno proteina, telo mora da se snalazi, i tada se često javljaju umor, loš oporavak, nedostatak fokusa i želja za hranom”, objašnjava dijetetičar Samanta Peterson.
Ako se mučite da pronađete hranu bogatu proteinima za grickanje, razmislite o orašastim plodovima i semenkama. Neki od njih čak imaju dovoljno proteina da pariraju jajima.
Seme konoplje
Jedna porcija od tri kašike, ili otprilike 30 grama, nudi oko 10 grama proteina. Za razliku od nekih drugih biljnih proteina, seme konoplje je kompletan protein, što znači da sadrži sve esencijalne aminokiseline.
Seme konoplje je, takođe, bogato i vlaknima i omega-3 mastima. Preporučuje se da se dodaje u druge namirnice, poput ovsene kaše, voća ili jogurta, za zasićujuću užinu ili obrok.
Semenke bundeve
Porcija od 28 grama sadrži otprilike osam grama proteina.
Foto: Envato
Savršene su za užinu ili povećanje proteina u drugim obrocima.
Pošto su prenosive i ne zahtevaju pripremu, seme bundeve dobro funkcionišu same kao jednostavna užina u pokretu ili se koriste kao prelivi za salate ili jogurt.
Kikiriki
Četvrtina šolje kikirikija sadrži 11 grama proteina. Kikiriki nije kompletan protein, ali je odličan deo za uravnoteženu ishranu.
Pored toga, dobićete mnoštvo drugih koristi od šake kikirikija.
Bogati su nezasićenim mastima koje pomažu zdravlju srca, zajedno sa rastvorljivim i nerastvorljivim vlaknima, koja takođe doprinose smanjenju nivoa holesterola i poboljšanju zdravlja creva, piše Real Simple.
Demencija i problemi sa pamćenjem sve češće pogađaju starije osobe, otežavajući svakodnevni život i smanjujući samostalnost. Situaciju dodatno komplikuju druge hronične bolesti koje mnogi stariji ljudi imaju, jer one povećavaju rizik od smanjenja kognitivnih sposobnosti.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
13:00
EXPO 2027-NALED I ETNO MREŽA (R)
Etno mreža je najpoznatija sporedna delatnost NALED-a, čiji je zadatak olakšanje poslovanja malim i srednjim preduzećima. Borba protiv birokratije ide ruku pod ruku s predstavljanjem najinteresantnijih drevnih veština, poput izrade rukotvorina s tradicionalnim motivima u okviru Etno mreže.
dokumentarni
13:30
STAV DANA (R)
Paradoks ili ne, tek, Iran je izgleda trenutno jedini dobitnik rata na Bliskom istoku. Sve države regiona beleže značajan pad izvoza nafte i prihoda, Iran izvozi istu količinu, ali po znatno višim cenama i zarađuje više nego pre rata. Otkud ta otpornost Irana? Da li je svet pred energetskom krizom kakvu ne pamtimo? Može li to i kako da utiče na prodaju NIS-a i dogovor MOL-a i ADNOKA? Za Stav dana govore: Radojko Bogojević, bivši ambasador u Egiptu i Vojin Biljić, stručnjak za američko pravo.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
PERSPEKTIVA
Nikad bolji životni standard, nikad manje dece. Evropi preti demografska katastrofa, koju ne moze sprečiti čak ni priliv ogromnog broja migranata sa svih strana sveta. Trendovi su slični i na Balkanu, gde države prosečno godišnje gube stanovnika veličine jednog grada. Zašto se to dešava? Kako to da su naši preci u daleko lošijim životnim uslovima stvarali velike porodice, a danas su takvi slučajevi prava retkost? Koliko država može da pomogne, a da se pritom ne meša u intimne stvari svakog pojedinca? Kako se Makedonija bori sa ovim fenomenom? Na ova i mnoga druga pitanja u novoj Perspektivi odgovore daje Vlatko Gjorcev, nacionalni koordinator za demografiju, mlade i ljudske resurse.
specijal
15:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Sistem elektronskog bolovanja na snazi je od početka godine, a od aprila je počela i njegova puna primena kada je reč o poslodavcima. Cilj platforme koja povezuje lekare, poslodavce i Republički fond za zdravstveno osiguranje jeste smanjenje administracije i brža razmena podataka.
Život u stanu ne znači da morate da odustanete od psa. Prava rasa omogućava skladan suživot u manjim prostorima, jer je važnije kako se pas ponaša, koliko je aktivan i kako se prilagođava svakodnevnom ritmu stana nego veličina kvadrature.
Raspoloženje majke, posebno smeh, ima direktan uticaj na nerođeno dete. Naučna istraživanja pokazuju da emocije prolaze kroz telo i da beba u materici oseća i reaguje na majčino raspoloženje.
Vodeći američki kardiolozi objavili su nove smernice za upravljanje visokim holesterolom, sa ciljem da se smanji rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Dokument su pripremili stručnjaci Američkog koledža za kardiologiju i Američkog udruženja za srce, a on zamenjuje preporuke iz 2018. godine.
Velika popularnost različitih usluga veštačke inteligencije menja pravila igre u globalnom tehnološkom sektoru, ali i otvara ozbiljna pitanja o izvorima energije za data-centre i zaštiti životne sredine.
Izveštaji o smrti najstarije kopnene životinje na svetu, skoro 200 godina stare kornjače Džonatana, ispostavili su se kao netačni. Džonatan, za kog se veruje da ima 193 godine, i dalje je živ i polako se kreće po ostrvu Sveta Jelena.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Social Science & Medicine pokazuje da češće i duže svakodnevne interakcije sa prirodom prate kvalitetniju i održiviju ishranu.
Komentari (0)