Veštačka inteligencija nas zaglupljuje, pokazalo istraživanje sa Masačusetskog tehnološkog instituta
Studija istraživača sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) otkrila je da su ljudi koji su se oslanjali na ChatGPT za pisanje eseja imali nižu moždanu aktivnost od onih koji su koristili samo svoj mozak.
Grupa koja je koristila veštačka inteligencija (VI) takođe je postigla lošije rezultate u nizu testova u poređenju sa onima koji su samostalno radili sastave. Oni koji su koristili VI takođe su se mučili kada je trebalo da obavljaju zadatke bez korišćenja četbota.
"Oslanjanje na sisteme VI može dovesti do pasivnog pristupa i smanjene aktivacije veština kritičkog mišljenja kada osoba kasnije sama obavlja zadatke", navodi se u radu, prenosi RTS.
Istraživači su upozorili da su nalazi izazvali "zabrinutost zbog dugoročnih obrazovnih implikacija" korišćenja veštačke inteligencije kako u školama tako i na radnom mestu.
Ovo se pridružuje sve većem broju radova koji ukazuju da se ljudski mozak isključuje kada koriste veštačku inteligenciju.
"Razmišljanje isključeno"
Studija MIT-a pratila je 54 osobe koje su zamoljene da napišu četiri eseja. Učesnici su podeljeni u tri grupe. Jedna je pisala eseje uz pomoć ChatGPT-a, druga je koristila internet pretraživače za sprovođenje istraživanja, a treća se oslanjala isključivo na sopstveno znanje.
Istraživači su im zatim postavljali pitanja o njihovim esejima dok su bili priključeni na takozvane elektroencefalograme (EEG) koji su merili moždanu aktivnost.
Oni koji su se oslanjali na ChatGPT, veliki jezički model koji može da odgovori na komplikovana pitanja jednostavnim jezikom, "postigli su lošije rezultate od svojih kolega u grupi koja je samostalno radila zadatak na svim nivoima: neutralnom, lingvističkom, kvalitativnom", naveli su istraživači.
EEG skeniranje je pokazalo da se "povezanost mozga sistematski smanjivala sa količinom spoljne podrške" i bila je najslabija kod onih koji su se oslanjali na četbotove da im pomognu u pisanju eseja.
Očitavanja su posebno pokazala smanjene "teta" moždanih talasa, koji su povezani sa učenjem i formiranjem pamćenja, kod onih koji koriste četbotove.
"U suštini, deo razmišljanja i planiranja je bio isključen", navodi se u studiji.
Uticaj veštačke inteligencije je bio u suprotnosti i sa rezultatima grupe koja je koristila internet pretraživače, što je imalo relativno mali uticaj na njihove rezultate.
Od onih koji su koristili četbotove, 83 odsto nije uspelo da navede nijedan tačan citat iz svojih eseja – u poređenju sa oko 10 odsto onih koji su koristili pretraživač ili sopstvenu moć mozga.
Učesnici koji su se oslanjali na četbotove uspeli su da se sete vrlo malo informacija iz svojih eseja, što ukazuje da se ili nisu angažovali sa materijom ili ga nisu zapamtili.
Oni koji su koristili pretraživače pokazali su samo nešto niže nivoe angažovanja mozga u poređenju sa onima koji su pisali bez ikakvih tehničkih pomagala, kao i slične nivoe pamćenja.
Uticaj na "kognitivne mišiće"
Dobijeni nalazi će doprineti sve većoj zabrinutosti da četbotovi uzrokuju trajnu štetu našem mozgu.
Studija "Majkrosofta" i Univerziteta Karnegi Melona, objavljena u februaru, otkrila je da su radnici prijavljivali niže nivoe kritičkog razmišljanja kada se oslanjaju na veštačku inteligenciju. Autori su upozorili da prekomerna upotreba veštačke inteligencije može ostaviti 'kognitivne mišiće' "atrofiranim i nepripremljenim" za situacije kada su potrebni.
Natalija Kosmina, vodeća autorka MIT studije, ističe da nalazi pokazuju "ubrzanje verovatnog smanjenja veština učenja" kod onih koji koriste alate veštačke inteligencije tokom učenja ili na poslu.
Foto: Envato
Dok je grupi koja je koristila veštačku inteligenciju bilo dozvoljeno da koristi četbot u svoja prva tri eseja, u poslednjoj sesiji su zamoljeni da se oslone isključivo na svoj mozak.
Grupa je nastavila da pokazuje slabije pamćenje i veštine kritičkog mišljenja, što je, prema rečima istraživača, istaklo zabrinutost da „česti korisnici veštačkih alata često zaobilaze dublje angažovanje sa materijom, što dovodi do 'atrofije veština' u zadacima poput brejnstorminga i rešavanja problema".
Eseji napisani uz pomoć ChatGPT takođe su se pokazali homogenim, i ponavljale su se slične teme i jezik.
Istraživači napominju da četbotovi mogu da povećaju "kognitivni dug" kod učenika i dovedu do "dugoročnih posledica, kao što su smanjenje kritičkog istraživanja, povećanu ranjivost na manipulaciju, smanjenje kreativnosti".
Nastavnici upozoravaju da učenici rutinski varaju na testovima i esejima koristeći četbotove.
Istraživanje Instituta za politiku visokog obrazovanja pokazalo je da 88 procenata studenata u Velikoj Britaniji koristi četbotove kako bi im pomogli na testovima i učenju, a da je 18 odsto direktno plagiralo tekst sa jezičkih modela veštačke inteligencije u svoj rad.
Da li smo potcenili ulogu ličnog pratioca? Zašto je ova uloga neprocenjiva za dete, roditelja, ali i celo društvo? Koja deca i na koji način ostvaruju pravo na ličnog pratioca i ko se sve može ostvariti u ovoj ulozi punoj izazova? Za emisiju “Tražim reč” govore dugogodišnji lični pratilac i defektolog Anđelka Kaljević, direktor i osnivač HO “Dečje srce” Goran Rojević, otac Sofije Markuljević, devojčice koja će uskoro dobiti svog prvog ličnog pratioca, Stefan Markuljević, narodna poslanica na čiji predlog je u Boru usvojena inicijativa “roditelj-negovatelj” Irena Živković, kao i predstavnici nadležnih ustanova i porodica koje su svakodnevno u kontaktu sa ličnim pratiocima.
Otkrijte prirodnu moć srpskih banja – mesto gde telo ozdravljuje, a duša se odmara. Na izvoru zdravlja je serijal o banjama sa lekovitim svojstvima. Upoznajte banje iz drugog ugla i otkrijte njihove dobrobiti. Prezenterka: Jovana Ljubisavljević
dokumentarni
17:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 3
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Specijalno policijsko odeljenje (SPO) privelo je bivšeg oficira policije Draga Spičanovića i biznismena Aleksandra Mijajlovića, a uhapšeni su i bivši funkcioner policije Milovan Pavicević, policajac Vladan Lazović, kao i tužiteljka Andrijana Nastić.
Veliko nevreme praćeno obilnim i vlažnim snegom, koje je zahvatilo brdsko-planinske predele Srbije, izazvalo je veći broj kvarova na distributivnoj mreži električne energije, a na području Niša i Kraljeva u ovom trenutku oko 50.000 korisnika nema struju, saopštava Elektrodistribucija Srbije (EDS).
U Bulevaru Mihajla Pupina, od zone raskrsnice sa Ulicom Ušće do zone raskrsnice sa Ulicom Španskih boraca, doći će do promene režima rada javnog prevoza od danas u 22 sata, do subote, 11. oktobra, zbog izvođenja radova na redovnom održavanju, saopšteno je iz Sekretarijata za javni prevoz.
Godinama unazad potreba za mestom u domovima za stare sve je veća, pa ne čudi što mnogi domovi imaju liste čekanja. Za mesto u nekom od beogradskih domova mesečno treba izdvojiti od 300 do 650 evra za državne i od 600 do 1.000 za privatne.
Provodimo gotovo trećinu svog života spavajući, ali to nikako nije izgubljeno vreme. Daleko od toga da je pasivno mirovanje, san je aktivan i neophodan proces koji pomaže da se telo obnovi i zaštiti mozak.
Lan spada među najstarije pripitomljene biljke, od davnina se koristi za izradu tkanina, a njegovo ulje jedno je od najstarijih u ljudskoj primeni. Gotovo jednako dugo poznata su i njegova lekovita svojstva – semenke su se koristile za održavanje dobrog zdravlja i ublažavanje brojnih tegoba.
Autor i voditelj emisije "Avantura Evropa" Dušan Radenković najavio je u razgovoru za Newsmax Balkans da nova sezona vodi gledaoce kroz najpoznatije, ali i manje poznate evropske destinacije, u jedinstvenom takmičarskom formatu koji spaja snalažljivost, znanje i avanturistički duh.
U supermarketima u Urugvaju pronađena su dva "banana pauka", jedne od najotrovnijih vrsta na svetu, što je izazvalo paniku među građanima, prenosi južnoamerički portal Infobae.
Doktorka Deina Figure pojasnila je da li je preporučljivo jesti smrznutu hranu kojoj je istekao rok, te kakve nuspojave možete imati ukoliko se odlučite na to.
Iako se poslednjih godina veštačka inteligencija najčešće pominje u smislu interneta, različitih aplikacija za mobilne uređaje i brojnih chat usluga, ona je zapravo samo deo mnogo veće kategorije - mašinskog učenja.
Kanadski avio-prevoznik Er Kanada objavio je da će svim putnicima u ekonomskoj klasi nuditi besplatno pivo i vino, čime pokušava da poveća popunjenost letova i unapredi zadovoljstvo klijenata.
Komentari (0)