Naučnici otkrivaju kako kofein utiče na snove: Pamtimo li ih bolje sa ili bez kafe?
Ako naglo smanjite unos kafe ili drugih pića sa kofeinom, jedan od iznenađujućih efekata koji ćete možda primetiti jesu drugačiji snovi. Odjednom će postati živopisniji, a ponekad čak i zastrašujuće realni. Da li kofein zaista direktno utiče na naše snove ili je u pitanju nešto drugo?
Izvor: Science alert
12.09.2025. 23:23
Foto: EnvatoRedovan san najvažniji
Snovi koji postaju živopisniji kada se odreknemo kofeina toliko su popularan fenomen da mnogi korisnici društvenih mreža često govore kako su "počeli da sanjaju više nego ranije" kada su se odrekli kafe ili energetskih pića.
Iako zvuči neobično, nauka nudi potencijalno objašnjenje za takvu reakciju na odvikavanje od ove supstance, piše Science alert.
Od više kafe slabije pamtite snove
Pre svega, treba da razumemo kako kofein utiče na nas.
On je stimulans koji deluje tako što blokira adenozin, hemijsku supstancu u mozgu odgovornu za osećaj umora.
Na taj način nam pomaže da ostanemo budni, ali istovremeno remeti duboke faze sna, i naročito REM fazu, u kojoj se javljaju najintenzivniji snovi.
Ambrozija nema milosti, alergen je uporan, ulazi u sve šupljine, respiratorne puteve i brzo se širi. Polen ne bira koga će da napada. Dobro je da se prime vakcine protiv nje jer se tako organizam desenzibiliše i postaje otporan na alergene, rekla je za Newsmax Balkans alergolog Jelisaveta Kunosić.
Srpska diplomatija odigrala je ključnu ulogu u evakuaciji palestinskih novinara koji rade za američki NBC i članova njihovih porodica iz Gaze. Kako je sve izgledalo iza kulisa, otkriva ambasador Srbije u SAD Dragan Šutanovac u razgovoru sa našim dopisnikom iz Vašingtona Ognjenom Medićem.
Kod onih koje redovno piju više kafa tokom dana, ova faza može biti znatno kraća, pa iako sanjaju, njihovi snovi su nepotpuni i slabo ih pamte.
Kada se unos kofeina smanji ili se u potpunosti prekine, mozak nadoknađuje izgubljeno.
Foto: Envato
Spavanje postaje dublje, a REM faza traje duže i javlja se češće. Upravo zato snovi mogu da djeluju intenzivnije, da budu puni detalja i emocija.
Neki ljudi opisuju da su im snovi tokom tog perioda toliko snažni da ih doživljavaju kao mini-filmove, s jasnom radnjom, bojama i zvukovima.
Drugi pak prijavljuju noćne more, što je takođe posledica toga što mozak obrađuje informacije dublje i življe nego ranije.
Traje nekoliko nedelja
Ova pojačana "aktivnost snova" nije trajna.
Najčešće traje nekoliko nedelja nakon promene navike, dok se organizam ne prilagodi novom ritmu sna.
Ipak, neki ljudi su prijavili da i mesecima nakon odvikavanja od kofeina bolje pamte snove i tvrde da su zahvaljujući tome postali maštovitiji.
Dakle, iako ne postoje dokazi koji direktno ukazuju na to da kofein utiče na snove, poznato je da utiče na kvalitet spavanja, što se može dovesti u vezu sa živopisnim snovima.
Kofein ne unositi bar osam sati pred spavanje
Takođe, ne smemo zaboraviti da kofein nije prisutan samo u kafi, nalazi se i u čaju, čokoladi, gaziranim napicima, pa čak i u nekim lekovima i suplementima.
Sve to utiče na san, posebno ako kofein unosimo po podne ili uveče.
Foto: Envato
Što je unos kofeina bliži trenutku kada odlazimo u krevet, veća je verovatnoća da će poremetiti san i ugušiti nam snove.
Zato stručnjaci savetuju da kofein ne unosimo barem osam sati pre spavanja.
Tako se ne samo poboljšava kvalitet odmora, već mozak dobija priliku da uđe u svoju najkreativniju fazu u kojoj nastaju snovi.
Koliko trenutno traje prosečan postupak usvojenja u Srbiji? Zašto dolazimo u situaciju da usvojenje traje godinama, dok istovremeno imamo decu koja čekaju svoju porodicu? Koliko se u praksi zaista poštuje princip „najboljeg interesa deteta“ i ko ga konkretno procenjuje? Kako objasniti situacije u kojima deca ostaju u hraniteljskim porodicama godinama bez trajnog rešenja, a postoje zainteresovani usvojitelji? Za emisiju “Tražim reč” govore Dragana Krstić Šansa za roditeljstvo, specijalni pedagog Stevan Popović, v. d. direktorke Centra za porodični smeštaj i usvojenje Beograd Danijela Spajić, usvojiteljke Silvana Veselinović I Milica Dukić i hraniteljka Ivana Ivić.
specijal
04:00
SINTEZA (R)
Da li živimo u vremenu kada su vrednosti na kojima smo odrasli postale teret, a ne oslonac? Da li su društvene podele danas toliko duboke da više nemamo zajednički jezik? I da li nas čeka distopija ili ipak postoji nada? Odgovore tražimo od pisca Miloša B. Tomaša koji kroz sudbinu svog junaka otvara pitanja straha, vere, sumnje i opstanka građanske klase.
Naša ekipa je posetila nekoliko gradova u Baranjskom okrugu Mađarske i donela zanimljive Procese vezane za ovu oblast. Pre svega, posetili smo jednog giganta za proizvodnju buradi u mestu Sigetvar, specijalizovanog za obradu različitih vrsta hrasta, koji će činiti idealne duge i danca za bačve koje se širom sveta koriste za sazrevanje vina. Učimo o svakom deluprocesa ponaosob, kako sa fizičkog, tako i sa hemijsko-tehnološkog aspekta, a potom pratimo dalju putanju burića po viniskim podrumima i saznajemo koji im je pravi vek trajanja i koliko dugo mogu pozitivno uticati na vino. Potom, drugi prilog nastavljamo u laboratoriji u gradu Pečuj, gde saznajemo koji su to sve procesi koji pomažu da se razume interakcija vina i drveta – od kontrole šećera i kiselina, do praćenja stabilnosti i mikrobiološke ispravnosti. Kroz analize koje prate svaki korak sazrevanja, laboratorija postaje mesto gde se tradicija i nauka susreću, ne da bi promenile vino, već da bi potvrdile njegov kvalitet i očuvale karakter koji je nastao u vinogradu i podrumu. Upravo ovde vidimo kako brojke i merenja služe jednoj jednostavnoj ideji – da svaka boca zadrži ukus, miris i priču koju je proizvođač želeo da podeli.
dokumentarni
05:30
DOKUMENTARNI PROGRAM-NEWSMAX ORIGINALS
,,Newsmax Originals’’ je serijal koji donosi najvažnije priče i događaje iz savremene američke istorije, pružajući gledaocima jedinstven uvid u teme koje su oblikovale Sjedinjene Američke Države i njihov uticaj na svet.
dokumentarni
06:00
NEWSMAX USA-TOP STORY (R)
Prikazuje karusel dnevnih objava i najnovijih vesti, sagledanih iz svih uglova. Spoj popularnih priča i najvažnijih vesti koje ostaju vidiljive danima, često inspirisana glavnim događajem dana ili nedelje.
specijal
06:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Izrael je pokrenuo "preventivni napad" na Iran, saopštila je izraelska vojska. Poginulo je više od 50 učenica u iranskoj školi, Teheran je najavio odmazdu i lansirao rakete ka Izraelu, UAE, Kataru i Bahreinu. Predsednik SAD Donald Tramp potvrdio je učešće Sjedinjenih Država u akciji sa Izraelom.
Opštinska izborna komisija u Kuli proglasila je izbornu listu "Glas mladih opštine Kula", koja će na predstojeće izbore izaći pod brojem tri, objavljeno je na internet stranici Republičke izborne komisije.
Ministarstvo prosvete pozvalo je samofinansirajuće studente koji ostvaruju pravo na povraćaj 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu da se hitno prijave za otvaranje Studentske kartice, kako bi im sredstva bila refundirana. Rok za prijavu je petak, 6. mart 2026. godine.
Iako mnogi odmah pomisle da su sve grickalice nezdrave, zapravo postoje vrste koje mogu da budu sasvim prihvatljive u okviru uravnotežene ishrane, a tu spadaju orašasti plodovi, semenke, kao i suvo voće.
Novo genetsko istraživanje pokazuje da su se neandertalci i moderni ljudi parili uglavnom u jednom smeru – muški neandertalci sa ženama moderne vrste. Ovakav obrazac ostavio je trag u današnjem ljudskom genomu, posebno na X hromozomu.
Naučnik i nutricionista iz Sidneja Vinsent Kandravinata upozorio je roditelje da prestanu da šalju bolesnu decu u vrtić, čak i kada im se čini da je reč "samo o prehladi". Kandravinata je istakao da roditelji često potcenjuju koliki uticaj i blago bolesno dete može da ima na okolinu.
Kuvanje testenine mnogima od nas deluje jednostavno. Ipak, iako je ovo jedno od prvih jela koje naučimo sami da pripremamo, često pravimo greške koje mogu uticati na krajnji rezultat.
Praznici su odavno iza nas, a sa njima i period u kojem su svakodnevne navike često pomerale duži obroci, spontanija druženja, čaša vina više i ritam koji je bio sve, samo ne uobičajen.
Jaja su među najkontroverznijim namirnicama, decenijama su bila na "crnoj listi" zbog holesterola, da bi se poslednjih godina vratila kao poželjan deo zdrave ishrane. Koliko je zapravo bezbedno da ih jedemo?
Komentari (0)