Vlakna u fokusu: Novi prehrambeni trend koji čuva zdravlje srca, creva i šećer u krvi
Foto: Pixabay
Poslednjih dana sve se češće govori o unosu vlakana i to s dobrim razlogom. Nakon godina u kojima su proteini bili u središtu pažnje, a ugljeni hidrati često neopravdano potcenjeni, stručnjaci naglašavaju važnost kvalitetnih, celovitih namirnica, a upravo su vlakna njihov ključni deo.
Izvor: Klix.ba
03.03.2026. 10:00
Preuzmi Newsmax Balkans aplikaciju
Newsmax Balkans aplikaciju možete preuzeti sa Google Play i App Store-a.
Sve veći broj istraživanja pokazuje da ishrana bogata vlaknima ne utiče samo na varenje, već i na zdravlje srca, regulaciju šećera u krvi, telesnu masu, pa čak i na mentalno zdravlje putem veze između creva i mozga.
Vlakna su nesvarljivi delovi biljne hrane koji prolaze kroz digestivni sistem relativno netaknuti, ali pritom imaju izuzetno važnu ulogu. Ona hrane korisne bakterije u crevima, podstiču redovnu probavu, smanjuju nivo holesterola i usporavaju apsorpciju šećera u krvotok, prenosi Klix.ba.
Nakon prospavane noći, normalno je biti lagano dehidriran. Unos vode u organizam odmah ujutro podržava hidrataciju, što je ključno za celokupno zdravlje.
Iako mnogi odmah pomisle da su sve grickalice nezdrave, zapravo postoje vrste koje mogu da budu sasvim prihvatljive u okviru uravnotežene ishrane, a tu spadaju orašasti plodovi, semenke, kao i suvo voće.
Upravo zbog toga prehrambene smernice organizacija poput Svetske zdravstvene organizacije sve snažnije ističu potrebu za njihovim adekvatnim unosom kao delom prevencije hroničnih bolesti, uključujući bolesti srca i dijabetes tipa dva.
Pored stručnjaka koji naglašavaju važnost unosa vlakana, na društvenim mrežama se, nakon forsiranja proteina, kao novi "trend" nameće upravo povećan unos vlakana.
Koliko nam je vlakana zapravo potrebno?
Većina stručnih preporuka kreće se oko 25 grama dnevno za žene i oko 30 do 38 grama za muškarce, u zavisnosti od uzrasta i nivoa fizičke aktivnosti.
Ipak, praksa pokazuje da veliki deo populacije unosi znatno manje od tih količina, često tek polovinu preporučenog dnevnog unosa. Razlog leži u sve većoj konzumaciji industrijski prerađene hrane, rafinisanih žitarica i proizvoda sa dodatim šećerom, koji su siromašni vlaknima.
Foto: Envato
Najbolji izvori vlakana nalaze se u celovitim žitaricama, mahunarkama, voću, povrću, orašastim plodovima i semenkama.
Stručnjaci savetuju postepeno povećavanje unosa kako bi se digestivni sistem prilagodio, uz dovoljan unos tečnosti. Nagli prelazak na ishranu bogatu vlaknima bez adekvatne hidratacije može izazvati nadutost i nelagodnost.
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
specijal
07:00
OTVORI OČI
Vojska i policija pronašle eksploziv u blizini gasne infrastrukture u Kanjiži. Ko stoji iza ove akcije koja je mogla da ugrozi vitalne inetrese naše zemlje? Gost emisije biće Miroslav Bjegović. Predsednik Vučić najavio izbore za maj ili najkasnije mart naredne godine. Mogu li političke tenzije da se spuste u međuvremenu i kome se žuri da stane na izbornu "crtu"? Gosti emisije biće Slobodan Cvejić i Stevica Deđanski. Ističe 48 sati koje je Tramp dao Iranu za postizanje dogovora – da li je Teheran ozbiljno shvatio upozorenje američkog predsednika?
jutarnji program
10:00
DOKUMENTARNI PROGRAM-DEKADE-ZEMLJOTRESI U SFRJ
Prirodne katastrofe koje su pogađale gradove sveta nisu zaobišle ni Jugoslaviju. Najveća tragedija bio je zemljotres u Skoplju koji je uništio grad i usmrtio veliki broj stanovnika makedonske prestonice. Nakon njega se dogodio zemljotresu u Banja Luci koji je u potpunosti promenio izgled I tog grada, a poslednji u nizu koji je obeležio kraj sedamdesetih dogodio se u Crnoj Gori. Svedoci, oni koji su preživeli te potrese, ali i oni koji pamte kako je izgledala solidarnost tog vremena govore u novoj epizodi “Dekada” koja otkriva kako su se ljudi privikavali na život u trusnom području.
dokumentarni
11:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK PLUS (R)
U 60 minuta “spakovali smo” najvažnije i najatraktivnije sadržaje iz naše produkcije Informativnog programa koji su obeležili nedelju za nama. Podsećamo, analiziramo, pojašnjavamo društvene, političke i ekonomske fenomene koji znaju da budu itekako komplikovani. “Presek plus” donosi i priliku da upoznate i druge naše kolege koji rade na “pravim vestima za prave ljude”, a nisu svakodnevno ispred TV kamera.
specijal
12:00
INFORMATIVNA EMISIJA-PRESEK
Newsmax se bavi temama, a ne pukim prenošenjem informacija. Informišemo, ali želimo i da objasnimo, analiziramo, istražimo. Osvrnućemo se na izazove i prilike s kojima se suočavamo, analizirajući kako se aktuelna dešavanja reflektuju na naš svakodnevni život. Kroz razgovore sa stručnjacima i akterima iz različitih oblasti, pružićemo dublji uvid u važne teme koje se tiču politike, ekonomije, obrazovanja i društvene pravde. Pridružite nam se u ovoj analizi i saznajte više o pitanjima koja su važna za sve nas.
vesti
12:30
PROZORI BALKANA (R)
Emisija kolažnog tipa koju čine prilozi naših dopisnika sa zanimljivim pričama iz čitave Srbije, ali i regiona Balkana. Teme nisu vezane za dnevne događaje već obrađuju zanimljive priče iz ugla običnog, malog čoveka, koje su karakteristične za različite krajeve.
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Stranka Tisa Petera Mađara osvojila je 138 poslaničkih mesta, Fides Viktora Orbana 55, a Naša domovina Lasla Torockaja šest, pokazuju preliminarni rezultati parlamentarnih izbora u Mađarskoj na osnovu 98,42 odsto obrađenih glasova.
Tinejžerka (18) je poginula, a tri osobe su povređene u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u jutarnjim satima u selu Donji Adrovac kod Aleksinca, potvrđeno je portalu Newsmax Balkans iz Policijske uprave Niš.
Savršeno sočno meso sa roštilja često ne zavisi od marinade ni vrste mesa, već od jednog jednostavnog, ali ključnog koraka koji mnogi preskaču, a to je "odmor" nakon pečenja.
U mnogim domaćinstvima nakon Uskrsa ostane i po desetak ofarbanih jaja, pa se često postavlja pitanje koliko dugo ona mogu da se jedu i kako prepoznati da li su bezbedna.
Svetska zdravstvena organizacija preporučuje nastavak dojenja uz dopunsku ishranu do dve godine ili duže. Međutim, statistički gledano, malo majki doji toliko dugo.
Festival lala pod imenom "Drvene cipele" održava se od 1985. godine i svake godine privlači hiljade posetilaca iz celog sveta. Ono što je počelo kao prodaja cveća, preraslo je u veliki međunarodni događaj sa bogatim programom i raznovrsnom ponudom.
Kako se piše, ali i kaže - Uskrs ili Vaskrs i da li se čestita sa "Hristos vaskrse" ili "Hristos voskrse". Večito pitanje uoči jednog od najvećih praznika kod pravoslavnih hrišćana jeste - slavimo li Uskrs ili Vaskrs?
Dolazak proleća obično povezujemo sa više energije, dužim danima i boljim raspoloženjem. Ipak, kod nekih ljudi upravo ovo godišnje doba donosi osećaj umora, bezvoljnosti i emocionalne nestabilnosti.
Hormonski disbalans nastaje kada hormoni u telu nisu u ravnoteži, odnosno kada ih ima previše ili premalo. Takvo stanje može uticati na rad brojnih organa i dovesti do različitih simptoma koji često narušavaju svakodnevno funkcionisanje.
Komentari (0)