Zašto se zaista razboljevamo zimi: Da li je hladnoća glavni krivac za prehladu
Verovatno ste nebrojeno puta čuli "Ne idi napolje zimi sa mokrom kosom ili bez kaputa, prehladićeš se". To baš i nije tačno, jer, realnost je komplikovanija, prenosi Science Alert.
Hladnoća nije razlog, odnosno uzrok prehlade. Ali, istina je da hladno vreme olakšava zarazu respiratornim virusima kao što su oni koji izazivaju grip.
Istraživanja takođe pokazuju da su niže temperature povezane sa većim stopama obolevanja od kovida 19, prenosi RTS.
Mnogi virusi, uključujući rinovirus - uobičajeni krivac za prehladu - grip, i SARS-CoV-2, virus koji izaziva kovid 19, ostaju infektivni duže, i brže se razmnožavaju na nižim temperaturama i nižim nivoima vlažnosti.
To, zajedno sa činjenicom da ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru i u bliskom kontaktu sa drugima tokom hladnog vremena, uobičajeni su razlozi zbog kojih se klice češće šire.
Grip i respiratorni sincicijalni virus, ili RSV, imaju tendenciju da imaju definisane jesenje i zimske sezone.
"Međutim, zbog pojave novih varijanti koronavirusa i stečenog imuniteta od prethodnih infekcija, kao i vakcinacija koronavirus nije tipičan respiratorni virus za hladno vreme. Kao primer, navodi se stopa infekcije ovim virusom koja raste svakog leta od 2020. godine", navodi Libi Ričards, profesorka medicinske nege na Univerzitetu Pjurdu.
Prenos virusa je lakši kada je hladno
Hladno vreme može da promeni spoljašnju membranu virusa gripa, čineći je čvršćom i elastičnom. Naučnici veruju da upravo ta elastičnost i opna koja postaje nalik gumi, olakšava prenošenje virusa sa osobe na osobu.
Međutim, problem nije samo hladan zimski vazduh. Vazduh koji je suvim pored hladnoće povezan je sa pojavom gripa. To je zato što suv zimski vazduh dodatno pomaže virusu gripa da duže ostane zarazan.
Suv vazduh, koji je uobičajen zimi, uzrokuje da tečnost koja se nalazi u respiratornim kapljicama brže isparava. To rezultira manjim česticama, koje mogu duže da traju i da putuju dalje nakon kašljanja ili kijanja.
Od velike je važnosti i način na koji naš imuni sistem reaguje tokom hladnog vremena. Udisanje hladnog vazduha može negativno uticati na imuni odgovor u vašim respiratornim putevima, što olakšava virusima da se zadrže.
Zato nošenje šala preko nosa i usta može pomoći u sprečavanju prehlade jer zagreva vazduh koji udišete.
Takođe, većina ljudi dobija manje sunčeve svetlosti zimi. To je problem jer je sunce glavni izvor vitamina D, koji je neophodan za stanje imunog sistema.
Fizička aktivnost, još jedan faktor važan za opšte zdravstveno stanje, takođe ima tendenciju da opada tokom zime.
Foto: Envato
Ljudi tri puta češće odlažu vežbanje u hladnim uslovima i kada pada sneg.
Umesto fizičkih aktivnosti na otvorenom, ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru. To obično znači bliži kontakt sa drugima, što dovodi do lakšeg širenja bolesti. Respiratorni virusi se uglavnom šire u radijusu od tri metra od zaražene osobe.
Pored toga, niske temperature i niska vlažnost isušuju oči i sluzokožu u nosu i grlu. Pošto se virusi koji izazivaju prehladu, grip i koronavirus obično udišu, virus se može lakše vezati za takve oštećene, isušene "prolaze".
Šta možemo da uradimo
Suština je da od toga što zbog hladnih i vlažnih vremenskih uslova ne postajete bolesni. Imajući to u vidu, postoje strategije koje pomažu u sprečavanju bolesti tokom cele godine. U njih spada često pranje ruku.
"Izbegavajte dodirivanje lica, to je nešto što ljudi rade između devet i 23 puta na sat. Zatim, ostanite hidrirani. Osam čaša vode dnevno je dobar cilj, ali to može biti manje ili više u zavisnosti od načina života i telesne težine. Birajte obroke sa dobro izbalansiranim vrstama namirnica. Tamnozeleno, lisnato povrće bogato je vitaminima koji podržavaju imuni sistem, dok su jaja, mleko, losos i tunjevina važan izvor vitamina D", savetuje profesorka Ričards.
Dodaje da važan i redovan i kvalitetan san, higijena, kako lična tako i ona koja se odnosi na rano mesto i dom. Uz vakcinaciju uz prethodnu konsultaciju sa izabranim lekarom, saveti mogu pomoći da prebrodite zimsku sezonu virusa koji vrebaju.
U emisiji Perspektiva sa Nemanjom Živaljevićem tražićemo odgovore i rješenja za neke od najvećih izazova sa kojima se suočavaju Crna Gora i zemlje regiona. O političkim, društvenim, ekonomskim, kao i temama iz kulture i sporta, razgovaraćemo sa relevantim i kredibilnim sagovornicima.
specijal
15:00
PRESEK 2
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
15:30
TRAŽIM REČ
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEPOZNATE PRICE PRIRODE
Nepoznate priče prirode je dokumentarni serijal koji istražuje netaknutu lepotu prirodnih predela Srbije, otkrivajući skrivene tajne, jedinstvenu floru i faunu, kao i živote ljudi koji ih okružuju.
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA BEST I
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
Odbornici Skupštine Gradske opštine Vračar podneli su krivičnu prijavu protiv direktorke osnovne škole "Sveti Sava" Jovane Milenković, zbog sumnje da je izvršila krivično delo Neotklanjanje opasnosti u produženom trajanju.
Roditelji učenika Devete beogradske gimnazije koji se nalaze u blokadi nastave okupili su se ispred te škole kako bi pružili podršku svojoj deci kojoj su, kako tvrde, pojedini nastavnici pretili i govorili im da su ekstremisti i teroristi.
Novinarka Deana Pavlović je na ulici nemačkog grada Bona, gde živi sa svojom porodicom, ugledala potpuno nago dete koje se smrzava i sedi na klupi i pritekla mu u pomoć, dok su ostali prolazili pored njega. O tome je pričala u emisiji Tražim reč.
Najmanje tri osobe poginule su u zemljotresu u Bangkoku, a najmanje 90 ljudi se vodi kao nestalo. U Bangkoku se srušila višespratnica u izgradnji i dosad je izvučeno sedam preživelih sa mesta nesreće, dok je pretraga u zgradi otežana zbog ruševina, preneo je AP.
Rekreativna upotreba kanabisa smanjuje simptome depresije i anksioznosti, kao i osećaj zavisnosti, pokazala je nova švajcarska studija, koju je objavilo odeljenje za zdravstvo u Bazelu.
Mačka rase mejn kun, po imenu gospodin Pagsli Adams, iz Minesote, uvrštena je u Ginisovu knjigu rekorda za najduži rep među živim domaćim mačkama sa 46,99 centimetara.
Dadilja u Kanzasu, koja je, na zahtev uplašene dece o kojoj se starala odlučila da proveri da li ispod kreveta ima "čudovišta", pronašla muškarca koji se krio, saopštila je policija grada Grejt Bend.
Mobilni telefoni, tableti i računari postali su neizbežni u našim životima. I koliko god da nam moderne tehnologije olakšavaju život, stvaraju i neke probleme. Jedan od njih je uticaj na naše mentalno zdravlje.
Komentari (0)