Zašto se zaista razboljevamo zimi: Da li je hladnoća glavni krivac za prehladu
Verovatno ste nebrojeno puta čuli "Ne idi napolje zimi sa mokrom kosom ili bez kaputa, prehladićeš se". To baš i nije tačno, jer, realnost je komplikovanija, prenosi Science Alert.
Hladnoća nije razlog, odnosno uzrok prehlade. Ali, istina je da hladno vreme olakšava zarazu respiratornim virusima kao što su oni koji izazivaju grip.
Istraživanja takođe pokazuju da su niže temperature povezane sa većim stopama obolevanja od kovida 19, prenosi RTS.
Mnogi virusi, uključujući rinovirus - uobičajeni krivac za prehladu - grip, i SARS-CoV-2, virus koji izaziva kovid 19, ostaju infektivni duže, i brže se razmnožavaju na nižim temperaturama i nižim nivoima vlažnosti.
To, zajedno sa činjenicom da ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru i u bliskom kontaktu sa drugima tokom hladnog vremena, uobičajeni su razlozi zbog kojih se klice češće šire.
Grip i respiratorni sincicijalni virus, ili RSV, imaju tendenciju da imaju definisane jesenje i zimske sezone.
"Međutim, zbog pojave novih varijanti koronavirusa i stečenog imuniteta od prethodnih infekcija, kao i vakcinacija koronavirus nije tipičan respiratorni virus za hladno vreme. Kao primer, navodi se stopa infekcije ovim virusom koja raste svakog leta od 2020. godine", navodi Libi Ričards, profesorka medicinske nege na Univerzitetu Pjurdu.
Prenos virusa je lakši kada je hladno
Hladno vreme može da promeni spoljašnju membranu virusa gripa, čineći je čvršćom i elastičnom. Naučnici veruju da upravo ta elastičnost i opna koja postaje nalik gumi, olakšava prenošenje virusa sa osobe na osobu.
Međutim, problem nije samo hladan zimski vazduh. Vazduh koji je suvim pored hladnoće povezan je sa pojavom gripa. To je zato što suv zimski vazduh dodatno pomaže virusu gripa da duže ostane zarazan.
Suv vazduh, koji je uobičajen zimi, uzrokuje da tečnost koja se nalazi u respiratornim kapljicama brže isparava. To rezultira manjim česticama, koje mogu duže da traju i da putuju dalje nakon kašljanja ili kijanja.
Od velike je važnosti i način na koji naš imuni sistem reaguje tokom hladnog vremena. Udisanje hladnog vazduha može negativno uticati na imuni odgovor u vašim respiratornim putevima, što olakšava virusima da se zadrže.
Zato nošenje šala preko nosa i usta može pomoći u sprečavanju prehlade jer zagreva vazduh koji udišete.
Takođe, većina ljudi dobija manje sunčeve svetlosti zimi. To je problem jer je sunce glavni izvor vitamina D, koji je neophodan za stanje imunog sistema.
Fizička aktivnost, još jedan faktor važan za opšte zdravstveno stanje, takođe ima tendenciju da opada tokom zime.
Foto: Envato
Ljudi tri puta češće odlažu vežbanje u hladnim uslovima i kada pada sneg.
Umesto fizičkih aktivnosti na otvorenom, ljudi provode više vremena u zatvorenom prostoru. To obično znači bliži kontakt sa drugima, što dovodi do lakšeg širenja bolesti. Respiratorni virusi se uglavnom šire u radijusu od tri metra od zaražene osobe.
Pored toga, niske temperature i niska vlažnost isušuju oči i sluzokožu u nosu i grlu. Pošto se virusi koji izazivaju prehladu, grip i koronavirus obično udišu, virus se može lakše vezati za takve oštećene, isušene "prolaze".
Šta možemo da uradimo
Suština je da od toga što zbog hladnih i vlažnih vremenskih uslova ne postajete bolesni. Imajući to u vidu, postoje strategije koje pomažu u sprečavanju bolesti tokom cele godine. U njih spada često pranje ruku.
"Izbegavajte dodirivanje lica, to je nešto što ljudi rade između devet i 23 puta na sat. Zatim, ostanite hidrirani. Osam čaša vode dnevno je dobar cilj, ali to može biti manje ili više u zavisnosti od načina života i telesne težine. Birajte obroke sa dobro izbalansiranim vrstama namirnica. Tamnozeleno, lisnato povrće bogato je vitaminima koji podržavaju imuni sistem, dok su jaja, mleko, losos i tunjevina važan izvor vitamina D", savetuje profesorka Ričards.
Dodaje da važan i redovan i kvalitetan san, higijena, kako lična tako i ona koja se odnosi na rano mesto i dom. Uz vakcinaciju uz prethodnu konsultaciju sa izabranim lekarom, saveti mogu pomoći da prebrodite zimsku sezonu virusa koji vrebaju.
Tražite reč, pišite nam šta vas muči a mi ćemo Vam pomoći da rešite problem kroz razgovor sa ljudima koji su odgovorni i upućeni... Bićete u prilici da slušate i da pitate. Direktno i uživo. Pišite nam na mejl adresu trazimrec@newsmaxtv.rs
specijal
17:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEPOZNATE PRICE PRIRODE
Nepoznate priče prirode je dokumentarni serijal koji istražuje netaknutu lepotu prirodnih predela Srbije, otkrivajući skrivene tajne, jedinstvenu floru i faunu, kao i živote ljudi koji ih okružuju.
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA BEST I
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo I da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-SPOMENICI SRBIJE ( R )
Naš dokumentarni program otvara vrata u svet prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Srbije i Balkana
Rektor Univerziteta u Beogradu prof. dr Vladan Đokić izašao je posle skoro dva i po sata iz Uprave kriminalističke policije, gde je bio pozvan u svojstvu građanina radi prikupljanja obaveštenja u predistražnom postupku zbog krivičnog dela zloupotreba službenog položaja.
Televizija Newsmax Balkans se pridružila apelu televizije Euronews Srbija koja je u saopštenju zatražila da se omogući rad Radio televizije Srbije (RTS), čije zgrade u Beogradu su blokirane od ponedeljka uveče.
Cene goriva u državama bivše Jugoslavije drastično variraju. Na osnovu najnovijih cena goriva i zvaničnih podataka o prosečnim neto zaradama, izračunali smo koliko litara benzina i dizela vozači mogu da kupe za jednu prosečnu platu u svojoj državi.
Dečak Marek iz Bačkog Petrovca četvrtu godinu zaredom pred Vaskrs, uz pomoć mame i bake, organizuje humanitarnu akciju prodaje kolača. Ove godine prikupljeni novac doniraće Teodori povređenoj u padu nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.
I dalje traje blokada zgrada Radio-televizije Srbije u Beogradu, u Takovskoj i Aberdarevoj ulici i na Košutnjaku. RTS prilagođava programsku šemu zbog otežanih okolnosti rada uz reči da rade "u do sada najtežim uslovima".
Savremeni stil života često testira našu izdržljivost, ali i naše zdravlje. Dugotrajno sedenje, intenzivan sport ili duga putovanja mogu izazvati probleme sa cirkulacijom, a da toga nismo ni svesni. Zbog toga, bitno je napomenuti da su promene u navikama ključne za očuvanje zdravlja vena.
Lanac restorana Tobi Karveri izvinio se nakon što je izazvao gnev građana kada je posekao hrast u Londonu za koji se veruje da je star i do 500 godina, preneo je CNN.
Tim naučnika sa britanskog univerziteta Kembridž pronašao je nove, do sada najjače dokaze koji ukazuju da na udaljenoj planeti K2-18b ima života, prenose britanski mediji.
Okeani su nekad bili intenzivnije zeleni, danas su uglavnom u plavim nijansama, dok nova istraživanja pokazuju da je vrlo moguće da će u budućnosti biti ljubičasti ili čak crveni.
Gradske vlasti Venecije od 18. aprila ponovo će naplaćivati pet evra za posetu gradu, a za one koji ulaznicu budu rezervisali onlajn samo tri dana pre dolaska iznos će biti dvostruko veći, preneo je sajt Veneziatoday.
Najmanje 85 donora sperme u Holandiji začelo je po 25 i više dece, a novootkrivena praksa klinika za oplodnju pokazala je brojna kršenja pravila što stručnjaci nazivaju "medicinskom propašću".
Komentari (0)