Da li je istina da se ne ljutimo, ili zapravo opasno potiskujemo bes
Bes se retko smatra pozitivnim – ali sama emocija postoji da nas zaštiti, kaže autor knjige "Dobar bes: Kako preispitivanje besa može promeniti naše živote", Sem Parker.
Izvor: RTS
21.06.2025. 23:07
Foto: Envato
Parker navodi da ponekad sa prijateljima rangira sedam smrtnih grehova po redosledu lične relevantnosti i da za njega bes uvek dolazi poslednji.
"Bes kod mene nije prisutan svakoga dana, čak se i trudim da se osećam gnevno kada je to prikladno, odnosno kada se to očekuje. Bes se retko smatra pozitivnim ili produktivnim. Ali da li je istina da ne osećam bes – ili sam samo zaista dobar u njegovom potiskivanju? Kada ljudi kažu: 'Nikad se ne ljutim', ono što zapravo misle je da to samo dobro kontrolišu – i to često na sopstveni račun", izjavio je Parker, prenosi RTS.
Kada nas preplave ljutnja i bes, vika, afektiranje i iskazivanje nagomilanog stresa, čini se, mogu pomoći u prvim trenucima, ali takvo ponašanje podrazumeva i "nuspojave", koje nisu rešenje, pokazuju istraživanja.
Zamislite da imate terapeuta koji je uvek dostupan, nikada ne zaboravlja šta ste mu rekli i ne osuđuje vas. Ali - nije čovek. Veštačka inteligencija sve više ulazi u svet mentalnog zdravlja, a mi smo testirali kako to izgleda u praksi.
Suze se obično tumače kao znak tuge ili bola, ali nije neuobičajeno da ljudi plaču tokom najradosnijih trenutaka u životu - venčanja, rođenja, porodičnih ili prijateljskih okupljanja, sportskih trijumfa, ili čak samo zbog neočekivanog čina ljubaznosti.
Parker je napisao knjigu "za one koji vole da ugađaju ljudima, izbegavaju sukobe i samousavršavaju se", crpeći informacije iz naučnih istraživanja, sopstvenog iskustva i intervjua sa terapeutima i drugim stručnjacima.
Verovao je da su jedini ljudi sa problemom besa oni koji su stalno upadali u tuče i rasprave i gubili živce. Borio se sa anksioznošću. A kada je u tridesetim godinama prošao kroz težak period, Parker je probao jogu, meditaciju, vođenje dnevnika zahvalnosti, pa čak i hladne tuševe. Šta je uspelo? Boks.
Nekoliko meseci kasnije, dok se opuštao uz pomoć vreće za udaranje, Parkera su neočekivano savladale emocije, dovoljno da mu malo pokvase oči.
"Prvi put posle nekoliko meseci nisam bio tužan ili anksiozan. Bio sam besan", rekao je.
Vremenom mu je sinulo: "Što sam više prepoznavao bes u sebi, pričao o njemu, obrađivao ga i na kraju delovao na osnovu njega, to se moja anksioznost više smanjivala".
Foto: Envato
Nakon tog prosvetljenja, Parker je saznao da postoji dobro utvrđena naučna veza između besa i anksioznosti – samo što nije bila široko priznata.
Za njega je to predstavljalo kritičan propust u razgovoru o mentalnom zdravlju. Bes je prirodan kao tuga, strah, sreća ili gađenje – ali se često izostavlja iz kompletnije slike.
"Delimično je to jezički problem, 'bes' mešamo sa 'agresijom' ili čak 'nasiljem', kao da su to iste stvari. Ali bes je posebno izazovna emocija kada se doživi, a čak i psihoterapeuti izbegavaju da prihvate otvoreno ljute pacijente. Bilo da se radi o popularnoj nauci ili akademskim istraživanjima, bes je nekako zanemaren", saznao je Parker istražujući za svoju knjigu.
Bes kao podsticaj
Parker je napisao "Dobri bes" nadajući se da će preformulisati emociju i pomoći drugima da je razumeju, dožive i izraze drugačije.
"Bes se stalno doživljava kao negativan. Skloni smo da izbegavamo da o tome uopšte pričamo dok ne preraste u agresiju, što može pogoršati stid i stigmu. Često je agresivno ponašanje izbor koji donosimo, ali sama emocija je legitimna, postoji da nas zaštiti – i često ima nešto pronicljivo da nam poruči", napominje on.
Parker ističe da smo skloni da mislimo da nam bes govori nešto o drugim ljudima: koliko su nerazumni, kako žele da nas naude, zašto su idioti... Mnogo češće nas usmerava ka nezadovoljenoj potrebi ili događaju iz prošlosti.
"Bes takođe može da bude pravi izvor odlučnosti, vitalnosti i jasnoće i da bude podsticaj. Kada sam konačno priznao i počeo da se usmeravam na svoj latentni bes, tada sam počeo da uviđam prave koristi od njega", rekao je autor.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PULS PLANETE (R)
Ulazimo u srž najvažnijih svetskih događaja kroz prizmu kompleksnih političkih odnosa, diplomatije i mišljenja koja pomeraju granice. Pridružite nam se u otkrivanju priča iza naslovnica i kako ti događaji oblikuju naš svakodnevni život. Puls planete s Ikom Ferrer Gotić.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
13:00
TRAŽIM REČ
Bolne menstruacije, hronični bol, problemi sa začećem - a dijagnoza često kasni godinama. Endometrioza pogađa veliki broj žena u reproduktivnom periodu, ali se o njoj i dalje malo govori. Šta je zapravo endometrioza, zašto nastaje i kako utiče na kvalitet života i plodnost žena? Koliko je teško doći do dijagnoze i adekvatne terapije? O ovoj temi za emisiju „Tražim reč“ govore specijalista ginekologije i akušerstva Aleksandar Dobrosavljević, pevačica Vanja Topalović Varja i Jelena Pak, naturopata i predstavnica udruženja žena Žuto uže.
specijal
14:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
Policija u Nišu, u saradnji sa Poreskom policijom, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili su O. R. (51) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršila krivična dela poreska utaja, poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost i nedozvoljena trgovina.
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pomisao na porođaj i novog člana porodice izaziva različlite strahove i nervozu kod svih žena koje uskoro treba da se ostvare kao majke, naročito ako je u pitanju prvi put. Beba jeste stresan događaj za fizičko i psihičko stanje žene, pa je sasvim normalno da se neki strahovi jave.
Prilikom pripreme krofni, jedan sastojak može znatno poboljšati ukus ovih poslastica. Iskusni pekari tvrde da upravo taj sastojak pravi veliku razliku između krofni koje ispadnu prozračne i mekane i onih koje budu teške i masne.
Napredak u razvoju veštačke inteligencije doveo je do trenutka koji stručnjaci za sajber bezbednost sve češće opisuju kao prelomnu tačku u sposobnosti kompjuterskih sistema da pronalaze i analiziraju bezbednosne ranjivosti u softveru.
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Stručnjaci savetuju one koji žele da izebgnu demenciju da "vežbaju mozak". Međutim, kako tačno? Možda je bolji opis da mozak treba redovno "rastezati".
Majke, posebno one koje se prvi put susreću sa dojenjem, često imaju mnogo pitanja o pravilnom čuvanju majčinog mleka. Nedoumice se kreću od toga kako ga pravilno skladištiti do toga da li je bezbedno dati bebi mleko koje je neko vreme stajalo na sobnoj temperaturi.
Komentari (0)