Vlakna u fokusu: Novi prehrambeni trend koji čuva zdravlje srca, creva i šećer u krvi
Poslednjih dana sve se češće govori o unosu vlakana i to s dobrim razlogom. Nakon godina u kojima su proteini bili u središtu pažnje, a ugljeni hidrati često neopravdano potcenjeni, stručnjaci naglašavaju važnost kvalitetnih, celovitih namirnica, a upravo su vlakna njihov ključni deo.
Izvor: Klix.ba
03.03.2026. 10:00
Foto: Pixabay
Sve veći broj istraživanja pokazuje da ishrana bogata vlaknima ne utiče samo na varenje, već i na zdravlje srca, regulaciju šećera u krvi, telesnu masu, pa čak i na mentalno zdravlje putem veze između creva i mozga.
Vlakna su nesvarljivi delovi biljne hrane koji prolaze kroz digestivni sistem relativno netaknuti, ali pritom imaju izuzetno važnu ulogu. Ona hrane korisne bakterije u crevima, podstiču redovnu probavu, smanjuju nivo holesterola i usporavaju apsorpciju šećera u krvotok, prenosi Klix.ba.
Nakon prospavane noći, normalno je biti lagano dehidriran. Unos vode u organizam odmah ujutro podržava hidrataciju, što je ključno za celokupno zdravlje.
Iako mnogi odmah pomisle da su sve grickalice nezdrave, zapravo postoje vrste koje mogu da budu sasvim prihvatljive u okviru uravnotežene ishrane, a tu spadaju orašasti plodovi, semenke, kao i suvo voće.
Upravo zbog toga prehrambene smernice organizacija poput Svetske zdravstvene organizacije sve snažnije ističu potrebu za njihovim adekvatnim unosom kao delom prevencije hroničnih bolesti, uključujući bolesti srca i dijabetes tipa dva.
Pored stručnjaka koji naglašavaju važnost unosa vlakana, na društvenim mrežama se, nakon forsiranja proteina, kao novi "trend" nameće upravo povećan unos vlakana.
Koliko nam je vlakana zapravo potrebno?
Većina stručnih preporuka kreće se oko 25 grama dnevno za žene i oko 30 do 38 grama za muškarce, u zavisnosti od uzrasta i nivoa fizičke aktivnosti.
Ipak, praksa pokazuje da veliki deo populacije unosi znatno manje od tih količina, često tek polovinu preporučenog dnevnog unosa. Razlog leži u sve većoj konzumaciji industrijski prerađene hrane, rafinisanih žitarica i proizvoda sa dodatim šećerom, koji su siromašni vlaknima.
Foto: Envato
Najbolji izvori vlakana nalaze se u celovitim žitaricama, mahunarkama, voću, povrću, orašastim plodovima i semenkama.
Stručnjaci savetuju postepeno povećavanje unosa kako bi se digestivni sistem prilagodio, uz dovoljan unos tečnosti. Nagli prelazak na ishranu bogatu vlaknima bez adekvatne hidratacije može izazvati nadutost i nelagodnost.
Janaki Mitrovski, pravnik komentariše odluku vlade Severne Makedonije da predloži Nenada Saveskog za novog javnog tužioca, dok Skupštine razmatra da li je potreban novu zakon o javnom tužilaštvu. Nakon sedam mjeseci na čelu Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, direktor otkriva kako je zatekao zastrašujuće stanje iza bivše direktorice Sebije Izetbegović. To bi se uskoro moglo promijeniti. Vraća se struja, otvaraju se nove klinike, ulažu se milioni. Crna Gora biće uskoro jedina drzava u regionu koja ima zakon o stalnom sezonskom radniku. Zakon je Vlada već usvojila, a uskoro bi trebalo da dobije zeleno svjetlo i Skupštine. Zakon predvidja da će sezonci raditi najmanje pola godine, a drugu polovinu godine dobijaće od države naknadu od 120 eura i od poslodavaca puno zdravstveno i penzijsko osiguranje.
specijal
18:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
19:00
STAV DANA
Rat Sjedinjenih Država i Izraeala sa Iranom ušao je u 12 dan nesmanjenom žestinom. Gađani su vojni objekti, raketni položaji i logistika, ali prvi put i finansijske institucije povezane sa iranskom vojskom, odnosno Iranskom revolicionarnom gardom, konkretno Sepah banka. Sukobi su vođeni i u regionu Ormuškog moreuza što je glavni put izvoza nafte iz Perskijskog zaliva i uvoza hrane u Iran i susedne zemlje. Ni Iran ne ostaje dužan, gađani su ciljevi u Izraelu, ali i američke vojne baze u Kataru, Kuvajtu i Iraku. Šta nas čeka sutra? Za Stav dana govore diplomata Zoran Milivojević i novinar Slobodan Reljić.
specijal
19:30
NAŠA PRIČA
Jutarnji program „Otvori oči“ gledaocima nudi analizu aktuelnih dešavanja od prethodnog dana i najavu predstojećih događaja uz analizu eminentnih stručnjaka i renomiranih gostiju. Emisija nudi uvid u aktuelna pitanja, uz kvalitetne analize i inspirativne price naših dopisnika I reportera koji će se uvek naći “na pravom mestu u pravo vreme”.
specijal
20:00
INFORMATIVNA EMISIJA-VESTI
Najvažnije vesti dana iz zemlje, regiona i sveta. Kratko, jasno i provereno.
vesti
20:10
SIGNAL
Zašto iranski nuklearni program krši međunarodno pravo? Može li bomba u rukama Teherana da pokrene globalnu kataklizmu? I šta za Evropu znači jačanje francuskih nuklearnih snaga?
Rat na Bliskom istoku već počinje da utiče na međunarodna putovanja, a pad percepcije bezbednosti u pojedinim državama Persijskog zaliva i prve otkazane turističke aranžmane mogli bi da preusmere deo turističke potražnje ka evropskim destinacijama, navodi se u analizi konsultantske kuće za turizam.
Posle višemesečnog uzastopnog pojeftinjenja hrane na svetskom tržištu, stižu nam prve loše vesti za ovu godinu. Najnoviji izveštaj UN organizacije za hranu i poljoprivredu pokazuje da je miran period završen.
Sukob na Bliskom istoku traje od 28. februara, nakon što su snage Izraela i SAD napale Iran. Predsednik SAD Donald Tramp nazvao je sukob u Iranu "kratkoročnim izletom", dok iz Teherana poručuju nakon zakletve novom vođi ajatolahu Sejedu Modžtabu Hamneiju da su spremni za "dugu borbu".
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Sve veći broj ljudi želi da smanji masnoće na stomaku i poboljša fizičku formu, ali mnogi nisu sigurni koje vežbe zaista daju rezultate. Fitnes treneri ističu da ne postoji čarobno rešenje koje cilja direktno na salo na stomaku, ali da tri vrste vežbi mogu da pomognu.
Pomisao na porođaj i novog člana porodice izaziva različlite strahove i nervozu kod svih žena koje uskoro treba da se ostvare kao majke, naročito ako je u pitanju prvi put. Beba jeste stresan događaj za fizičko i psihičko stanje žene, pa je sasvim normalno da se neki strahovi jave.
Prilikom pripreme krofni, jedan sastojak može znatno poboljšati ukus ovih poslastica. Iskusni pekari tvrde da upravo taj sastojak pravi veliku razliku između krofni koje ispadnu prozračne i mekane i onih koje budu teške i masne.
Napredak u razvoju veštačke inteligencije doveo je do trenutka koji stručnjaci za sajber bezbednost sve češće opisuju kao prelomnu tačku u sposobnosti kompjuterskih sistema da pronalaze i analiziraju bezbednosne ranjivosti u softveru.
Pojedine trendove u uređenju dnevnih soba potrebno je izbegavati, jer prostor ne čini zastarelim jedna loša odluka, već skup ideja koje ne služe svojoj svrsi. Shodno tome, moderne dnevne sobe definisane minimalizmom i hladnim bojama već neko vreme gube na popularnosti.
Stručnjaci savetuju one koji žele da izebgnu demenciju da "vežbaju mozak". Međutim, kako tačno? Možda je bolji opis da mozak treba redovno "rastezati".
Majke, posebno one koje se prvi put susreću sa dojenjem, često imaju mnogo pitanja o pravilnom čuvanju majčinog mleka. Nedoumice se kreću od toga kako ga pravilno skladištiti do toga da li je bezbedno dati bebi mleko koje je neko vreme stajalo na sobnoj temperaturi.
Komentari (0)