Prekomerno konzumiranje šećera može da izazove pojavu neželjene dlakavosti na licu
Povećana dlakavost na licu, poznata kao hirzutizam, često je povezana s hormonskim neravnotežama u telu. Jedan od važnih faktora koji mogu uticati na pojavu ove neprijatnosti jeste i način ishrane.
Prevelika količina šećera u ishrani može uzrokovati povećanu proizvodnju inzulina, što može voditi do razvoja insulinske rezistencije i poremećaja hormonske ravnoteže.
Visoki nivoi insulina u organizmu mogu stimulisati pojačano lučenje androgenih hormona, koji su muški hormoni, a kod žena mogu dovesti do rasta neželjenih dlačica na licu, piše Klix.ba.
Ono što jedete ne utiče samo na vaše zdravlje, već i na vašu kožu. Određene namirnice mogu izazvati upalu i uticati na hormone, što dovodi do akni čak i kod odraslih osoba.
Nedavni napori da se ljude ohrabre da jedu insekte osuđeni su na propast zbog javnog otpora toj ideji, što čini malo verovatnim da će insekti pomoći ljudima da se odreknu ekološki pogubne navike konzumiranja mesa, pokazuje novo istraživanje.
Ovo je naročito izraženo kod žena koje već imaju hormonske poremećaje, poput sindroma policističnih jajnika (PCOS).
Da bi se smanjili simptomi hirzutizma i ublažile neželjene posledice, preporučuje se usvajanje ishrane s niskim glikemijskim indeksom, što znači izbegavanje hrane bogate rafiniranim ugljenim hidratima i šećerom.
Preporuke za održanje hormonske ravnoteže
Takođe, redovna telesna aktivnost igra važnu ulogu u održavanju hormonalne ravnoteže i opšteg zdravlja.
Uvođenjem ovih namirnica u svakodnevnu ishranu može se podržati hormonska ravnoteža i ublažiti simptomi pojačane dlakavosti.
Čaj od mente - poznato je da čaj od mente smanjuje nivo testosterona kod žena.
Pijenje jedne do dve šolje dnevno može pomoći u snižavanju androgena i postepenom smanjenju rasta dlačica.
Orašasti plodovi
Seme lana je bogato lignanima i omega-3 masnim kiselinama, pomaže u snižavanju nivoa androgena i podržava hormonsku ravnotežu.
Orašasti plodovi obiluju zdravim mastima koje pomažu u regulaciji hormona i smanjenju prekomerne proizvodnje androgena.
Sa HIV-om se danas živi dug i potpuno normalan život. Sve što treba da uradite je da se redovno testirate i počnete odmah sa terapijom, koja je dostupna i o trošku zdravstvenog osiguranja. Nema potreba plašiti se HIV-a, ne možete ga dobiti dodirima, poljupcima, znojem i slično. Nezaštićen seksualni odnos je definitivno najčešći razlog prenošenja HIV-a u Srbiji. Kako se bore sa stigmama, čak i u okviru svoje profesije ali i zašto su sigurni da će pobediti i da do 2030-te neće biti novih prenosilaca ove infekcije rekli su nam: Profesor Jovan Ranin, načelnik odeljenja za HIV i AIDS Klinike za infektivne i tropske bolesti UKCS Klinički Asistent Ivana Gmizić, izvršni direktor USOP-a - krovnog saveza PLHIV organizacija Srbije Vladimir Antić. Uključila nam se i epidemiološkinja iz Gradskog zavoda za Javno zdravlje dr Biljana Begović Vuksanović i predsednik udruženja "Crvena linija" iz Novog Sada Goran Kljajić.
specijal
08:00
OTVORI OČI
Zbog čega je Aljaska mesto susreta ruskog I američkog predsednika 15. avgusta? Šta će trgovcima, a šta kupcima doneti smanjenje marže i snižene cene prehrambenih proizvoda koje je najavio predsednik Vučić? Zbog čega na godišnjem nivou Srbija izgubi više od 45.000 ljudi?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-PROCES-KAKO NASTAJU LUKSUZNE KOŽNE TAŠNE, RUČNO RAĐENA TESTENINA I KVALITETAN NAMEŠTAJ? (R)
U ovoj epizodi emisije "Proces" ključni termin je modernost. Tu modernost ćemo pronaći u proizvodnji nameštaja, kako šablonskog tako i po individualnim porudžbinama. Modernost će se ogledati i u proizvodnji tašni, a za kraj proverićimo kako se ručno proizvodi pasta koja je deo zdravih trpeza. U ovoj epizodi emisije Proces istražujemo tajne proizvodnje luksuznih kožnih tašni, ručno rađene testenine i kvalitetnog nameštaja. Posetićemo manufakturu koja se bavi izradom kožnih tašni od najkvalitetnijih materijala, sa naglaskom na preciznost i zanatsku veštinu koja svaku tašnu čini jedinstvenom. Zatim, uranjamo u svet tradicionalne italijanske proizvodnje testenine, gde se pažnja posvećuje svakom koraku, od odabira brašna do finalnog oblikovanja kapeleta. Na kraju, otkrivamo kako se izrađuje nameštaj po meri, prilagođen potrebama klijenata, s posebnim naglaskom na visokokvalitetne materijale i dugotrajan dizajn. Pogledajte kako nastaju luksuzne kožne tašne, ručno rađena testenina i kvalitetan nameštaj, kako biste saznali kako nastaju proizvodi koji kombinuju modernost, tradiciju i luksuz.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
U Čanju barski vatrogasci su na terenu i gase požar koji je došao na oko 100 metara od kuća. Ovaj plamen stigao je iz Buljarice, gde je vatra planula u subotu i nastavila da se širi ka Čanju. Požar je zahvatio i podgoričko naselje Piperi, gde je u međuvremenu i delimično stavljen pod kontrolu.
Novak Stojanović (10) iz sela Manjak kod Vladičinog Hana prešao je čak 135 kilometara biciklom za jedan dan. U razgovoru za portal Newsmax Balkans otkriva kako izgleda ovakav podvig kroz oči dečaka, šta ga motiviše i kakvi su mu planovi za dalje.
Zamenik gradonačelnika Čačka Vladan Milić izjavio je da će građani Čačka u utorak, 12. avgusta, najverovatnije imati vodu iako će Javno preduzeće (JP) Rzav, zbog radova, obustaviti snabdevanje vodom, ali da veruje da će to čačanski vodovod uspeti da nadoknadi.
Požar koji je izbio u kruševačkom naselju Pakašnica, u blizini novog groblja, nekoliko sati kasnije je stavljen pod kontrolu. Izgorelo je oko 15 hektara niskog rastinja, kao i tri vikendice u Maloj Pakašnici i krov kuće i pomoćni objekti u domaćinstvu u kome trenutno niko ne živi.
Tri osobe su ubijene, a nekoliko je ranjeno u pucnjavi koja se dogodila u Gnjilanu. Kosovska policija proširila je potragu za osumnjičenima za ovaj zločin, pa se umesto za jednom, sada traga za tri osobe sa istim prezimenom: M. Š. (53), E. Š. (25) i E. Š. (22).
Iako je umirujuće znati da vas vaš pas štiti od opasnosti, stalno lajanje na svaki zvuk spolja može postati velika smetnja. Ipak, treneri pasa pojasnili su na koje načine to možete promeniti.
Smrt je neizbežan deo života, a ljudsko telo često počinje slati suptilne, ali prepoznatljive signale da se bliži kraj. Ti znakovi mogu biti fizički, emocionalni ili čak promene u ponašanju, a osobe koje rade s pacijentima na kraju života često se susreću s njima.
Pas po imenu Petunija, mešanac francuskog buldoga, osvojio je titulu na "Takmičenju za najružnijeg psa na svetu", održanom na vašaru okruga Sonoma u Santa Rosi, u saveznoj američkoj državi Kalifornija.
Trojica poštara, koji nose pisma sa željama za Deda Mraza, krenula su biciklom iz nemačkog grada Sankt Nikolaus na put dug 3.000 kilometara kako bi stigli u mesto Rovaniemi u Finskoj gde se nalazi selo nazvano po Deda Mrazu.
Lubenica je jedna od najpopularnijih namirnica u kojoj možete uživati tokom letnjih meseci, ali može biti frustrirajuće ako je donesete kući, a ona se brzo osuši, pa ne bude ukusna.
Sve je spremno za tradicionalnu manifestaciju "Kiša meteora" koja će biti održana u subotu i nedelju, 9. i 10. avgusta, na platou ispod Avalskog tornja.
Veza ljudi sa prirodom opala je za 60 odsto u poslednjih 200 godina, što pokazuje i nestanak reči kao što su reka, mahovina ili cvet iz mnogih knjiga, pokazuje najnovija studija.
Škotlanđanka Evelina Haverfild, koja je rođena na današnji dan 1867. godine, ostavila je život britanske plemkinje da bi pomagala Srbiji u ratu. Bila je bolničarka, humanitarka i zaštitnica siročadi. U Bajinoj Bašti ostavila je srce, ali i dom za one koji više nikoga nisu imali.
Komentari (0)