Vrhovni sud EU presudio u korist vedži hamburgera i kobasica
Hrana na biljnoj bazi može nastaviti da se prodaje i promoviše korišćenjem termina koji su tradicionalno povezani sa mesom, sve dok je sastav jasno označen i ne obmanjuje potrošače, presudio je Sud Evropske unije.
Države članice EU ne mogu da zabrane proizvođačima hrane da svojim proizvodima daju nazive tradicionalno vezane za meso, kako bi privukli potrošače, pod uslovom da jasno objašnjavaju šta se zapravo nalazi u tim proizvodima, presudio je Evropski sud pravde (ESP) u petak, piše Euronews.
Uobičajeni termini vezani za meso, kao što su biftek, kobasica, šnicla i burger, mogu se koristiti u marketingu vegetarijanske hrane, sve dok država nije utvrdila specifično pravno ime za hranu na biljnoj bazi, navodi se u presudi.
Vegansko meso će biti "meso" do daljnjeg
Francuski zakon iz 2021. godine, koji je imao za cilj povećanje transparentnosti za potrošače, zabranio je korišćenje termina vezanih za meso, kao što su biljni burgeri ili veganske kobasice, za marketing hrane koja se pravi od biljnih proteina.
Grupacije za zaštitu prava, uključujući Evropsku vegetarijansku uniju i Asocijaciju vegetarijanaca Francuske, osporile su ovaj dekret, tvrdeći da je u sukobu sa zakonom EU. U avgustu 2023. godine, Francuski savet države, vladino telo koje savetuje izvršnu i sudsku vlast, uputilo je slučaj Evropskom sudu pravde, koji je glavna autoritet za tumačenje zakona EU.
Šljiva je koštičavo voće iz porodice Rosacea, poznato je više od 2.000 njenih podvrsta, od žutih do tamnoplavih nijansi, a na našim prostorima najpopularnija je obična plava Bistrica, koja sazreva leti.
Ako ste među onima kojima je cilj da što pre skinu kilograme koji su se nakupili tokom leta, trener Gordan Ćorović objavio je na jednoj društvenoj mreži listu pića koja vam mogu pomoći u tome.
Sada su evropske sudije presudile da, iako države članice mogu stvoriti pravna imena za hranu, odnosno koristiti specifične termine za određene prehrambene proizvode, uključujući alternative na bazi biljaka. Ukoliko to ne učine, ne mogu sprečiti proizvođače biljnih proteina da koriste uobičajene deskriptivne nazive za označavanje proizvoda.
Sud je naglasio da ova odluka ne utiče na pravo članica da primenjuju pravila zaštite potrošača kada smatraju da je marketing obmanjujući.
"Osiguravanjem jasnoće u označavanju hrane, možemo promovisati alternativu na bazi biljaka i raditi na postizanju ekoloških ciljeva, kao i poboljšati konkurentnost i inovacije u EU", rekao je Rafael Pinto, menadžer politike EU u Evropskoj vegetarijanskoj uniji, u saopštenju povodom presude.
Ovakve dileme postoje od ranije
Presuda EU suda verovatno će imati dalekosežne posledice, jer su zemlje poput Belgije i Italije razmatrale uvođenje zakona sličnog onom u Francuskoj.
Označavanje hrane u EU regulisano je od ranih 1990-ih, pri čemu pravila trgovine za većinu proizvoda koji se prodaju u Evropi potpadaju pod Zajedničke organizacije tržišta u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Ovaj okvir upravlja proizvodnjom i trgovinom hrane, kako životinjskog, tako i biljnog porekla širom EU.
Mleko ili "napitak"
Sličan pravni problem pojavio se 2017. godine kada je vrhovni sud EU bio upitan o upotrebi termina vezanih za mleko za proizvode na bazi biljaka, kao što su napici od soje i ovsa. Tada je ESP presudio da samo proizvodi koji sadrže pravo mleko mogu koristiti termine kao što su mleko, puter ili jogurt, što je dovelo do toga da se alternativni proizvodi na bazi biljaka označavaju kao "napici" na evropskim policama.
Evropski parlament je 2020. godine odbio pokušaj da se nazivi vezani za meso rezervišu isključivo za proizvode od životinjskih delova tokom rasprava o poslednjoj reformi subvencija EU u poljoprivredi. Ova odluka usledila je nakon glasanja poslanika protiv niza amandmana koji su imali za cilj da uvedu stroža pravila označavanja za proizvode na bazi biljaka.
1. Može li prodaja ruskog ''Lukoila'' švedsko-norveškoj kompaniji doprineti energetskoj stabilnosti Srbije? 2. Da li će uredba o ograničenju marži uskoro biti izmenjena po četvrti put? Gost Jutra ministarka Jagoda Lazarević. 3. Kakva su očekivanja, a kakve realne mogućnosti i dometi 1. Novembra?
jutarnji program
10:00
STAV DANA (R)
Newsmax ne prenosi samo vesti – analiziramo, istražujemo i objašnjavamo kako aktuelna dešavanja utiču na naš život. Pridružite nam se!
special
10:30
SIGNAL (R)
Kako bezbednosna dešavanja širom sveta oblikuju našu stvarnost? SIGNAL odvaja činjenice od buke i tumači njihove posledice. Jasno. Stručno. Nepristrasno. Autorska emisija Daniela Šuntera. Uskoro na Newsmax Balkans.
specijal
11:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-STROGO POVERLJIVO-SRPSKA-VOJVODINA -I-DEO ( R )
U novoj epizodii serijala Strogo poverljivo, otkrivamo skrivene slojeve istorije, politike i identiteta jedne od najznačajnijih i najraznovrsnijih regija Srbije. Kroz ekskluzivne arhivske snimke, svedočenja stručnjaka i do sada nepoznate podatke, emisija istražuje kako je Vojvodina kroz vekove oblikovana kao srpski prostor – od perioda Habsburške monarhije i velikih seoba, do političkih i kulturnih borbi u 20. veku. Ova epizoda postavlja temelje za dublje razumevanje savremene Vojvodine i njenog mesta u nacionalnoj svesti.
dokumentarni
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK 1
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
13:00
TRAŽIM REČ
Šta je bulozna epidermoliza i kako je živeti sa njom? Zašto decu koja boluju od ove bolesti zovemo "deca leptiri"? Mogu li njihove majke da ih zagrle? Zašto kažemo da je njihova svakodnevica ispunjena je bolom, ali i neverovatnom hrabrošću? U nedelji u kojoj podižemo svest o buloznoj epidermolizi za emisiju “Tražim reč” govore mame "dece leptira" Snežana Janošević, Anita Knežević i Tatjana Nicović.
Na Institut za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine dovezeno je sedmoro dece povređeno u u teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila prethodne noći na auto-putu Novi Sad–Beograd posle naplatne rampe.
Zaposleni u apotekama, laboratorijama, magacinu centralnog snabdevanja i službama u sastavu Apotekarske ustanove "Beograd" stupili su u jednodnevnu obustavu rada zbog, kako navode, "nemogućnosti dostojanstvenog i bezbednog rada“ .
Oktobar je mesec podizanja svesti o karcinomu jetre. Karcinom jetre je šesti po učestalosti, ali čak treći po smrtnosti u svetu. Kako možemo da promenimo tu statistiku?
Oni koji razmišljaju o preseljenju u inostranstvo, sada imaju odgovor na pitanje koje su zemlje najtraženije u svetu za 2025. godinu. Ljudi sve češće biraju destinacije koje nude bolje klimatske uslove, niže troškove života ili priliku za upoznavanje nove kulture.
Možda ideja potiče iz naučne fantastike, ali nekoliko grupa istraživača zaista napreduje u pokušaju da naprave računare od živih ćelija. Među onima koji postižu najveći napredak je grupa naučnika u Švajcarskoj.
Zaboravite na "ne dirajte eksponate" - u ovoj izložbi najbolje je da duboko udahnete. U muzeju Kunstpalast u Dizeldorfu, umetnost dobija sasvim novu dimenziju. "Tajna moć mirisa" pretvara galerijske prostore u mirisna putovanja kroz vekove: od smirne i tamjana do baruta i parfema.
Širom sveta se obeležava Svetski dan borbe protiv psorijaze. Procenjuje se da sa njom u svetu živi oko 125 miliona ljudi. Kako bi se podigla svest o toj hroničnoj bolesti kože, ovaj dan se obeležava i u našoj zemlji. Procenjuje se da u Srbiji sa psorijazom živi oko 140 hiljada ljudi.
Američki tehnološki gigant Amazon namerava da ukine oko 14.000 korporativnih radnih mesta, jer povećava potrošnju na veštačku inteligenciju (AI), dok istovremeno smanjuje troškove na drugim stranama.
Relativno do nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju. Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi.
Italija rizikuje da izgubi oko 20 odsto svojih plaža do 2050. godine i 40 odsto do 2100. godine zbog porasta nivoa mora, objavljeno je u izveštaju Italijanskog geografskog društva "Potopljeni pejzaži"
Komentari (0)