Da li je istina da se ne ljutimo, ili zapravo opasno potiskujemo bes
Foto: Envato
Bes se retko smatra pozitivnim – ali sama emocija postoji da nas zaštiti, kaže autor knjige "Dobar bes: Kako preispitivanje besa može promeniti naše živote", Sem Parker.
Izvor: RTS
21.06.2025. 23:07
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Parker navodi da ponekad sa prijateljima rangira sedam smrtnih grehova po redosledu lične relevantnosti i da za njega bes uvek dolazi poslednji.
"Bes kod mene nije prisutan svakoga dana, čak se i trudim da se osećam gnevno kada je to prikladno, odnosno kada se to očekuje. Bes se retko smatra pozitivnim ili produktivnim. Ali da li je istina da ne osećam bes – ili sam samo zaista dobar u njegovom potiskivanju? Kada ljudi kažu: 'Nikad se ne ljutim', ono što zapravo misle je da to samo dobro kontrolišu – i to često na sopstveni račun", izjavio je Parker, prenosi RTS.
Kada nas preplave ljutnja i bes, vika, afektiranje i iskazivanje nagomilanog stresa, čini se, mogu pomoći u prvim trenucima, ali takvo ponašanje podrazumeva i "nuspojave", koje nisu rešenje, pokazuju istraživanja.
Zamislite da imate terapeuta koji je uvek dostupan, nikada ne zaboravlja šta ste mu rekli i ne osuđuje vas. Ali - nije čovek. Veštačka inteligencija sve više ulazi u svet mentalnog zdravlja, a mi smo testirali kako to izgleda u praksi.
Suze se obično tumače kao znak tuge ili bola, ali nije neuobičajeno da ljudi plaču tokom najradosnijih trenutaka u životu - venčanja, rođenja, porodičnih ili prijateljskih okupljanja, sportskih trijumfa, ili čak samo zbog neočekivanog čina ljubaznosti.
Parker je napisao knjigu "za one koji vole da ugađaju ljudima, izbegavaju sukobe i samousavršavaju se", crpeći informacije iz naučnih istraživanja, sopstvenog iskustva i intervjua sa terapeutima i drugim stručnjacima.
Verovao je da su jedini ljudi sa problemom besa oni koji su stalno upadali u tuče i rasprave i gubili živce. Borio se sa anksioznošću. A kada je u tridesetim godinama prošao kroz težak period, Parker je probao jogu, meditaciju, vođenje dnevnika zahvalnosti, pa čak i hladne tuševe. Šta je uspelo? Boks.
Nekoliko meseci kasnije, dok se opuštao uz pomoć vreće za udaranje, Parkera su neočekivano savladale emocije, dovoljno da mu malo pokvase oči.
"Prvi put posle nekoliko meseci nisam bio tužan ili anksiozan. Bio sam besan", rekao je.
Vremenom mu je sinulo: "Što sam više prepoznavao bes u sebi, pričao o njemu, obrađivao ga i na kraju delovao na osnovu njega, to se moja anksioznost više smanjivala".
Foto: Envato
Nakon tog prosvetljenja, Parker je saznao da postoji dobro utvrđena naučna veza između besa i anksioznosti – samo što nije bila široko priznata.
Za njega je to predstavljalo kritičan propust u razgovoru o mentalnom zdravlju. Bes je prirodan kao tuga, strah, sreća ili gađenje – ali se često izostavlja iz kompletnije slike.
"Delimično je to jezički problem, 'bes' mešamo sa 'agresijom' ili čak 'nasiljem', kao da su to iste stvari. Ali bes je posebno izazovna emocija kada se doživi, a čak i psihoterapeuti izbegavaju da prihvate otvoreno ljute pacijente. Bilo da se radi o popularnoj nauci ili akademskim istraživanjima, bes je nekako zanemaren", saznao je Parker istražujući za svoju knjigu.
Bes kao podsticaj
Parker je napisao "Dobri bes" nadajući se da će preformulisati emociju i pomoći drugima da je razumeju, dožive i izraze drugačije.
"Bes se stalno doživljava kao negativan. Skloni smo da izbegavamo da o tome uopšte pričamo dok ne preraste u agresiju, što može pogoršati stid i stigmu. Često je agresivno ponašanje izbor koji donosimo, ali sama emocija je legitimna, postoji da nas zaštiti – i često ima nešto pronicljivo da nam poruči", napominje on.
Parker ističe da smo skloni da mislimo da nam bes govori nešto o drugim ljudima: koliko su nerazumni, kako žele da nas naude, zašto su idioti... Mnogo češće nas usmerava ka nezadovoljenoj potrebi ili događaju iz prošlosti.
"Bes takođe može da bude pravi izvor odlučnosti, vitalnosti i jasnoće i da bude podsticaj. Kada sam konačno priznao i počeo da se usmeravam na svoj latentni bes, tada sam počeo da uviđam prave koristi od njega", rekao je autor.
Hoće li se opozija i vlast usaglasiti o mogućim izmenama pravosudnih zakona koje su pod lupom EU? Gosti jutra biće narodni poslanici Uglješa Marković i Branko Pavlović? Sa kakvim se izazovima susreću žene koje su u procesu vantelesne oplodnje? Da li je automobilska indistruje i u kojoj meri osetila posledice sukoba na Bliskom istoku?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
U vaskršnjim danima okupljamo se u veri, radosti i nadi, vraćamo se suštini hrišćanske poruke i njenom mestu u savremenom životu. Koliko danas razumemo smisao Vaskrsenja i na koji način ga zaista živimo? Može li nas vera danas zaista držati na okupu – ili smo se od te snage udaljili više nego što želimo da priznamo? Gost Stava dana sveštenik Crkve Svetih cara Konstantina i carice Jelene na Voždovcu, otac Gligorije Marković.
special
10:30
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
11:00
PERSPEKTIVA (R)
Pad vlade mađarskog premijera Viktora Orbana će svakako imati implikacije na zapadnom Balkanu, gde Mađarska dugi niz godina ima ekonomske i političke interese. Da li će one biti negativne kako tvrdi makedonska opozicija, ili možda čak i pozitivne, da li se time preseca navodna veza sa Rusijom Vladimira Putina i kako će se nastaviti strateško partnerstvo Budimpešte sa Skopljem, objašnjava Zoran Dimitrovski, zamenik ministra spoljnih poslova u makedonskoj vladi.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Motociklista je preminuo u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na auto-putu Miloš Veliki u mestu Jajčić, kod Ljiga, u smeru ka Beogradu, potvrđeno je za portal Newsmax Balkans iz Policijske uprave u Valjevu.
Najmanje osam osoba, među kojima su i deca, ubijeno je, a više njih ranjeno u masovnoj pucnjavi u gradu Šrivportu, trećem najmnogoljudnijem gradu američke savezne države Luizijane, dok je osumnjičeni napadač takođe mrtav.
U kragujevačkom naselju Korićani preminula je beba tokom transporta vozilom Hitne pomoći iz Čačka do Univerzitetskog kliničkog centra Kragujevac, nezavanično saznaje Newsmax Balkans.
Mnogi vlasnici pasa veruju da su vatrometi ili grmljavina glavni uzrok tjeskobe kod njihovih ljubimaca. Ipak, prava zabrinutost leži u iznenadnim i nepredvidivim zvukovima koji mogu da se pojave svakodnevno, čak i unutar kuće.
Decenijama su radio i televizija držali monopol nad informisanjem, slušanjem muzike i otkrivanju novih tema. A onda je stigao internet, sa video servisima kao što je YouTube, striming platformama za filmove i serije poput Netflixa, i muzičkim strimingom na platformama kao što je Spotify.
Opšte je poznato da je za zdravlje mozga važno održavati um aktivnim kroz rešavanje zagonetki, čitanje ili učenje jezika. Međutim, neurolog dr Baibing Čen ističe da muzika, odnosno aktivno bavljenje muzikom, može biti posebno korisno za mozak.
Piletina i ćuretina su izvrstan izvor nemasnih proteina i u gotovo jednakim količinama obezbeđuju ključne nutrijente poput vitamina B grupe, cinka i selena. Iako su obe vrste mesa hranljive i podržavaju zdravlje mišića, kostiju i imunitet, postavlja se pitanje da li je jedna ipak bolji izbor.
Med se često koristi kao prirodna zamena za šećer i mnogi ga smatraju zdravijom opcijom u ishrani. Ipak, u određenim situacijama njegova konzumacija može predstavljati zdravstveni rizik, posebno kod osetljivih grupa ljudi.
Kada porodica razmišlja o nabavci psa, jedno od najčešćih pitanja je koje su rase najbolje za decu. Stručnjaci, uključujući Američki kinološki klub (AKC), ističu da su temperament i vaspitanje ključni, a ne samo rasa.
Komentari (0)