Zašto se zaista razboljevamo zimi: Da li je hladnoća glavni krivac za prehladu
Verovatno ste nebrojeno puta čuli "Ne idi napolje zimi sa mokrom kosom ili bez kaputa, prehladićeš se". To baš i nije tačno, jer, realnost je komplikovanija, prenosi Science Alert.
Hladnoća nije razlog, odnosno uzrok prehlade. Ali, istina je da hladno vreme olakšava zarazu respiratornim virusima kao što su oni koji izazivaju grip.
Istraživanja takođe pokazuju da su niže temperature povezane sa većim stopama obolevanja od kovida 19, prenosi RTS.
Mnogi virusi, uključujući rinovirus - uobičajeni krivac za prehladu - grip, i SARS-CoV-2, virus koji izaziva kovid 19, ostaju infektivni duže, i brže se razmnožavaju na nižim temperaturama i nižim nivoima vlažnosti.
To, zajedno sa činjenicom da ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru i u bliskom kontaktu sa drugima tokom hladnog vremena, uobičajeni su razlozi zbog kojih se klice češće šire.
Grip i respiratorni sincicijalni virus, ili RSV, imaju tendenciju da imaju definisane jesenje i zimske sezone.
"Međutim, zbog pojave novih varijanti koronavirusa i stečenog imuniteta od prethodnih infekcija, kao i vakcinacija koronavirus nije tipičan respiratorni virus za hladno vreme. Kao primer, navodi se stopa infekcije ovim virusom koja raste svakog leta od 2020. godine", navodi Libi Ričards, profesorka medicinske nege na Univerzitetu Pjurdu.
Prenos virusa je lakši kada je hladno
Hladno vreme može da promeni spoljašnju membranu virusa gripa, čineći je čvršćom i elastičnom. Naučnici veruju da upravo ta elastičnost i opna koja postaje nalik gumi, olakšava prenošenje virusa sa osobe na osobu.
Međutim, problem nije samo hladan zimski vazduh. Vazduh koji je suvim pored hladnoće povezan je sa pojavom gripa. To je zato što suv zimski vazduh dodatno pomaže virusu gripa da duže ostane zarazan.
Suv vazduh, koji je uobičajen zimi, uzrokuje da tečnost koja se nalazi u respiratornim kapljicama brže isparava. To rezultira manjim česticama, koje mogu duže da traju i da putuju dalje nakon kašljanja ili kijanja.
Od velike je važnosti i način na koji naš imuni sistem reaguje tokom hladnog vremena. Udisanje hladnog vazduha može negativno uticati na imuni odgovor u vašim respiratornim putevima, što olakšava virusima da se zadrže.
Zato nošenje šala preko nosa i usta može pomoći u sprečavanju prehlade jer zagreva vazduh koji udišete.
Takođe, većina ljudi dobija manje sunčeve svetlosti zimi. To je problem jer je sunce glavni izvor vitamina D, koji je neophodan za stanje imunog sistema.
Fizička aktivnost, još jedan faktor važan za opšte zdravstveno stanje, takođe ima tendenciju da opada tokom zime.
Foto: Envato
Ljudi tri puta češće odlažu vežbanje u hladnim uslovima i kada pada sneg.
Umesto fizičkih aktivnosti na otvorenom, ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru. To obično znači bliži kontakt sa drugima, što dovodi do lakšeg širenja bolesti. Respiratorni virusi se uglavnom šire u radijusu od tri metra od zaražene osobe.
Pored toga, niske temperature i niska vlažnost isušuju oči i sluzokožu u nosu i grlu. Pošto se virusi koji izazivaju prehladu, grip i koronavirus obično udišu, virus se može lakše vezati za takve oštećene, isušene "prolaze".
Šta možemo da uradimo
Suština je da od toga što zbog hladnih i vlažnih vremenskih uslova ne postajete bolesni. Imajući to u vidu, postoje strategije koje pomažu u sprečavanju bolesti tokom cele godine. U njih spada često pranje ruku.
"Izbegavajte dodirivanje lica, to je nešto što ljudi rade između devet i 23 puta na sat. Zatim, ostanite hidrirani. Osam čaša vode dnevno je dobar cilj, ali to može biti manje ili više u zavisnosti od načina života i telesne težine. Birajte obroke sa dobro izbalansiranim vrstama namirnica. Tamnozeleno, lisnato povrće bogato je vitaminima koji podržavaju imuni sistem, dok su jaja, mleko, losos i tunjevina važan izvor vitamina D", savetuje profesorka Ričards.
Dodaje da važan i redovan i kvalitetan san, higijena, kako lična tako i ona koja se odnosi na rano mesto i dom. Uz vakcinaciju uz prethodnu konsultaciju sa izabranim lekarom, saveti mogu pomoći da prebrodite zimsku sezonu virusa koji vrebaju.
Filmovi « Zastava filma » obuhvataju teme koje su najvećim delom vezane za događaje u kojima je vojska, kroz motiv odbrane zemlje, požrtvovanosti i hrabrosti, simbol jedne države i njenog istorijskog nasleđa. U tom pogledu dokumentarni filmovi obrađuju kako događaje pre Drugog svetskog rata, tako najvećim delom one priče koji su vezani za posledice ratnih godina ili i za same životne sudbine onih koji su bili deo njih. Svojim izborom tema filmovi « Zastava filma » su ceo svoj serijal posvetili i istoriji Jugoslovenske narodne armije koju su činili građani na odsluženju vojnog roka, njihovim pričama i dogodovštinama, ali i onim temama koje su deo razvoja moderne srpske vojske, a posebno njenom zadatku odbrane državnih granica. Duga filmska tradicija « Zastave filma » tako doprinosi rasvetljavanju jedne od najvažnijih tema za opstanak jednog društva i otvara brojne teme i dileme vezane za uspon i očuvanje teritorijalnih vrednosti srpske države
dokumentarni
23:00
NEWSMAX USA-TOP STORY ( R )
Prikazuje karusel dnevnih objava I najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča I najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
Na današnji dan pre 35 godina u Jugoslovenskom dramskom pozorištu u Beogradu prekinuta je predstava "Sveti Sava" reditelja Siniše Kovačevića - scena koju su mnogi doživeli kao simboličan početak kraja zajedničke države i trenutak koji je glumcu Žarku Lauševiću promenio život iz korena.
U velikom intervjuu za emisiju Razumno sa Borisom Brezom o svim aktualnim temama govorila je predsjedateljica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja se vratila sa službenog puta u Sjedinjenim Državama, gdje je boravila unatoč američkim sankcijama.
Ukrajina je izvela najveći napad na rusko ratno vazduhoplovstvo, uništivši preko 40 aviona na vojnim bazama koje se nalaze hiljadama kilometara od ukrajinskih granica.
Francusko-nemački non-pejper jedni vide kao korak ka sređivanju stanja u Bosni i Hercegovini, drugi kao povod za produbljivanje političke krize. Advokat Branko Lukić smatra da su u Republici Srpskoj ozbiljno shvatili ovaj non-pejper, iako je to zapravo nezvanični dokument.
Istraživači sa MIT-a razvili su novu hipotezu koja sugeriše da astrociti – ćelije koje se do sada smatrale pomoćnim, mogu igrati ključnu ulogu u skladištenju memorije u mozgu.
Disbalans hormona dovodi do brojnih problema poput nadutosti, razdražljivosti, promena raspoloženja, poremećaja apetita, a sva ova stanja bitno je prepoznati na vreme.
Dok neke odevne predmete treba prati nakon svakog nošenja, to nije slučaj sa farmerkama. Zbog toga se mnogi pitaju zašto i koliko dugo ne moramo prati ovaj popularni komad odeće.
Pranje prostirki za kupatilo u veš mašini može delovati kao dobra ideja, ali to nikada ne bi trebalo da radite jer možete ozbiljno oštetiti samu mašinu.
Barbike novog doba imaju šiljate uši i zube i koštaju oko osam i po hiljada dinara. Imaju i čudno ime. Zovu se labubu, ali zahvaljujući društvenim mrežama kupuju ih i tinejdžeri i odrasli.
Tik-tok klipovi, "rilovi" i "šortsi" postali su globalni trend koji deci i tinejdžerima nudi stimulaciju bez potrebe za dužom pažnjom i interakcijom. Munjevito se smenjuju na ekranu, pa sati uz društvene mreže prolete.
Održavanje svežine krastavaca što je duže moguće ponekad može biti noćna mora, posebno kada ne znate koji su najbolji načini za produženje roka trajanja. Međutim, ne treba da brinete, uz ovu metodu skladištenja, možete trajati i do sedam dana.
Komentari (0)