Zašto se zaista razboljevamo zimi: Da li je hladnoća glavni krivac za prehladu
Verovatno ste nebrojeno puta čuli "Ne idi napolje zimi sa mokrom kosom ili bez kaputa, prehladićeš se". To baš i nije tačno, jer, realnost je komplikovanija, prenosi Science Alert.
Hladnoća nije razlog, odnosno uzrok prehlade. Ali, istina je da hladno vreme olakšava zarazu respiratornim virusima kao što su oni koji izazivaju grip.
Istraživanja takođe pokazuju da su niže temperature povezane sa većim stopama obolevanja od kovida 19, prenosi RTS.
Mnogi virusi, uključujući rinovirus - uobičajeni krivac za prehladu - grip, i SARS-CoV-2, virus koji izaziva kovid 19, ostaju infektivni duže, i brže se razmnožavaju na nižim temperaturama i nižim nivoima vlažnosti.
To, zajedno sa činjenicom da ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru i u bliskom kontaktu sa drugima tokom hladnog vremena, uobičajeni su razlozi zbog kojih se klice češće šire.
Grip i respiratorni sincicijalni virus, ili RSV, imaju tendenciju da imaju definisane jesenje i zimske sezone.
"Međutim, zbog pojave novih varijanti koronavirusa i stečenog imuniteta od prethodnih infekcija, kao i vakcinacija koronavirus nije tipičan respiratorni virus za hladno vreme. Kao primer, navodi se stopa infekcije ovim virusom koja raste svakog leta od 2020. godine", navodi Libi Ričards, profesorka medicinske nege na Univerzitetu Pjurdu.
Prenos virusa je lakši kada je hladno
Hladno vreme može da promeni spoljašnju membranu virusa gripa, čineći je čvršćom i elastičnom. Naučnici veruju da upravo ta elastičnost i opna koja postaje nalik gumi, olakšava prenošenje virusa sa osobe na osobu.
Međutim, problem nije samo hladan zimski vazduh. Vazduh koji je suvim pored hladnoće povezan je sa pojavom gripa. To je zato što suv zimski vazduh dodatno pomaže virusu gripa da duže ostane zarazan.
Suv vazduh, koji je uobičajen zimi, uzrokuje da tečnost koja se nalazi u respiratornim kapljicama brže isparava. To rezultira manjim česticama, koje mogu duže da traju i da putuju dalje nakon kašljanja ili kijanja.
Od velike je važnosti i način na koji naš imuni sistem reaguje tokom hladnog vremena. Udisanje hladnog vazduha može negativno uticati na imuni odgovor u vašim respiratornim putevima, što olakšava virusima da se zadrže.
Zato nošenje šala preko nosa i usta može pomoći u sprečavanju prehlade jer zagreva vazduh koji udišete.
Takođe, većina ljudi dobija manje sunčeve svetlosti zimi. To je problem jer je sunce glavni izvor vitamina D, koji je neophodan za stanje imunog sistema.
Fizička aktivnost, još jedan faktor važan za opšte zdravstveno stanje, takođe ima tendenciju da opada tokom zime.
Foto: Envato
Ljudi tri puta češće odlažu vežbanje u hladnim uslovima i kada pada sneg.
Umesto fizičkih aktivnosti na otvorenom, ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru. To obično znači bliži kontakt sa drugima, što dovodi do lakšeg širenja bolesti. Respiratorni virusi se uglavnom šire u radijusu od tri metra od zaražene osobe.
Pored toga, niske temperature i niska vlažnost isušuju oči i sluzokožu u nosu i grlu. Pošto se virusi koji izazivaju prehladu, grip i koronavirus obično udišu, virus se može lakše vezati za takve oštećene, isušene "prolaze".
Šta možemo da uradimo
Suština je da od toga što zbog hladnih i vlažnih vremenskih uslova ne postajete bolesni. Imajući to u vidu, postoje strategije koje pomažu u sprečavanju bolesti tokom cele godine. U njih spada često pranje ruku.
"Izbegavajte dodirivanje lica, to je nešto što ljudi rade između devet i 23 puta na sat. Zatim, ostanite hidrirani. Osam čaša vode dnevno je dobar cilj, ali to može biti manje ili više u zavisnosti od načina života i telesne težine. Birajte obroke sa dobro izbalansiranim vrstama namirnica. Tamnozeleno, lisnato povrće bogato je vitaminima koji podržavaju imuni sistem, dok su jaja, mleko, losos i tunjevina važan izvor vitamina D", savetuje profesorka Ričards.
Dodaje da važan i redovan i kvalitetan san, higijena, kako lična tako i ona koja se odnosi na rano mesto i dom. Uz vakcinaciju uz prethodnu konsultaciju sa izabranim lekarom, saveti mogu pomoći da prebrodite zimsku sezonu virusa koji vrebaju.
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Da li znamo kako da prepoznamo „fišing“ poruke, lažne kripto-investicije i prevare sa brzom zaradom? Koliko su nam deca bezbedna na internetu i kome se obraćamo kada posumnjamo na pretnju? Hoće li „Sajber straža“ ubrzati reakciju policije i da li ćemo moći da pratimo status svoje prijave? I da li smo svesni da bezbednost na internetu počinje jednim klikom, ali i jednom pogrešnom odlukom? O tome u emisiji „Tražim reč“ govore Nikola Čučilović, zamenik načelnika uprave za tehniku MUP-a Srbije, Igor Pinter direktor kompanije PULSEC, Zoran Trifunović iz Pošte Srbije i Perica Stojčev iz centra za zaštitu potrošača „Forum“ iz Niša.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
14:10
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Policija iz Bijelog Polja uhapsila je O. R. (18) iz tog crnogorskog grada, dok je protiv maloletnika starog 15 godina podneta krivična prijava zbog sumnje da su počinili krivično delo zelenaštvo, na štetu jednog šesnaestogodišnjaka.
Peta beogradska gimnazija dobila je novog v. d. direktora - nastavnika fizičkog vaspitanja Ognjena Mrvaljevića, nakon što je prethodnoj direktorki Danki Nešović istekao mandat, potvrdio je za portal Newsmax Balkans član Saveta roditelja Nemanja Milošević.
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je da se izrekne hitna mera za sprečavanje nasilja u porodici R. T. (79), osumnjičenoj da je na Vračaru nožem izbola svog supruga (80).
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić potpisala je Odluku o raspisivanju redovnih izbora za odbornike lokalnih parlamenata u devet gradova i opština za 29. mart.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, PS Čukarica, u saradnji sa Drugim osnovnim javnim tužilaštvom u Beogradu, rasvetlili su krivična dela razbojnička krađa u pokušaju i razbojništvo u pokušaju i uhapsili M. V. (39) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ova krivična dela.
Već od 28. februara 2026. godine planete Merkur, Venera, Jupiter i Saturn biće vidljive golim okom, ako nebo bude vedro. Planete Uran i Neptun moći će da se vide samo kroz dvogled ili teleskop.
Japanska tehnološka kompanija Soni razvila je tehnologiju koja može da identifikuje originalnu muziku korišćenu za generisanje pesama pomoću veštačke inteligencije.
Iako se u Evropi i SAD, kao i na Balkanu najčešće koriste modeli veštačke inteligencije kao što su Chat GPT, Google Gemini i Microsoft Copilot, na internetu zapravo postoji na desetine drugih AI modela namenjenih za generisanje slika, muzike ili programiranje.
Paradajz je namirnica koja često izaziva dilemu, da li je voće ili povrće? Iako ga u svakodnevnoj ishrani doživljavamo kao povrće, botanički gledano, paradajz je voće.
Komentari (0)