Prekomerno konzumiranje šećera može da izazove pojavu neželjene dlakavosti na licu
Povećana dlakavost na licu, poznata kao hirzutizam, često je povezana s hormonskim neravnotežama u telu. Jedan od važnih faktora koji mogu uticati na pojavu ove neprijatnosti jeste i način ishrane.
Izvor: Klix.ba
30.06.2025. 22:59
Foto: Envato
Prevelika količina šećera u ishrani može uzrokovati povećanu proizvodnju inzulina, što može voditi do razvoja insulinske rezistencije i poremećaja hormonske ravnoteže.
Visoki nivoi insulina u organizmu mogu stimulisati pojačano lučenje androgenih hormona, koji su muški hormoni, a kod žena mogu dovesti do rasta neželjenih dlačica na licu, piše Klix.ba.
Ono što jedete ne utiče samo na vaše zdravlje, već i na vašu kožu. Određene namirnice mogu izazvati upalu i uticati na hormone, što dovodi do akni čak i kod odraslih osoba.
Nedavni napori da se ljude ohrabre da jedu insekte osuđeni su na propast zbog javnog otpora toj ideji, što čini malo verovatnim da će insekti pomoći ljudima da se odreknu ekološki pogubne navike konzumiranja mesa, pokazuje novo istraživanje.
Ovo je naročito izraženo kod žena koje već imaju hormonske poremećaje, poput sindroma policističnih jajnika (PCOS).
Da bi se smanjili simptomi hirzutizma i ublažile neželjene posledice, preporučuje se usvajanje ishrane s niskim glikemijskim indeksom, što znači izbegavanje hrane bogate rafiniranim ugljenim hidratima i šećerom.
Preporuke za održanje hormonske ravnoteže
Takođe, redovna telesna aktivnost igra važnu ulogu u održavanju hormonalne ravnoteže i opšteg zdravlja.
Uvođenjem ovih namirnica u svakodnevnu ishranu može se podržati hormonska ravnoteža i ublažiti simptomi pojačane dlakavosti.
Čaj od mente - poznato je da čaj od mente smanjuje nivo testosterona kod žena.
Pijenje jedne do dve šolje dnevno može pomoći u snižavanju androgena i postepenom smanjenju rasta dlačica.
Orašasti plodovi
Seme lana je bogato lignanima i omega-3 masnim kiselinama, pomaže u snižavanju nivoa androgena i podržava hormonsku ravnotežu.
Orašasti plodovi obiluju zdravim mastima koje pomažu u regulaciji hormona i smanjenju prekomerne proizvodnje androgena.
Rat u Iranu – sedmi dan. Tramp demantuje mogućnost kopnene ofanzive. Tanka je granica između „ograničene intervencije“ i dugotrajnog rata. Da li smo joj blizu? Da li su diplomatiji zatvorena vrata? Koliko je realna opasnost od nove globalne inflacije? Za Stav dana govore Piter Rof – kolumnista Vašington tajmsa, Obrad Kesić – šef misije BiH u EU, istoričar Tvrtko Jakovina i novinar Euronews-a Ljubiša Ivanović.
specijal
02:25
NEWSMAX USA-TOP STORY
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
02:50
STAV REGIONA (R)
Šta je sporno u zakonima o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost Crne Gore i zbog čega stručnjaci kažu da nijesu u skladu sa EU standardima, dok Vlada tvrdi suprotno - pitamo advokata Veselina Radulović. Najvažnije teme u S. Makedoniji komentarišu urednici Newsmax Balkans tv, Predrag Kukić i Dragan Milosavljević - poslednji slučaj porodičnog nasilja koji je pokrenuo pitanje sistemskih propusta, kao i nastavak akcije zaplene marihuane. Nerma Halilović Kibrić, docentica na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu analizira upad kineskih hakera u institucije BiH - da li je to jedina država u Evropi bez "štita" od cyber napada?
specijal
03:30
TRAŽIM REČ (R)
Kako prepoznati razliku između duboke religioznosti i fanatizma i koliko je opasno kada politički sukobi počnu da se predstavljaju kao religijski? Kako će podela između sunita i šiita uticati na rasplet situacije na Bliskom istoku? Može li verski fanatizam dodatno zakomplikovati već nestabilnu bezbednosnu sliku sveta i da li I Balkan očekuje period nestabilnosti na ovom polju? Za emisiju “Tražim reč” govore profesor Fakulteta za bezbednost Zoran Dragišić, geopolitički analitičar i novinar Andrej Mlakar, stručnjak za bezbednost I terorizam Dževad Galijašević i sociolog Aleksa Vukašinović.
specijal
04:30
GrađaНИН (R)
U prvom delu emisije GrađaNIN govorićemo o svetskoj temi broj jedan. Rat u Iranu i posledice koje može da ima po Srbiju. Odgovore tražimo od profesora Mihajla Kopanje. U drugom delu bavimo se pitanjima o kojima se ćutalo. Od sahrane Aleksandra Rankovića, samoubistava partizanki do novih skrnavljenja spomenika, odgovore tražimo od istoričarke Ljubinke Škodrić.
specijal
05:20
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
U toku je šesti dan ratnih dejstava na Bliskom istoku, koja su u subotu započela napadom Izraela i Sjedinjenih Američkih Država na Iran. Rakete i dronovi lasirani iz Irana pali su u azerbejdžansku enklavu Nahčivan. Azerbejdžan oštro osuđuje napade, ambasadoru Irana uručuju protestnu notu.
Litar benzina u narednih nedelju dana koštaće 184 dinara, dok će cena evrodizela biti 203 dinara za litar, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
Evro je ove nedelje zabeležio pad od približno dva odsto u odnosu na dolar, pošto je rat na Bliskom istoku pokazao ranjivost Evrope na rast cena energenata.
Ministar unutrašnjih poslova i predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić prebačen je sa intenzivne nege i skinut je sa respiratora, potvrdio je za portal Newsmax Balkans ministar bez portfelja i potpredsednik Glavnog odbora SPS Novica Tončev.
Sedmog dana sukoba na Bliskom istoku izraelska avijacija pokrenula je seriju žestokih napada na južno predgrađe Bejruta, dok je NATO pojačao nivo pripravnosti protivbalističke raketne odbrane.
Mač koji potiče iz vremena krstaških ratova proveo je vekove zatrpan peskom i obrastao školjkama i drugim morskim organizmima na mediteranskoj obali Izraela, sve dok jedan student nije primetio njegov balčak kako viri iz morskog dna.
Prema novom istraživanju, jednostavna promena večernje rutine, konkretno prestanak konzumiranja hrane najmanje tri sata pre odlaska na spavanje, mogla bi pozitivno da utiče na zdravlje srca i metabolizam.
Mačke u proseku spavaju oko 15 sati dnevno, a neke i do 20 sati, što je povezano sa njihovim prirodnim lovačkim instinktom i potrebom da obnove energiju. Na njihove navike spavanja utiču starost, zdravlje, temperament i okolina.
Nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, smatraju iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.
Veštačka inteligencija je poslednjih nekoliko godina suštinski promenila način na koji funkcionišu kako velike svetske IT kompanije i tehnološki giganti, tako i male lokalne kompanije.
Zašto su "hvala" i "izvini" postale reči koje se retko izgovaraju? Da li se pravila bontona prilagođavaju savremenom društvu ili polako nestaju? Šta danas prava mera pristojnosti?
Orašasti plodovi bogati su proteinima, vlaknima, zdravim mastima, vitaminima i mineralima. Takođe, ova mešavina hranljivih materija može pomoći ljudima da održe krvni pritisak na zdravijim nivoima.
Gojazni su i mlađi i stariji i muškarci i žene. Sve je više onih koji se bore sa viškom kilograma, a prema procenama stručnjaka biće ih sve više. Posledice su brojne, jer gojaznost utiče na kvalitet, ali i dužinu života.
Komentari (0)