Vrhovni sud EU presudio u korist vedži hamburgera i kobasica
Hrana na biljnoj bazi može nastaviti da se prodaje i promoviše korišćenjem termina koji su tradicionalno povezani sa mesom, sve dok je sastav jasno označen i ne obmanjuje potrošače, presudio je Sud Evropske unije.
Države članice EU ne mogu da zabrane proizvođačima hrane da svojim proizvodima daju nazive tradicionalno vezane za meso, kako bi privukli potrošače, pod uslovom da jasno objašnjavaju šta se zapravo nalazi u tim proizvodima, presudio je Evropski sud pravde (ESP) u petak, piše Euronews.
Uobičajeni termini vezani za meso, kao što su biftek, kobasica, šnicla i burger, mogu se koristiti u marketingu vegetarijanske hrane, sve dok država nije utvrdila specifično pravno ime za hranu na biljnoj bazi, navodi se u presudi.
Vegansko meso će biti "meso" do daljnjeg
Francuski zakon iz 2021. godine, koji je imao za cilj povećanje transparentnosti za potrošače, zabranio je korišćenje termina vezanih za meso, kao što su biljni burgeri ili veganske kobasice, za marketing hrane koja se pravi od biljnih proteina.
Grupacije za zaštitu prava, uključujući Evropsku vegetarijansku uniju i Asocijaciju vegetarijanaca Francuske, osporile su ovaj dekret, tvrdeći da je u sukobu sa zakonom EU. U avgustu 2023. godine, Francuski savet države, vladino telo koje savetuje izvršnu i sudsku vlast, uputilo je slučaj Evropskom sudu pravde, koji je glavna autoritet za tumačenje zakona EU.
Šljiva je koštičavo voće iz porodice Rosacea, poznato je više od 2.000 njenih podvrsta, od žutih do tamnoplavih nijansi, a na našim prostorima najpopularnija je obična plava Bistrica, koja sazreva leti.
Ako ste među onima kojima je cilj da što pre skinu kilograme koji su se nakupili tokom leta, trener Gordan Ćorović objavio je na jednoj društvenoj mreži listu pića koja vam mogu pomoći u tome.
Sada su evropske sudije presudile da, iako države članice mogu stvoriti pravna imena za hranu, odnosno koristiti specifične termine za određene prehrambene proizvode, uključujući alternative na bazi biljaka. Ukoliko to ne učine, ne mogu sprečiti proizvođače biljnih proteina da koriste uobičajene deskriptivne nazive za označavanje proizvoda.
Sud je naglasio da ova odluka ne utiče na pravo članica da primenjuju pravila zaštite potrošača kada smatraju da je marketing obmanjujući.
"Osiguravanjem jasnoće u označavanju hrane, možemo promovisati alternativu na bazi biljaka i raditi na postizanju ekoloških ciljeva, kao i poboljšati konkurentnost i inovacije u EU", rekao je Rafael Pinto, menadžer politike EU u Evropskoj vegetarijanskoj uniji, u saopštenju povodom presude.
Ovakve dileme postoje od ranije
Presuda EU suda verovatno će imati dalekosežne posledice, jer su zemlje poput Belgije i Italije razmatrale uvođenje zakona sličnog onom u Francuskoj.
Označavanje hrane u EU regulisano je od ranih 1990-ih, pri čemu pravila trgovine za većinu proizvoda koji se prodaju u Evropi potpadaju pod Zajedničke organizacije tržišta u okviru Zajedničke poljoprivredne politike. Ovaj okvir upravlja proizvodnjom i trgovinom hrane, kako životinjskog, tako i biljnog porekla širom EU.
Mleko ili "napitak"
Sličan pravni problem pojavio se 2017. godine kada je vrhovni sud EU bio upitan o upotrebi termina vezanih za mleko za proizvode na bazi biljaka, kao što su napici od soje i ovsa. Tada je ESP presudio da samo proizvodi koji sadrže pravo mleko mogu koristiti termine kao što su mleko, puter ili jogurt, što je dovelo do toga da se alternativni proizvodi na bazi biljaka označavaju kao "napici" na evropskim policama.
Evropski parlament je 2020. godine odbio pokušaj da se nazivi vezani za meso rezervišu isključivo za proizvode od životinjskih delova tokom rasprava o poslednjoj reformi subvencija EU u poljoprivredi. Ova odluka usledila je nakon glasanja poslanika protiv niza amandmana koji su imali za cilj da uvedu stroža pravila označavanja za proizvode na bazi biljaka.
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
20:30
PROZORI BALKANA
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
21:00
SINTEZA
Da li je Srpskom narodu mesto u zajednici Evropskih država i gde smo mi u novoj podeli sveta? Da li stabilnost regiona zavisi od odnosa Srbije i Hrvatske? Čime nas opterećuje prošlost i kada ćemo se konačno okrenuti ka budućnosti? Odgovore tražimo od novinara i nekadašnjeg ministra Ratka Dmitrovića.
specijal
22:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
22:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-KUHINJA, KREMOVI I ČOKOLADE
Ova dva procesa će pomiriti ljubiteljte slatkog i slanog. Prvi prilog je nastao tokom naše posete Mađarskoj, u gradu Pečuj. Upoznali smo se sa veoma veštim šefom kuhinje, koji je godinama usavršavao poznate istočnjačke specijalitete puput sušija i miso supe, pa je odlučio da ih predstavi u svojoj zemlji. Pratimo proces koji naš domaćin naziva slow dining ili spora večera, a iznenađuje nas i sa modifikacijama najpoznatijeg japanskog obroka. U drugom prilogu pratimo proces nastanka kremova i čokolada i to kroz stručnu priču sa proizvođačima koji se ovim slatkim poslom bave već više od 13 godina. Saznajemo koji se sastojci nalaze u najpopularnijim poslasticama, kako se mešaju i kako dobijaju konačni oblik koji vidimo u radnjama.
dokumentarni
23:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
Treći je dan sukoba Irana i Izraela i Sjedinjenih Američkih Država. U Libanu je poginulo više od 30 osoba, u Bahreinu je pala prva žrtva, čuju se eksplozije u Dohi, Dubaiju i Abu Dabiju. Širom Izraela oglasile su sirene za uzbunu, nakon što je Iran pokrenuo novi balistički napad.
Iranska vlada je potvrdila da je lider Islamske revolucije ajatolah Sejed Ali Hamnei ubijen u subotu u napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, javljaju iranski državni mediji.
Poljoprivrednici nastavljaju sa blokadama, kako navode, do ispunjenja zahteva. Sagovornik portala Newsmax Balkans Slobodan Vidojević iz Udruženja proizvođači mleka Šumadija i Pomoravlje ističe da je blokarano 20 magistralnih, regionalnih i lokalnih puteva širom Srbije.
Stanovnici Dubaija suočeni su sa bezbednosnom krizom nakon napada. Škole i vrtići su zatvoreni, nastava je onlajn, a građani stvaraju zalihe osnovnih namirnica, navodi sagovornica portala Newsmax Balkans Nevenka Fejzulov. Vlasti upozoravaju da ostanu u domovima.
Kompanija Space X planira veliki iskorak u razvoju svoje satelitske mobilne mreže kroz projekat Starlink "Direct-to-Cell", sa ciljem da u narednih nekoliko godina omogući brzine prenosa podataka do 150 megabita u sekundi po korisniku.
Nakon prospavane noći, normalno je biti lagano dehidriran. Unos vode u organizam odmah ujutro podržava hidrataciju, što je ključno za celokupno zdravlje.
Iako mnogi odmah pomisle da su sve grickalice nezdrave, zapravo postoje vrste koje mogu da budu sasvim prihvatljive u okviru uravnotežene ishrane, a tu spadaju orašasti plodovi, semenke, kao i suvo voće.
Novo genetsko istraživanje pokazuje da su se neandertalci i moderni ljudi parili uglavnom u jednom smeru – muški neandertalci sa ženama moderne vrste. Ovakav obrazac ostavio je trag u današnjem ljudskom genomu, posebno na X hromozomu.
Naučnik i nutricionista iz Sidneja Vinsent Kandravinata upozorio je roditelje da prestanu da šalju bolesnu decu u vrtić, čak i kada im se čini da je reč "samo o prehladi". Kandravinata je istakao da roditelji često potcenjuju koliki uticaj i blago bolesno dete može da ima na okolinu.
Komentari (0)