U kom dobu života najviše opada motivacija za vežbanjem
Motivacija za vežbanje u određenim godinama naglo počinje da opada, a stručnjaci su objasnili zašto se to dešava, kakvu ulogu ima mozak i šta možete da uradite uprkos prirodnom padu motivacije.
Izvor: Klix.ba
22.05.2025. 22:19
Foto: Envato
Naime, prema novom istraživanju, mnogi ljudi počinju manje da se kreću i vežbaju oko 49. godine. Ako znate tačnu starost u kojoj nivo fizičke aktivnosti počinje da opada, možete se motivisati da ranije usvojite aktivne navike – možda čak i pre nego što promene u mozgu počnu da otežavaju kretanje, piše Klix.ba.
"Oduvek smo govorili da se fizička aktivnost smanjuje s godinama. Lepo je sada što možemo da povežemo to sa konkretnom brojkom", istakao je istraživač Timoti Moris.
Istezanje donosi mnoge koristi, od smanjenja ukočenosti i bolova do poboljšanja fleksibilnosti i držanja tela, a ujedno može biti korisnije od jedne duže vežbe.
On je i koautor studije koja se zasniva na nizu istraživanja o dugovečnosti, a koja pokazuju koliko je teško održati fizički aktivan stil života tokom starenja. Neka istraživanja ukazuju na to da do ubrzanog starenja dolazi između 44. i 60. godine života.
Kako tvrde stručnjaci, fizička aktivnost naglo opada oko 49. godine. Jedan od mogućih razloga pada nivoa fizičke aktivnosti jeste mozak, jer se sa starenjem menja deo mozga koji pomaže u kontroli impulsa.
"U određenom trenutku mozak jednostavno prestane prirodno da koči potrebu da ostanemo neaktivni, pa vam kauč postaje sve privlačniji", objašnjava Moris.
Kako biste se motivisali za kretanje uprkos želji da ostanete neaktivni, savetuje se da počnete rano, kao i da birate fizičke aktivnosti koje vam mogu pružiti zadovoljstvo i učiniti da se osećate dobro.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
01:30
STAV DANA (R)
Paradoks ili ne, tek, Iran je izgleda trenutno jedini dobitnik rata na Bliskom istoku. Sve države regiona beleže značajan pad izvoza nafte i prihoda, Iran izvozi istu količinu, ali po znatno višim cenama i zarađuje više nego pre rata. Otkud ta otpornost Irana? Da li je svet pred energetskom krizom kakvu ne pamtimo? Može li to i kako da utiče na prodaju NIS-a i dogovor MOL-a i ADNOKA? Za Stav dana govore: Radojko Bogojević, bivši ambasador u Egiptu i Vojin Biljić, stručnjak za američko pravo.
specijal
02:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Šta je ono što neki putni pravac označava kao “crnu tačku” i koja je procedura da uđe u zvaničnu evidenciju? Koliko vremena u proseku prođe od lociranja crne tačke do konkretne intervencije na terenu? Šta najčešće usporava rešavanje takvih situacija i ko je u lancu najodgovorniji da jedna crna tačka prestane to da bude? Za emisiju “Tražim reč” govore rukovodilac odeljenja za bezbednost saobraćaja JP “Putevi Srbije” Ivana Subotić, pomoćnik direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Mirko Koković i jedan od inicijatora peticije “Nikolin radar” Dalibor Andrejić.
Tokom izvođenja radova na popravci defekta na kanalizacionoj mreži u Ulici Milorada Jovanovića na Čukarici od četvrtka, 2. aprila doći će do promena u radu linije 55 javnog prevoza. Privremena obustava važiće do 9. aprila.
Život u stanu ne znači da morate da odustanete od psa. Prava rasa omogućava skladan suživot u manjim prostorima, jer je važnije kako se pas ponaša, koliko je aktivan i kako se prilagođava svakodnevnom ritmu stana nego veličina kvadrature.
Raspoloženje majke, posebno smeh, ima direktan uticaj na nerođeno dete. Naučna istraživanja pokazuju da emocije prolaze kroz telo i da beba u materici oseća i reaguje na majčino raspoloženje.
Vodeći američki kardiolozi objavili su nove smernice za upravljanje visokim holesterolom, sa ciljem da se smanji rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. Dokument su pripremili stručnjaci Američkog koledža za kardiologiju i Američkog udruženja za srce, a on zamenjuje preporuke iz 2018. godine.
Velika popularnost različitih usluga veštačke inteligencije menja pravila igre u globalnom tehnološkom sektoru, ali i otvara ozbiljna pitanja o izvorima energije za data-centre i zaštiti životne sredine.
Izveštaji o smrti najstarije kopnene životinje na svetu, skoro 200 godina stare kornjače Džonatana, ispostavili su se kao netačni. Džonatan, za kog se veruje da ima 193 godine, i dalje je živ i polako se kreće po ostrvu Sveta Jelena.
Novo istraživanje objavljeno u časopisu Social Science & Medicine pokazuje da češće i duže svakodnevne interakcije sa prirodom prate kvalitetniju i održiviju ishranu.
Kontrolisano disanje i joga mogli bi da budu jedan od najboljih mehanizama, odnosno vežbi za poboljšanje sna na duži rok, pokazuju istraživanja. Meta-analiza 30 kontrolisanih studija otkriva da je joga visokog intenziteta snažnije povezana sa poboljšanim snom nego hodanje i trening otpora.
Komentari (0)