Munjevita smena snimaka na društvenim mrežama uništava koncentraciju: Koliko je ovaj trend opasan na duže staze
Tik-tok klipovi, "rilovi" i "šortsi" postali su globalni trend koji deci i tinejdžerima nudi stimulaciju bez potrebe za dužom pažnjom i interakcijom. Munjevito se smenjuju na ekranu, pa sati uz društvene mreže prolete.
Video-snimci od 30 sekundi koji prikazuju nečiji virtuelni život, reklamiraju proizvode, treninge. Uspevaju da drže pažnju deci više od sedam sati dnevno. Beskonačno skrolovanje bez interakcije, prema istraživanjima, stvara osećaj izolacije, praznine, depresije i anksioznosti, piše RTS.
"I deca i odrasli imaju poteškoće da se potom zadrže na nekim dužim sadržajima i to za budućnost može da predstavlja određeni problem. Treba raditi na takvim sadržajima i na balansu između kratkih sadržaja i dugačkih sadržaja. Zato je jako bitno tradicionalno školovanje, bitni su konstantni razgovori i, naravno, da starije generacije nauče dosta o digitalnoj pismenosti", navodi sociolog Jelena Radović.
Korisnici društvene mreže Tik-tok mlađi od 18 godina suočiće se sa ograničenjima upotrebe filtera za ulepšavanje zbog porasta anksioznosti i pada samopoštovanja kod mladih.
Internet predatori vrebaju na internetu. Tužilac Boris Majlat kaže da je neophodan razgovor roditelja s decom. Ukoliko roditelji kontrolišu baš sve aktivnosti dece na internetu, to je prevelika kontrola, a ukoliko ne kontrolišu uopšte, to nije dobro. Treba naći meru kontrole.
Stalna digitalna stimulacija utiče i na razvoj određenih funkcija, pogotovo u periodu od 10. do 19. godine kada se formiraju identitet i osećaj sopstvene vrednosti.
"Važno je da ih naučimo da sami biraju sadržaj pošto su na tim društvenim mrežama algoritmi takvi da više nismo aktivni kreatori na Instagramu, na Tik-toku, već smo pasivni konzumenti. Ne znamo šta ćemo sledeće da vidimo, to samo bude još jedna dopaminska bomba koja opet može da utiče i na njihovo viđenje sveta, njihov doživljaj sebe, da utiče na to da se porede sa drugima, sa nekim nerealističnim standardima", objašnjava Jelena Novković, psihoterapeut pod supervizijom.
Plasiraju se samopovređivanje, poremećaji ishrane
Iako Instagram i Tik-tok tvrde da štite mlađe korisnike, algoritmi ovih mreža u prvim minutima korišćenja plasiraju sadržaje koji uključuju poremećaje ishrane, samopovređivanje, pa čak i nasilne ili ekstremističke poruke. Zbog toga jedno od petoro adolescenata pati od ozbiljnih psihijatrijskih problema.
Video-snimci od 30 sekundi koji prikazuju nečiji virtuelni život, reklamiraju proizvode, treninge... uspevaju da drže pažnju deci više od sedam sati dnevno. Beskonačno skrolovanje bez interakcije, prema istraživanjima, stvara osećaj izolacije, praznine, depresije i anksioznosti.
"I deca i odrasli imaju poteškoće da se potom zadrže na nekim dužim sadržajima i to za budućnost može da predstavlja određeni problem. Treba raditi na takvim sadržajima i na balansu između kratkih sadržaja i dugačkih sadržaja. Zato je jako bitno tradicionalno školovanje, bitni su konstatni razgovori i, naravno, da starije generacije nauče dosta o digitalnoj pismenosti", navodi Jelena Radović, sociolog.
Pasivni konzumenti
Stalna digitalna stimulacija utiče i na razvoj određenih funkcija, pogotovo u periodu od 10. do 19. godine kada se formiraju identitet i osećaj sopstvene vrednosti.
"Važno je da ih naučimo da sami biraju sadržaj pošto su na tim društvenim mrežama algoritmi takvi da više nismo aktivni kreatori na Instagramu, na Tik-toku, već smo pasivni konzumenti. Ne znamo šta ćemo sledeće da vidimo, to samo bude još jedna dopaminska bomba koja opet može da utiče i na njihovo viđenje sveta, njihov doživljaj sebe, da utiče na to da se porede sa drugima, sa nekim nerealističnim standardima", objašnjava Jelena Novković, psihoterapeut pod supervizijom.
Foto: Envato
Iako Instagram i Tik-tok tvrde da štite mlađe korisnike, algoritmi ovih mreža u prvim minutima korišćenja plasiraju sadržaje koji uključuju poremećaje ishrane, samopovređivanje, pa čak i nasilne ili ekstremističke poruke. Zbog toga jedno od petoro adolescenata pati od ozbiljnih psihijatrijskih problema.
"Dopaminske bombe" stižu iz telefona
"Dugoročno i nekontrolisano skrolovanje znamo da može da dovede do različitih nemira pa naravno i do zavisnosti. U mnogim zemljama ovo je prepoznato kao jedan tip zavisnosti pa čak i psiholozi dosta govore na tu temu. Između ostalog, rade ne samo sa decom već i sa odraslima kada je nekontrolisano korišćenje mobilnih uređaja i uopšte platformi, naročito platformi sa kratkim sadržajima", istakla je Jelena Radović.
"Kada značajno krene da opada kvalitet života, kada dete krene da gubi neka interesovanja koja je ranije imalo, da gubi socijalne kontakte koje je imalo, da opada značajno uspeh u školi, da reakcija na recimo oduzimanje telefona ili ograničavanje bude stvarno preterano burna, da nije samo neki tinejdžerski bunt ili traženje autonomije, već stvarno da se javi neka anksioznost, uznemirenost, tada su možda neki znaci da se porazgovara prvo sa detetom možda i sa školskim psihologom, pedagogom", savetuje psihoterapeutkinja Jelena Novković.
Važno je postaviti pravila unapred i što se tiče sadržaja, vremena korišćenja, i pristupa. Savet psihologa je da se detetu nudi više opcija – u vidu sporta, umetnosti, ali je možda najbitniji lični primer.
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
16:00
SINTEZA (R)
Koliko je danas solidarnost u našem društvu stvarna, a koliko samo reč? Kako obezbediti da pomoć stigne onima kojima je najpotrebnija, bez obzira na političke ili medijske interese? Odgovore tražimo od predsednika Crvenog krsta Srbije Dragana Radovanovića. Sinteza sa Danijelom Šegan
specijal
17:00
STAV REGIONA
Pregled ključnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Severnoj Makedoniji. Relevantni gosti analiziraju i komentarišu teme koje oblikuju svakodnevicu u celom regionu. Pitamo one koji donose odluke, proveravamo sve što građane interesuje sa jasnim stavovima o političkim i društvenim promenama i izazovima.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
specijal
19:30
NAŠA PRIČA (R)
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
Na platou ispred Skupštine Srbije u 10.17 sati došlo je do požara u jednom od šatora na Trgu Nikole Pašića. Vatra je nakon nekog vremena lokalizovana, te su vatrogasne ekipe i dalje na terenu, nezvanično saznaje Newsmax Balkans.
Ovo je užasan teroristički napad na druga lica i tuđu imovinu, koji je izvršio Vladan A. rođen 1955. godine, izazvavši opštu opasnost, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj konferenciji za medije.
Pripadnik 63. padobranske brigade Vojske Srbije desetar Luka Stojanović (21) poginuo je prilikom realizacije redovnih trenažnih skokova na vojnom aerodromu "Narednik-pilot Mihajlo Petrović" u Nišu, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) saopštilo je da je, u saradnji sa Eurodžastom i Europolom, uhapšeno sedam osoba u Beogradu, tri u inostranstvu i tri u Šapcu, za koje se sumnja da su pripadnici kriminalne grupe "Vračarci" i grupe koja tesno sarađuje sa njima.
Svetski tehnološki gigant Google, čije onlajn usluge koriste praktično svi korisnici interneta na neki od načina, sada želi da bude i prva svetska kompanija koja će kvantne kompjutere uvesti u svakodnevnu upotrebu.
Otvorene konzerve često ostaju kao ostatak obroka u domaćinstvima, ali mnogi ne znaju koliko dugo ih je sigurno držati u frižideru. Ako se ne skladište pravilno, njihov sadržaj može brzo da se pokvari i postane neispravan za jelo.
U ponedeljak se dogodio veliki pad brojnih internet usluga web sajtova i aplikacija širom sveta, a probleme sa nedostupnošću su imali i korisnici u Srbiji.
Naučnici iz Australije potvrdili su svojim najnovijim istraživanjima dugogodišnju teoriju da osobe koje boluju od šizofrenije "čuju glasove" u glavi jer pogrešno tumače svoj unutrašnji govor kao spoljašnji.
Potencijalno štetne mutacije DNK mogu se nagomilavati u spermatozoidima muškaraca kako stare, pokazala je nova studija, što može uticati na broj mutacija koje se prenose na decu i na rizik od bolesti kod sledeće generacije.
Prvi put u istoriji komarci su pronađeni na Islandu, a tri primerka vrste "Culiseta annulata" pronašao je ranije ovog meseca u svojoj bašti u Kjosu Bjorn Hjaltason, prenose islandski mediji.
Luk je osnova skoro svakog dobrog obroka, ali mnogi ljudi nekontrolisano plaču kada ga seku. Ipak, postoje trikovi koji mogu pomoći da se suze izbegnu.
Astronomi su upravo otkrili "najčistiju" zvezdu do sada viđenu, koja se krije blizu ivice Mlečnog puta. Neobična zvezda, koja bi moglo da bude potomak jedne od prvih zvezda u svemiru, toliko je siromašno metalima da narušava jedno od osnovnih pravila formiranja zvezda.
Komentari (0)