Veštačka inteligencija nas zaglupljuje, pokazalo istraživanje sa Masačusetskog tehnološkog instituta
Studija istraživača sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) otkrila je da su ljudi koji su se oslanjali na ChatGPT za pisanje eseja imali nižu moždanu aktivnost od onih koji su koristili samo svoj mozak.
Grupa koja je koristila veštačka inteligencija (VI) takođe je postigla lošije rezultate u nizu testova u poređenju sa onima koji su samostalno radili sastave. Oni koji su koristili VI takođe su se mučili kada je trebalo da obavljaju zadatke bez korišćenja četbota.
"Oslanjanje na sisteme VI može dovesti do pasivnog pristupa i smanjene aktivacije veština kritičkog mišljenja kada osoba kasnije sama obavlja zadatke", navodi se u radu, prenosi RTS.
Istraživači su upozorili da su nalazi izazvali "zabrinutost zbog dugoročnih obrazovnih implikacija" korišćenja veštačke inteligencije kako u školama tako i na radnom mestu.
Ovo se pridružuje sve većem broju radova koji ukazuju da se ljudski mozak isključuje kada koriste veštačku inteligenciju.
"Razmišljanje isključeno"
Studija MIT-a pratila je 54 osobe koje su zamoljene da napišu četiri eseja. Učesnici su podeljeni u tri grupe. Jedna je pisala eseje uz pomoć ChatGPT-a, druga je koristila internet pretraživače za sprovođenje istraživanja, a treća se oslanjala isključivo na sopstveno znanje.
Istraživači su im zatim postavljali pitanja o njihovim esejima dok su bili priključeni na takozvane elektroencefalograme (EEG) koji su merili moždanu aktivnost.
Oni koji su se oslanjali na ChatGPT, veliki jezički model koji može da odgovori na komplikovana pitanja jednostavnim jezikom, "postigli su lošije rezultate od svojih kolega u grupi koja je samostalno radila zadatak na svim nivoima: neutralnom, lingvističkom, kvalitativnom", naveli su istraživači.
EEG skeniranje je pokazalo da se "povezanost mozga sistematski smanjivala sa količinom spoljne podrške" i bila je najslabija kod onih koji su se oslanjali na četbotove da im pomognu u pisanju eseja.
Očitavanja su posebno pokazala smanjene "teta" moždanih talasa, koji su povezani sa učenjem i formiranjem pamćenja, kod onih koji koriste četbotove.
"U suštini, deo razmišljanja i planiranja je bio isključen", navodi se u studiji.
Uticaj veštačke inteligencije je bio u suprotnosti i sa rezultatima grupe koja je koristila internet pretraživače, što je imalo relativno mali uticaj na njihove rezultate.
Od onih koji su koristili četbotove, 83 odsto nije uspelo da navede nijedan tačan citat iz svojih eseja – u poređenju sa oko 10 odsto onih koji su koristili pretraživač ili sopstvenu moć mozga.
Učesnici koji su se oslanjali na četbotove uspeli su da se sete vrlo malo informacija iz svojih eseja, što ukazuje da se ili nisu angažovali sa materijom ili ga nisu zapamtili.
Oni koji su koristili pretraživače pokazali su samo nešto niže nivoe angažovanja mozga u poređenju sa onima koji su pisali bez ikakvih tehničkih pomagala, kao i slične nivoe pamćenja.
Uticaj na "kognitivne mišiće"
Dobijeni nalazi će doprineti sve većoj zabrinutosti da četbotovi uzrokuju trajnu štetu našem mozgu.
Studija "Majkrosofta" i Univerziteta Karnegi Melona, objavljena u februaru, otkrila je da su radnici prijavljivali niže nivoe kritičkog razmišljanja kada se oslanjaju na veštačku inteligenciju. Autori su upozorili da prekomerna upotreba veštačke inteligencije može ostaviti 'kognitivne mišiće' "atrofiranim i nepripremljenim" za situacije kada su potrebni.
Natalija Kosmina, vodeća autorka MIT studije, ističe da nalazi pokazuju "ubrzanje verovatnog smanjenja veština učenja" kod onih koji koriste alate veštačke inteligencije tokom učenja ili na poslu.
Foto: Envato
Dok je grupi koja je koristila veštačku inteligenciju bilo dozvoljeno da koristi četbot u svoja prva tri eseja, u poslednjoj sesiji su zamoljeni da se oslone isključivo na svoj mozak.
Grupa je nastavila da pokazuje slabije pamćenje i veštine kritičkog mišljenja, što je, prema rečima istraživača, istaklo zabrinutost da „česti korisnici veštačkih alata često zaobilaze dublje angažovanje sa materijom, što dovodi do 'atrofije veština' u zadacima poput brejnstorminga i rešavanja problema".
Eseji napisani uz pomoć ChatGPT takođe su se pokazali homogenim, i ponavljale su se slične teme i jezik.
Istraživači napominju da četbotovi mogu da povećaju "kognitivni dug" kod učenika i dovedu do "dugoročnih posledica, kao što su smanjenje kritičkog istraživanja, povećanu ranjivost na manipulaciju, smanjenje kreativnosti".
Nastavnici upozoravaju da učenici rutinski varaju na testovima i esejima koristeći četbotove.
Istraživanje Instituta za politiku visokog obrazovanja pokazalo je da 88 procenata studenata u Velikoj Britaniji koristi četbotove kako bi im pomogli na testovima i učenju, a da je 18 odsto direktno plagiralo tekst sa jezičkih modela veštačke inteligencije u svoj rad.
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV NEDELJE
Klasična forma intervjua sa ključnim akterima iz sveta politike, biznisa i društva. Otkrivamo manje poznate aspekte aktuelnih događaja i donosimo dublji uvid u najvažnije izazove i prilike današnjice. “Stav nedelje” postavlja prava pitanja i insistira na odgovorima koje nećete čuti nigde drugde.
specijal
19:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS (R)
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
21:00
PULS PLANETE
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
22:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu uhapsili su O. Ž. (27) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio krivično delo ubistvo u pokušaju.
Povodom hapšenja Srbina Živka Zagorca (79) u Poljskoj, predsednik "Veritasa" Savo Štrbac smatra da Hrvatska ni tri decenije nakon rata ne smanjuje intenzitet procesuiranja Srba, već da kroz stalne optužnice i hapšenja nastavlja politiku iz devedesetih.
Ni skoro tri decenije nakon atentata na direktora Beopetrola i visokog funkcionera Jugoslovenske levice (JUL) Zorana Todorovića Kundaka, država nije otkrila nalogodavce, a ubistvo je ostalo simbol nerasvetljenih zločina iz devedesetih.
Desetine miliona crvenih kraba započele su godišnju migraciju tokom koje prolaze ulicama i vrtovima na australijskom Božićnom ostrvu, seleći se prema Indijskom okeanu, prenose mediji.
Zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedelje. Iako dobijamo sat više sna, neizbežno je da se osećamo umornije i bez energije. Lekar specijalista opšte medicine prim. dr Biserka Obradović pojasnila je kako ta promena utiče na organizam i kako se najlakše prilagoditi.
Banane spadaju u jedan od najboljih izbora za obrok (užinu) ako vam nedostaje kalijuma ili vlakana u ishrani. Ipak, neke od koristi banana se ne odnose samo na njihovo konzumiranje. Sve više, banane se koriste za spoljnu primenu na koži, jer mogu da reše brojne dermatološke probleme.
Šest od deset Italijana koristi veštačku inteligenciju (AI) u kuvanju, pokazala je anketa platforme "Academia.tv" o kulinarskim navikama i upotrebi tehnologije u 2025. godini.
Mnogo dokaza ukazuje na to da ljudski um funkcioniše drugačije ako ste budni noću. Posle ponoći, negativne emocije imaju tendenciju da privuku našu pažnju više od pozitivnih, opasne ideje postaju sve privlačnije, a inhibicije nestaju.
Započinjanje rutine vežbanja može izgledati neugodno, frustrirajuće i teže nego što se čini. Motivacija često nije uvek dovoljna. To je osećaj, a osećaji su nedosledni. Ono što funkcioniše jeste izgradnja navika koje odgovaraju vašem rasporedu, interesima i načinu života.
Komentari (0)