Veštačka inteligencija nas zaglupljuje, pokazalo istraživanje sa Masačusetskog tehnološkog instituta
Studija istraživača sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) otkrila je da su ljudi koji su se oslanjali na ChatGPT za pisanje eseja imali nižu moždanu aktivnost od onih koji su koristili samo svoj mozak.
Grupa koja je koristila veštačka inteligencija (VI) takođe je postigla lošije rezultate u nizu testova u poređenju sa onima koji su samostalno radili sastave. Oni koji su koristili VI takođe su se mučili kada je trebalo da obavljaju zadatke bez korišćenja četbota.
"Oslanjanje na sisteme VI može dovesti do pasivnog pristupa i smanjene aktivacije veština kritičkog mišljenja kada osoba kasnije sama obavlja zadatke", navodi se u radu, prenosi RTS.
Istraživači su upozorili da su nalazi izazvali "zabrinutost zbog dugoročnih obrazovnih implikacija" korišćenja veštačke inteligencije kako u školama tako i na radnom mestu.
Ovo se pridružuje sve većem broju radova koji ukazuju da se ljudski mozak isključuje kada koriste veštačku inteligenciju.
"Razmišljanje isključeno"
Studija MIT-a pratila je 54 osobe koje su zamoljene da napišu četiri eseja. Učesnici su podeljeni u tri grupe. Jedna je pisala eseje uz pomoć ChatGPT-a, druga je koristila internet pretraživače za sprovođenje istraživanja, a treća se oslanjala isključivo na sopstveno znanje.
Istraživači su im zatim postavljali pitanja o njihovim esejima dok su bili priključeni na takozvane elektroencefalograme (EEG) koji su merili moždanu aktivnost.
Oni koji su se oslanjali na ChatGPT, veliki jezički model koji može da odgovori na komplikovana pitanja jednostavnim jezikom, "postigli su lošije rezultate od svojih kolega u grupi koja je samostalno radila zadatak na svim nivoima: neutralnom, lingvističkom, kvalitativnom", naveli su istraživači.
EEG skeniranje je pokazalo da se "povezanost mozga sistematski smanjivala sa količinom spoljne podrške" i bila je najslabija kod onih koji su se oslanjali na četbotove da im pomognu u pisanju eseja.
Očitavanja su posebno pokazala smanjene "teta" moždanih talasa, koji su povezani sa učenjem i formiranjem pamćenja, kod onih koji koriste četbotove.
"U suštini, deo razmišljanja i planiranja je bio isključen", navodi se u studiji.
Uticaj veštačke inteligencije je bio u suprotnosti i sa rezultatima grupe koja je koristila internet pretraživače, što je imalo relativno mali uticaj na njihove rezultate.
Od onih koji su koristili četbotove, 83 odsto nije uspelo da navede nijedan tačan citat iz svojih eseja – u poređenju sa oko 10 odsto onih koji su koristili pretraživač ili sopstvenu moć mozga.
Učesnici koji su se oslanjali na četbotove uspeli su da se sete vrlo malo informacija iz svojih eseja, što ukazuje da se ili nisu angažovali sa materijom ili ga nisu zapamtili.
Oni koji su koristili pretraživače pokazali su samo nešto niže nivoe angažovanja mozga u poređenju sa onima koji su pisali bez ikakvih tehničkih pomagala, kao i slične nivoe pamćenja.
Uticaj na "kognitivne mišiće"
Dobijeni nalazi će doprineti sve većoj zabrinutosti da četbotovi uzrokuju trajnu štetu našem mozgu.
Studija "Majkrosofta" i Univerziteta Karnegi Melona, objavljena u februaru, otkrila je da su radnici prijavljivali niže nivoe kritičkog razmišljanja kada se oslanjaju na veštačku inteligenciju. Autori su upozorili da prekomerna upotreba veštačke inteligencije može ostaviti 'kognitivne mišiće' "atrofiranim i nepripremljenim" za situacije kada su potrebni.
Natalija Kosmina, vodeća autorka MIT studije, ističe da nalazi pokazuju "ubrzanje verovatnog smanjenja veština učenja" kod onih koji koriste alate veštačke inteligencije tokom učenja ili na poslu.
Foto: Envato
Dok je grupi koja je koristila veštačku inteligenciju bilo dozvoljeno da koristi četbot u svoja prva tri eseja, u poslednjoj sesiji su zamoljeni da se oslone isključivo na svoj mozak.
Grupa je nastavila da pokazuje slabije pamćenje i veštine kritičkog mišljenja, što je, prema rečima istraživača, istaklo zabrinutost da „česti korisnici veštačkih alata često zaobilaze dublje angažovanje sa materijom, što dovodi do 'atrofije veština' u zadacima poput brejnstorminga i rešavanja problema".
Eseji napisani uz pomoć ChatGPT takođe su se pokazali homogenim, i ponavljale su se slične teme i jezik.
Istraživači napominju da četbotovi mogu da povećaju "kognitivni dug" kod učenika i dovedu do "dugoročnih posledica, kao što su smanjenje kritičkog istraživanja, povećanu ranjivost na manipulaciju, smanjenje kreativnosti".
Nastavnici upozoravaju da učenici rutinski varaju na testovima i esejima koristeći četbotove.
Istraživanje Instituta za politiku visokog obrazovanja pokazalo je da 88 procenata studenata u Velikoj Britaniji koristi četbotove kako bi im pomogli na testovima i učenju, a da je 18 odsto direktno plagiralo tekst sa jezičkih modela veštačke inteligencije u svoj rad.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
02:00
STAV DANA (R)
Ilinden, Dan Republike Severne Makedonije. Prilika da analiziramo odnose na relaciji Beograd – Skoplje I dalje ka Briselu, zajedničkom cilju regiona na putu ka Evropskoj uniji. Gosti Stava dana vicepremijer Ivan Stoiljković i dopisnik Politike Željko Šajn.
specijal
02:30
TRAŽIM REČ (R)
Diskretni heroji Srbije. Gosti: Nemanja Crnatović, Đorđe Isailović i Jovica Spajić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Srbi su narod koji u odlučnim, istorijskim momentima brzo reaguje, te je tako i vojni puč 27. marta 1941. bio veličanstven, ali ne i mudar potez. Najveće žrtve u Drugom svetskom ratu bili su Srbi na kojima su činjeni najmostruozniji ustaški zločini, rekao je u emisiji Sinteza istoričar Predrag Marković. Da li su Englezi finansirali 27. mart 1941? Kako su Srbi od dva zla izabrali oba? Na ova pitanja u emisiji Sinteza odgovara istoričar Predrag Marković.
specijal
05:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DRŽAVA JUŽNIH SLOVENA ( R )
Serijal prati političke, društvene i kulturne događaje koji su oblikovali zajednički život naroda na Balkanu, osvetljavajući ključne ličnosti, sporazume i konflikte koji su obeležili ovaj period. Kroz svedočanstva istoričara, analize događaja i bogate arhivske snimke, Država Južnih Slovena pruža gledaocima dublje razumevanje jugoslovenske ideje, njenog uticaja na generacije i razloga za njen neizbežan kraj. Ovaj serijal poziva publiku da sagleda složene odnose i nasleđe države koja je bila simbol zajedništva, ali i epicentar političkih previranja.
dokumentarni
06:00
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Na magistralnom putu Šabac-Loznica, kod mesta Štitar dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba poginula, a njih petoro je zadobilo teške povrede, potvrđeno je za Newsmax Balkans iz Policijske uprave Šabac.
Sud Bosne i Hercegovine pravosnažno je osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja dužnosti predsednika Republike Srpske zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika, saznaje Newsmax Balkans.
Oko 14.30 časova izbio je požar u Specijalne bolnice "Merkur" u Vrnjačkoj Banji. Brzom reakcijom vatrogasaca i zaposlenih u ovoj ustanovi, svi pacijenti su evakuisani, a povređenih nema.
Trideseta godišnjica od zločinačke akcije "Oluja" biće obeležena u nedelju 3. avgusta u 19.30 časova u Sremskim Karlovcima, pod nazivom "Oluja je pogrom - Pamtimo zauvek", saopštilo je Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Istraživački tim Univerziteta Viliam Paterson u Nu Džerziju procenio je 41 različito voće, ocenjujući ih na osnovu toga koliko esencijalnih hranjivih materija nude po kaloriji, a na prvom mestu se našao limun.
Ima svoj krevet, svoju garderobu, kozmetiku, ličnog frizera, specijalnu hranu, koja se samo za njega priprema. Posebna je to vrsta ljubavi. U današnje vreme, pas nije samo kućni ljubimac, već član porodice.
Kompanija za razvoj veštačke inteligencije Open AI predstavila je novu funkciju u okviru svog alata ChatGPT nazvanu "režim učenja" (Study Mode) kako bi, pomogla učenicima da razvijaju sopstvene veštine kritičkog mišljenja umesto da samo dobijaju gotove odgovore.
Svetska meteorološka organizacija (WMO) saopštila je da je proglasila novi svetski rekord za najduži bljesak munje, koji se prostirao duž 829 kilometara u Sjedinjenim Američkim Državama, od istočnog Teksasa do Kanzas Sitija, a dogodio se u oktobru 2017. godine.
Retka vrsta meduze Depastrum cyathiforme, koja nije viđena gotovo 50 godina i za koju se strahovalo da je globalno izumrla, ponovo je otkrivena na škotskom ostrvu Južni Jujst u arhipelagu Spoljašnim Hebridima.
Najnovija analiza Evropske agencije za okolinu (EEA), koja je obuhvatila 22.127 obalskih, jezerskih i rečnih lokacija, pokazuje da je 85 odsto plaža ocenjeno kao izvrsno, Kipar je ponovo proglašen najboljom destinacijom za kupače, a Hrvatska je na petom mestu.
Bračni par iz američke savezne države Ohajo dobio je sina iz embriona zamrznutog pre više od 30 godina, što se smatra novim svetskim rekordom u oblasti vantelesne oplodnje (IVF).
Srčani udar nastaje kada se dotok krvi u srčani mišić iznenada prekine, najčešće zbog krvnog ugruška. Bez dovoljne količine kiseonika, srčane ćelije brzo počinju da odumiru, što može dovesti do trajnog oštećenja srca ili smrti.
Istraživači iz Majkrosofta sproveli su obimnu analizu kako bi procenili koje su profesije najizloženije uticaju veštačke inteligencije (AI), posebno u kontekstu automatizacije.
Komentari (0)